Menu
Jesmo li nacija zadovoljnih i sretnih radnika? Koliko ljudi u Hrvatskoj radi posao za koji iskreno mogu reći da ih ispunjava? I konačno, što nas, barem kad je o poslu riječ, usrećuje, a što tišti?
S ciljem pronalaska odgovora na ova pitanja, MojPosao je pokrenuo Nacionalni indeks zadovoljstva zaposlenika, anonimno istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 4 tisuće ispitanika, a koje je za cilj imalo otkriti jesmo li i u kojoj mjeri zadovoljni našim trenutnim radnim mjestom.
Prema istraživanju, hrvatski radnici nisu posebno zadovoljni, ali niti pretjerano nezadovoljni trenutnim poslom. Na skali od 1 do 10, prosječna ocjena na pitanje 'Koliko ste zadovoljni svojim radnim mjestom?' iznosi 4,59*.
*Treba imati na umu kako su istraživanju vjerojatno u većoj mjeri pristupali nezadovoljni zaposlenici, jer osobe s negativnim stavovima često imaju veću motivaciju javno izraziti svoje nezadovoljstvo nego ispitanici koji o određenoj temi imaju pozitivno mišljenje.
Žene su u nešto većoj mjeri nezadovoljne trenutnim radnim mjestom u odnosu na muškarce. Naime, 22% radnica u Hrvatskoj uopće nije zadovoljno radnim mjestom, dok isti stav dijeli 17% muškaraca.
Stariji radnici su nešto nezadovoljniji trenutnim poslom nego mlađe osobe. Dio razloga vjerojatno leži u činjenici da su mlađi radnici mobilniji na tržištu rada, jednostavnije mijenjaju poslove te nemaju osjećaj da su 'zapeli' na poslu kojim nisu zadovoljni.
Također, zaposlenici s višom stručnom spremom' su u pravilu zadovoljniji od radnika nižeg stupnja obrazovanja. Primjerice, 29% zaposlenih sa završenim postdiplomskim studijem tvrdi kako su zadovoljni trenutnim poslom (dali ocjenu od 7 na više), dok isto razmišlja 25% radnika s visokom stručnom spremom 25% te 17% onih sa srednjom stručnom spremom.
Provjerili smo kojim aspektima radnog odnosa smo najzadovoljniji, a koje stvari bi poslodavci trebali promijeniti kako bi njihovi radnici postali sretniji.
Prema istraživanju, većina tvrtki zaposlenicima omogućuje redovito korištenje pauze za obrok te su upravo tim 'pravom', u prosjeku, radnici u Hrvatskoj najzadovoljniji. Na drugom mjestu smjestila se informiranost o situaciji u tvrtki, a potom slijede adekvatan radni prostor, mogućnost obavljanja radnih zadataka u sklopu radnog vremena, osjećaj da na poslu radimo nešto korisno te rijetko odrađivanje prekovremenih sati.
S druge, negativne, strane spektra nalazi se popis stvari kojima nismo zadovoljni. Očekivano, hrvatski radnici najmanje su zadovoljni vrednovanjem radnog mjesta u smislu plaće, ali i drugih beneficija te mogućnošću napredovanja. Također, značajan broj radnika ne osjeća pripadnost kompaniji i tvrtkine uspjehe ne doživljava kao vlastite, a mnogi ističu i manjak podrške i brige od strane nadređene osobe.
Usporedimo li rezultate ostvarene u okviru Nacionalnog indeksa zadovoljstva zaposlenika s onima koje smo dobili u Istraživanju zadovoljstva zaposlenika (u koje se dobrovoljno prijavljuju tvrtke) primjećujemo kako su najveće razlike prisutne kod onih tvrdnji koje su ispitanici loše ocijenili, dok su najmanje razlike za tvrdnje koje su dobro ocijenjene.
Drugim riječima, zaposlenici tvrtki koje sudjeluju u Istraživanju zadovoljstva zaposlenika su osjetno zadovoljniji plaćom i dostupnošću prilika za napredovanje, tvrtkine uspjehe doživljavaju kao svoje i njeguju bolje odnose s nadređenim osobama nego što je to slučaj s ispitanicima koji su sudjelovali u Nacionalnom indeksu zadovoljstva zaposlenika.
Najmanje nezadovoljnih radnika pronalazimo u Zagrebu (18%), a najviše (26%) u Istočnoj Hrvatskoj.
Također, male tvrtke zapošljavaju nešto više zadovoljnih radnika (30%) nego što je to slučaj u većim kompanijama (25%).
Iz godine u godinu tvrtke koje djeluju u sektoru IT-a i informacijskih tehnologija odnose nagrade za najboljeg poslodavca, stoga ne čudi podatak da je to jedna od djelatnosti s najviše zadovoljnih zaposlenika (39%). Visok postotak zadovoljnih zaposlenika radi i u Profesionalnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (43%) te u Umjetnosti, sportu i zabavi (39%).
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na preko 4000 ispitanika, od kojih su 65% žene, a 35% muškarci. Najviše ispitanika, njih 38% ima između 31 i 40 godina, 15% je u dobi od 25 do 30 godina te 10% mlađe od 25 godina. Ispitanika starijih od 40 godina je 37%. Većina ispitanika (95%) su zaposleni. Gotovo polovica (43%) ih radi u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, 29% i privatnim stranim tvrtkama, 7% u državnim tvrtkama te 10% u hrvatskim institucijama i 3% u stranim institucijama.
