Menu
Prema privremenim podacima DZS-a, tijekom listopada je nastavljena dinamika trgovinske razmjene Hrvatske s inozemstvom po dvoznamenkastim godišnjim stopama rasta izvoza i uvoza roba.
Izraženo u eurima, izvoz roba u listopadu u odnosu isto razdoblje prethodne godine usporio je na 24,5% (u odnosu na 53,6% u rujnu), dok je vrijednost uvezenih roba usporila na 41,8% na godišnjoj razini (u odnosu na 49% u rujnu). Uz oporavak domaće i inozemne potražnje, trend dvoznamenkastih stopa rasta uvoza i izvoza koji traje od ožujka 2021. godine rezultat je snažnog rasta cijena na svjetskim tržištima koje se prelijevaju i na domaće.
U razdoblju siječanj-listopad, promatrano kumulativno, vrijednost izvezenih roba iznosila je 19,62 mlrd. eura, odnosno ostvaren je rast od 33,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 34,71 mlrd. eura, porasla je za 50,4% u promatranom razdoblju na godišnjoj razini. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom u razdoblju siječanj-listopad 2022. iznosio je 14,95 mlrd. eura.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u listopadu 57,6%, dok je u razdoblju sij.-lis. 2022. pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,9%. Pogoršanje pokrivenosti uvoza izvozom u listopadu na mjesečnoj razini (-7,5pb) rezultat je intenzivnijeg pada izvoza od uvoza. Naime, u odnosu na rujan, izvoz robe pao je za 14,9%, dok je uvoz smanjen za 3,7%. Pritom se manjak u robnoj razmjeni produbio te u listopadu iznosio 1,56 mlrd. eura (u odnosu na 1,33 mlrd. eura mjesec ranije).
Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do listopada ove godine, Hrvatska je na tržište Europske unije izvezla robe u vrijednosti od 13,54 mlrd. eura ili 68,5% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 34,1%. Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 37,2% uz vrijednost uvoza od 24,26 mlrd. eura (69,9% ukupnog uvoza RH) manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 10,7 mlrd. eura ili 41,3% u odnosu na sij.-lis. 2021. godine. Od ukupno plasiranih roba namijenjenih EU tržištu, 67% odnosilo se na trgovinske partnere Njemačku, Italiju, Mađarsku i Sloveniju (i 62,6% uvoza s EU tržišta).
Na ostvarene visoke dvoznamenkaste stope rasta uvoza i izvoza roba ponajviše su djelovale visoke cijene energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu. Prema NKD-u, najveća nominalna povećanja izvoza i uvoza robe u prvih deset mjeseci 2022. u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježena su kod Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, a slijedi Rudarstvo i vađenje. Unutar prerađivačke industrije, ostvarenim povećanjem dominira kategorija Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, posebice kod uvoza. Prerađivačka industrija u ukupnom izvozu i uvozu sudjeluje s više od 78% vrijednosti, a zbog visoke uvozne ovisnosti hrvatskog gospodarstva velika većina djelatnosti unutar prerađivačke industrije ostvaruje manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom.
Dvoznamenkaste stope rasta uvoza i izvoza roba na godišnjoj razini zadržat će se i u pokazateljima za posljednje mjesece 2022. Iako je u trećem tromjesečju zabilježen snažan rast izvoza robe, odnosno prema podacima DZS-a ostvaren je snažan rast izvoza energenata (posebice električne energije i plina), ali i rast izvoza kapitalnih dobara te netrajnih proizvoda za široku potrošnju, nastavljeno je produbljivanje manjka u robnoj razmjeni uslijed i snažnih stopa rasta uvoza spomenutih dobara. Odraz je to i visoke razine uvozne ovisnosti hrvatskog gospodarstva. U cijeloj 2022. nastavak produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom odražavat će ponajviše rast neto uvoza energenata zbog povećanih cijena na svjetskom tržištu, ali i ostalih kategorija roba, posebice prehrambenih i industrijskih sirovina.
"U ovoj godini očekujemo slabljenje inozemne potražnje za hrvatskom robom kao posljedica već primjetnog usporavanja gospodarskih aktivnosti, posebice prerađivačkog sektora koji se, osim visokih troškova energije, suočava i s još uvijek otežanom nabavkom sirovina zbog i dalje prisutnih poremećaja u lancima opskrbe. Ulazak Hrvatske u područje Schengena kao i prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja, s druge strane, olakšat će promet roba i usluga s inozemnim partnerima Hrvatske koji se nalaze u europodručju, a koji sudjeluju u razdoblju sij.-lis. 2022. u ukupnom izvozu i uvozu roba s 50,5% odnosno s 53,9%", objavili su RBA analitičari.
