Menu
Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na jučerašnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je usvojio projekciju monetarne politike i Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2022. Savjet je donio i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.
Slabiji izgledi globalnog gospodarskog rasta i naglašeni inflatorni pritisci potaknuli su središnje banke diljem svijeta na brzo i snažno pooštravanje monetarne politike, što se počelo sve više nepovoljno odražavati i na hrvatsko gospodarstvo. Negativni inozemni šokovi do sada su više utjecali na domaći prerađivački sektor zbog njegove osjetljivosti na visoke troškove energije i ograničenja u globalnim lancima opskrbe. Nasuprot tome, uslužni je sektor do sada nadvladao poteškoće koje su zahvatile svijet zahvaljujući snažnoj potražnji nakon ukidanja većine epidemioloških mjera. U takvim se uvjetima realni BDP Hrvatske u trećem tromjesečju smanjio u odnosu na prethodno tromjesečje, zbog čega se godišnja stopa njegova rasta usporila na 5,2%, uz izgledni nastavak slabljenja gospodarske aktivnosti do kraja godine, poručuju iz HNB-a.
Inflacija potrošačkih cijena u prvih deset mjeseci 2022. primjetno se ubrzala i u listopadu na godišnjoj razini dosegnula 13,2%. Ubrzanje domaćih proizvođačkih i potrošačkih cijena ponajprije je rezultat visokih cijena energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu, a u istom su smjeru djelovali i pritisci proizašli iz i dalje djelomično prisutnih zastoja u globalnim lancima nabave. Ubrzavanju inflacije je pridonijela i snažna potražnja za uslugama nakon ukidanja epidemioloških mjera, što se uvelike odnosi na turističku potražnju nerezidenata. Pritom se porast potražnje za turističkim uslugama događa u uvjetima porasta ulaznih troškova, nedostatka kvalificirane radne snage i rasta plaća u ugostiteljstvu. Intenzitet rasta opće razine cijena donekle je ublažen ograničavanjem cijena nekih energenata i osnovnih prehrambenih proizvoda. Poskupljenje energenata pogoršalo je u trećem tromjesečju saldo na računu roba, no učinak tog pogoršanja na ukupan saldo tekućeg i kapitalnog računa bio je najvećim dijelom ublažen iznimno dobrim rezultatima ostvarenim u turističkoj djelatnosti.
Zaokret u monetarnim politikama vodećih gospodarstava počeo se postupno odražavati na rast domaćih kamatnih stopa. Tako se nastavio rast prinosa na dužničke vrijednosne papire države, počeli su rasti i troškovi financiranja poduzeća, dok se kod kreditiranja stanovništva još uvijek ne primjećuje znatnija promjena financijskih uvjeta. U procesu ulaska Hrvatske u europodručje zbog usklađivanja monetarnog instrumentarija povećat će se višak likvidnosti domaćeg bakarskog sektora, a to će ublažiti pogoršanje uvjeta financiranja domaćeg gospodarstva zbog očekivanog zaoštravanja monetarne politike ESB-a.
Ukupno financiranje poduzeća se na godišnjoj razini nastavilo ubrzavati, ponajprije odražavajući intenziviranje zaduživanja kod domaćih kreditnih institucija. Istovremeno se nastavio i rast plasmana stanovništvu, pri čemu se glavnina kreditne aktivnosti stanovništva i dalje odnosi na stambene kredite. Tečaj kune prema euru bio je stabilan pa nije bilo potreba za deviznim intervencijama HNB-a. Tijekom ljetnih mjeseci su se pojavili aprecijacijski pritisci, no oni su bili ublaženi povremenom potražnjom poduzeća za devizama, osobito izraženom u energetskom sektoru zbog skupljih sirovina i energenata. Sudjelovanje u europskom tečajnom mehanizmu i skoro uvođenje eura dodatno su usidrili očekivanja tržišta u pogledu kretanja tečaja, zaključuju u HNB-u.
