Menu
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem studenog 2022. porasli su na osnovi stanja za 7,4 mlrd. kuna ili 5,2% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine i 0,5 mlrd. kuna ili 0,4% u odnosu na listopad, dosegnuvši 149,2 mlrd. kuna, prenose analitičari Raiffeisenbank-a.
U odnosu na kraj 2021., ukupni krediti stanovništvu zabilježili su rast od 5,4% ili 7,7 mlrd. kuna. Stoga se nastavlja prisutan skroman rast ukupnih kredita stanovništvu na mjesečnoj razini koji traje tijekom cijele 2022., a vrhunac je dosegnut u srpnju kada je ostvaren rast od 1%. S druge strane, dinamika godišnjeg rasta zadržava se na solidnim razinama (od oko 5%). Na osnovi transakcija, krediti stanovništvu porasli su za 0,5 mlrd. kuna ili 0,3% u odnosu na listopad, dok su na godišnjoj razini ostvarili rast od 5,6% (+8 mlrd. kuna).
Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu, s iznosom od 71,1 mlrd. kuna, na kraju studenog iznosio je 47,7%. Kod kunskih kredita evidentiran je pad na godišnjoj razini peti mjesec zaredom uz intenziviranje dinamike pada (-8,7% u odnosu na -6,9% u listopadu). Stoga su rastu ukupnih kredita doprinijeli prvenstveno devizni krediti (uključujući uz valutnu klauzulu), zabilježivši dvoznamenkastu godišnju stopu rasta od 22,1% (+2,8% mjesečno), a ubrzanje dinamike rasta traje kontinuirano od početka godine. Spomenuta kategorija dosegnula je krajem studenog 78,1 mlrd. kuna. Smanjenje kunskih kredita u ukupnim plasmanima stanovništvu može se povezati s približavanjem ulaska RH u europodručje, odnosno uvođenja eura.
Promatrano po instrumentima, na osnovi stanja, najveći generator rasta ukupnih kredita bili su stambeni krediti s rastom od 9,8% na godišnjoj (+6,6 mlrd. kuna) i 0,7% na mjesečnoj razini (+0,5 mlrd. kuna). Krajem studenog stambeni krediti iznosili su 74,1 mlrd. kuna, a u promatranom mjesecu činili su 49,7% ukupnih kredita plasiranih sektoru stanovništva. U odnosu na kraj 2021., ostvarili su rast od 9,3% ili 6,3 mlrd. kuna. Na osnovi transakcija, ostvaren je rast stambenih kredita od 0,5% ili 0,4 mlrd. kuna mjesečno i 9,6% ili 6,5 mlrd. kuna godišnje.
S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti s iznosom od 54,4 mlrd. kuna činili su krajem studenog 36,5% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu, a ostvarili su skroman rast od 2,1% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine (ili 1,1 mlrd. kuna). U odnosu na listopad, zabilježen je skroman rast od 0,3% ili 142,6 mil. kuna. Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja prošle godine. Na osnovi transakcija, ostvaren je rast gotovinskih nenamjenskih kredita od 0,3% ili 0,1 mlrd. kuna mjesečno i 3,2% ili 1,7 mlrd. kuna godišnje.
Krediti po kreditnim karticama s iznosom od 3,1 mlrd. kuna nastavljaju trend pada na godišnjoj razini koji traje od travnja 2020. godine, a niži su u odnosu na studeni 2021. za 6,8%. U odnosu na listopad, ostvaren je rast od 0,6%. Istovremeno su prekoračenja po transakcijskim računima (6,6 mlrd. kuna), nakon kontinuiranog pada posljednjih godina, počela od travnja ove godine ponovno ostvarivati pozitivne stope rasta na godišnjoj razini. Stoga su krajem studenog bila veća za 2,1% u odnosu na studeni godinu dana ranije (-0,7% mjesečno).
Prema HNB-u, tijekom trećeg tromjesečja 2022. zabilježeno je zaoštravanje standarda odobravanja kredita stanovništvu, posebice za potrošačke kredite zbog slabije kreditne sposobnosti klijenata. Kao glavne razloge zaoštravanja navode se pogoršana gospodarska očekivanja, trošak izvora sredstava i bilančna ograničenja banaka. Za razliku od poduzeća, kod stanovništva se još uvijek ne primjećuju znatniji pritisci na porast troškova financiranja. Istovremeno visoka razina viška likvidnosti domaćeg bankarskog sektora donekle ograničava pogoršanje uvjeta financiranja domaćeg gospodarstva.
"Uz ustrajnost inflatornih pritisaka i utjecaja istih na raspoloživi dohodak kućanstava, za očekivati je u 2023. postepeni rast potrošačkih kredita na mjesečnoj razini uslijed financiranja tekuće potrošnje. Očekujemo da će stopa rasta kredita stanovništvu tendirati prema stopi rasta potrošačkih cijena. Očekujemo i da će kod potrošača rast stambenih kredita poticati državne subvencije i povećanje cijena na tržištu nekretnina. Postojana intervencija države kroz subvencije stambenih kredita potiče brži rast cijena na tržištu nekretnina, što se potom prenosi na ubrzanje rasta stambenih kredita u odnosu na gotovinske", objavili su RBA analitičari.
