Menu
Prema podacima DZS-a o kretanju aktivnog stanovništva RH (temeljeni na Anketi o radnoj snazi) u trećem ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba zabilježio je skroman rast od 0,3% ili 5 tisuća u odnosu na isto razdoblje 2021. dosegnuvši time 1,71 milijuna, dok je broj nezaposlenih povećan za 9 tisuća osoba odnosno 8,3% te je iznosio 123 tisuće.
Aktivno stanovništvo je u promatranom razdoblju činilo 1,83 milijuna osoba (+0,8% ili +15 tisuća na godišnjoj razini).
Na tromjesečnoj razini, uz pad broja nezaposlenih, za 11 tisuća ili 8,2%, ostvaren je i skroman rast broja zaposlenih osoba (+0,1% ili jednu tisuću). Broj aktivnog stanovništva manji je za 10 tisuća osoba odnosno 0,5% u odnosu na razdoblje ožu.-lip. 2022.
Preliminarni podaci također pokazuju da je broj neaktivnog stanovništva u trećem ovogodišnjem tromjesečju iznosio 1,676 milijuna čime je zabilježen rast na tromjesečnoj (11 tis. ili +0,7%) i pad na godišnjoj razini (13 tis. ili -0,8%). Prema izvješću, radno sposobno stanovništvo (15+) ostalo je nepromijenjeno na tromjesečnoj i godišnjoj razini te se zadržalo blizu povijesno niskih razina.
Spomenuta kretanja rezultirala su u promatranom tromjesečju stopom aktivnosti od 52,2% u odnosu na 52,5% koliko je iznosila u tromjesečju ranije. Stopa zaposlenosti iznosila je 48,7%. Uz pad na godišnjoj razini od 0,4pb, u trećem tromjesečju stopa nezaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 74 godine iznosila je 6,7% (-0,6pb u odnosu na prethodno tromjesečje). Stoga je u prvih devet mjeseci, prosječna anketna (ILO) stopa nezaposlenosti (od 15 do 74 godine) iznosila 7,1% (-1pb u odnosu na isto razdoblje prošle godine).
Primjetna je razlika stope nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (6,2% prosječna u trećem tromjesečju) i stope anketne nezaposlenosti (ILO), a posljedica je to većeg prosječnog broja nezaposlenih osoba (+14 tisuća) prema Anketi o radnoj snazi od podataka HZZ-a. Naime, dio anketiranih nezaposlenih osoba (njih 39 tisuća ili 31,7%) nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje, dok njih 25 tisuća ili 22,7% od ukupno registriranih u HZZ-u nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti.
"Općenito, prisutno smanjenje nezaposlenosti ne mora nužno upućivati samo na poboljšanja na tržištu rada, već je dijelom i posljedica iseljavanja radne snage koje je još pristupanjem Europskoj uniji značajno olakšano. Ipak, povoljna kretanja na tržištu rada ocrtavaju se u kontinuiranom skromnom rastu zaposlenosti na godišnjoj razini. Relativno niska razina stope aktivnosti te stope zaposlenosti odražava određene strukturne slabosti u hrvatskom gospodarstvu.
Usporavanje gospodarske aktivnosti prema kraju godine predstavlja izazov i povlači za sobom negativne rizike za tržište rada. Međutim, očekujemo zasad tek ograničen utjecaj na (ne)zaposlenost, dok bi tržište rada trebalo zadržati određenu otpornost", stoji u komentaru RBA analitičara.
