Prošla godina bila je (statistički) ohrabrujuća za domaće tržište rada

Prema privremenim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti blago je porasla u prosincu 2022. na 6,8% u odnosu na 6,7% u studenom.

Rast stope nezaposlenosti u skladu je s povećanjem registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u (+1,4% mjesečno). Aktivno stanovništvo ostvarilo je povećanje od 0,3% u odnosu na studeni.

Na godišnjoj razini, u odnosu na prosinac 2021. godine, registrirana stopa nezaposlenosti niža je za 0,5 postotna boda. Smanjenje stope nezaposlenosti na godišnjoj razini odraz je pada broja registriranih nezaposlenih od 6,3% uz rast broja aktivnog stanovništva od 0,7%. U odnosu na isto razdoblje pred krizne 2019. godine registrirana stopa nezaposlenosti niža je za 2,5 postotnih bodova, prenose RBA analitičari.

Registrirana stopa nezaposlenosti zadržavala se tokom cijele 2022. u rasponu od 6,1% do 7,8%, dok je stopa od 6,1% iz lipnja i rujna najniža evidentirana u novijoj hrvatskoj povijesti. Promatrano na razini cijele 2022., prosječan broj nezaposlenih niži je za 15,1% u odnosu na prosjek 2021., spustivši se tako na 116.127 osoba. Uslijed pada broja registriranih nezaposlenih osoba uz znatno blaži rast broja aktivnog stanovništva, prosječna registrirana stopa nezaposlenosti u 2022. godini spustila se na povijesno najnižu razinu od 6,8%. Smanjenje je to za 1,2 postotnih bodova u odnosu na prosjek 2021. godine.

S druge strane, prema privremenim podacima DZS-a o kretanju zaposlenosti, ukupan broj zaposlenih u prosincu iznosio je 1.613.807 osoba, što je povećanje za 1,2% u odnosu na prosinac 2021., ali i blagi rast od 0,3% u odnosu na studeni 2022. U razdoblju od siječnja do prosinca 2022., u prosjeku je bilo zaposleno 1.597.597 osoba ili 1,4% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od toga se 1.379.869 osoba ili 86,4% odnosilo na zaposlene u pravnim osobama.

Promotrimo li kretanja broja zaposlenih u pravnim osobama prema NKD-u u 2022. godini, prema privremenim podacima, prosječan broj zaposlenih viši je za 1,3% u odnosu na 2021., 3,3% u odnosu na 2020. i 2,9% u odnosu na 2019. Gotovo četvrtina rasta prosječnog broja zaposlenih tijekom prošle godine ostvarena je u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a kao posljedica snažne potražnje u djelatnostima povezanim s turizmom. Solidan doprinos došao je i od porasta zaposlenosti u prerađivačkoj industriji, informacijama i telekomunikacijama, građevinarstvu te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Pad zaposlenosti nastavio se u financijskim djelatnostima gdje negativan trend traje još od 2015. godine, pišu RBA analitičari.

"Tržište rada za sada pokazuje snažnu otpornost na nepovoljna ekonomska i geopolitička kretanja. Tako se nastavio pad nezaposlenosti i istovremeni rast zaposlenosti, što nije karakteristika samo kretanja u Hrvatskoj već i u cijeloj EU. Tijekom 2023. očekujemo nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada., ali slabijim intenzitetom odražavajući privremeno usporavanje gospodarske aktivnosti. Stoga, projiciramo tek minimalan pad stope nezaposlenosti i nešto umjereniji rast zaposlenosti", komentiraju RBA analitičari.