Menu
U Hrvatsku je početkom mjeseca stigao SiA - Strategy in Action program,ključni i sastavni dio prestižnog ELITE programa Londonske burze. Program predstavlja veliku priliku za mala i srednje velika poduzeća u Hrvatskoj. Kroz odgovarajuću podršku i obrazovanje program osigurava kvalitetu korporativnog upravljanja koju zahtijevaju investitori na tržištu kapitala, a hrvatskim će poduzetnicima pomoći sukreirati, aktivirati i provoditi strategiju svoje organizacije, izraditi strateške planove za rast i skalabilnost, otvoriti pristup kapitalu, stvoriti prilike s investitorima te ih pripremiti za izlazak na burzu. Program je u Hrvatsku dovela Poslovna škola COTRUGLIpostavši ekskluzivni zastupnik programa za područje jugoistočne Europe, dok su strateški partneri projekta u Hrvatskoj Europska banka za obnovu i razvoj(European Bank for Reconstruction and Development, EBRD), Privredna banka Zagreb d.d.i Zagrebačka burza. Kako bi prenijeli značaj ovog programa hrvatskim poduzetnicima iz SME sektora,razgovarali smo s gospodinom Nikolom Dujmovićem, predsjednikom Uprave tvrtke SPAN d.d., koja je prošla ELITE program na Londonskoj burzi prije izlaska na tržište kapitala. Gospodin Dujmović istaknuo je veliku vrijednost programa, naglasivši kako ih je primarno naučio strukturirati poslovanje i procese, a otkrio nam je ponešto i o poslovanju tvrtke, tržišnim trendovima u IT sektoru, manjku kvalitetne radne snage te o izlasku tvrtke na burzu. Cijeli razgovor pročitajte u nastavku.
SPAN je na tržištu gotovo 30 godina. Danas brojite skoro 800 zaposlenika i 1200 zadovoljnih klijenata. Kako je to izgledalo na početku?
Devedesetih su godina svi počeli u garaži, pa tako i mi. Otvorili smo malu trgovinu u Teslinoj želeći se baviti softverom. Kako su se u to vrijeme svi uglavnom bavili hardverom, jer je to tada bilo unosno i isplativo, mi smo odlučili sami stvoriti budućnost – pokrenuli smo tvrtku po uzoru na onakve kakve su se pokretale u razvijenim zemljama, koje su prodavale usluge, a ne opremu, dakle softverske instalacije i programe. U to sam vrijeme bio programer, moja je partnerica bila inženjerka elektrotehnike s iskustvom u telekomunikacijama i tako smo počeli, dakle riječ je o tipičnoj priči iz garaže. Da danas počinjemo nazivali bi nas start up-om, samo što u ono vrijeme baš i nije bilo drugih izvora financiranja poput venture kapitala, početnike su uglavnom financirale banke.
Tvrtke obično moraju imati poslovne planove i strategije, je li ijedna od njih predvidjela ovakav uspjeh?
Da se nismo nadali ne bismo ni počinjali, nismo otvorili tvrtku da bismo je zatvorili, no nismo se ni nadali da ćemo dogurati do današnjih brojki. Govorili su nam da je uspjeh imati 150 zaposlenih, a mi se približavamo brojci od 800 ljudi. No, iako su to velike brojke za hrvatsko tržište, mi smo u globalnim okvirima mikro firma. Čak i s McDonald’s-om kojemu smo jedan od 14 globalnih IT partnera, mi smo posljednji prema veličini, a pretposljednji je deset puta veći od nas! Dakle, ono što se u Hrvatskoj smatra velikim, u globalnoj je areni mikro veličine. Neki od naših većih korisnika znaju nas zabrinuto pitati možemo li na svojim mikro leđima iznijeti zahtjevne projekte. Naravno da možemo, jer ih ne rade svi ili njih 500 nego manje grupe od 30 ili 50 ljudi. U našoj se priči poklopilo to što smo radili za inozemno tržište, a ono vas, htjeli-ne htjeli, prisili da rastete. No, uspjeh je relativan pojam, čak smo više kapitala imali kada nas je bilo stotinu, no tako male tvrtke u inozemstvu teško opstaju. Mislimo da smo se uspješno prilagođavali i uspijevali velikim dijelom zahvaljujući i našem HR odjelu koji smo angažirali u pravo vrijeme, jer kada rastete kao mi trebate najbolje moguće zaposlenike koje treba znati naći, zadržati i njima upravljati.
Upravo su ljudi ključna, ali i nedostajuća karika na tržištu, posebno u IT tvrtkama. Kako plivate s problemom manjka radne snage?
Pametnih ljudi uvijek manjka, posebno u našoj industriji. Tvrtke moraju pronalaziti kvalitetne načine kako zadržati zaposlenike i onda na primjeru kako to rade privući nove. Kod nas je jedan od tih načina bio i ESOP, za koji sada vidimo po rezultatima naših internih istraživanjima da je značajno podigao zadovoljstvo kolega. Istovremeno odljev radnika (churn) značajno nam je pao. Zaposlenici sada u Spanu u prosjeku ostaju dulje.
Ubrzana digitalizacija podrazumijeva različite stvari, ovisno i o veličini i o djelatnosti tvrtki. Kako je SPAN usmjeren na široki spektar IT usluga sigurno znate koji tehnološki trendovi prevladavaju na tržištu? Kako držite korak s ostatkom svijeta?
Covid pandemija pa rat u Ukrajini značajno su ubrzali digitalizaciju. Kada je riječ o trendovima, oni se svode na dva glavna – cloud i sigurnost. Danas su na tržištu tri velika diva, Google, Amazon i Microsoft koji se bore za prevlast nad cloudom. Cloud je danas dominantan, što je razumljivo, jer je razriješio mnoge tehnološke probleme koje godinama nismo znali riješiti, poput integracija aplikacija, povezivanja, sigurnosti… Sve što je u kompaniji vrijedno, danas je digitalizirano, dakle i ranjivo. Hakerski su napadi sve češći, stoga je i sigurnost temeljni dio suvremenih tehnoloških trendova. Mi se sa sigurnošću bavimo već godinama, a ovu jesen pokrenuli smo s našim Izraelskim partnerima i Span Centar kibernetičke sigurnosti kako bi dodatno osnažili poslovnu zajednicu u regiji za sigurnosne izazove današnjice.
Zbog sigurnosti danas govorimo o multicloudu?
Ne samo zbog sigurnosti. Naime, multi cloud ne koristi samo jedan provider, jer kada ste na jednom provideru onda ste ovisni o njemu, njegovim cijenama i tehničkim mogućnostima. Zato je strategija svih velikih kupaca, kao i kod ulagača: koristiti više opcija, što je i sigurnije i jeftinije. Bilo je nekoliko slučajeva, primjerice, kada je Microsoft znao da klijent koristi samo njega kao providera, pa je podignuo cijenu usluge nekoliko puta, pri čemu klijent ne može ništa, jer je u takvim trenucima preskupo preseliti na neki drugi provider. Multicloud, dakle, zapravo prevenira rizik i zbog toga nije samo popularan nego i nužan za upravljanje. Multicloud je alat za upravljanje rizikom.
Postoji još jedan rizik, posebno u Hrvatskoj, a to je podmićivanje. Kako ste uspjeli razviti vlastiti sustav za suzbijanje podmićivanja?
Točno, razvili smo vlastiti sustav, no ne prodajemo ga klijentima nego smo ga certificirali kroz ISO standard za našu internu upotrebu, kao naš antikorupcijski sustav unutar kompanije s kojim su upoznati svi zaposlenici. Zašto? Zato da se ne bi izrabljivale veze i poznanstva i to ne samo kada je novac u pitanju nego i kada su u igri i darovi za osobnu i profesionalnu uporabu, što je nažalost čest slučaj ne samo u Hrvatskoj nego i na području Balkana. Mi se strogo držimo tih antikorupcijskih standarada, posebno s velikim inozemnim klijentima, jer se zbog takvih koruptivnih ponašanja gube ne samo projekti i klijenti već i ugled pred budućim klijentima. Mi smo se svojih standarda držali od osnutka, sada smo ih samo službeno certificirali kao ISO standard kako bismo svojim klijentima pokazali da smo pouzdani
Kad ste već spomenuli velike inozemne klijente, jedan ste od najvećih izvoznika u Hrvatskoj, više od 65 posto prihoda ostvarujete na svjetskome tržištu?
Neskromno ću reći da smo dobri u tome što radimo, to potvrđuju i brojke koje ističite. Svaka kompanija prolazi kroz tržišne cikluse, nekada ide lošije, nekada bolje, sada smo opet u uzlaznoj fazi. Samo smo u prošlome mjesecu zaposlili 50 novih ljudi. Zaposlili bi ih i 500 da ih je bilo, jer razmišljamo o širenju. Doista nemamo straha od veličine, globalno ionako nismo veliki, no nakon svih poruka vlasti postoji strah od oporezivanja ekstra profita, iako nikako ne bismo smjeli ući u tu kategoriju, rasli smo na vlastitim resursima i naporima. No preživjet ćemo i to, kao i sve izazove s kojima smo se suočili od osnivanja davne 1992.
SPAN je prva IT tvrtka koja je izašla na burzu. Međutim, malo tko zna da ste taj korak napravili nakon odslušanog prestižnog programa Elite koji provodi Londonska burza. Kako se upravo takav program, ‘Strategy in action’, pokreće u Hrvatskoj, u režiji poslovne škole COTRUGLI i partnera, što biste istaknuli kao ono najvažnije što vam je program pružio? Što i drugi poduzetnici mogu naučiti?
Za mene kao inženjera ključno je to što vas program tjera da strukturirate poslovanje i procese. Nama inženjerima to je, priznajem, ponekad išlo na živce, no kada smo se pripremali za izlazak na burzu postalo nam je jasno čemu je to služilo. Dakle, to što smo radili dobro nije bilo dovoljno, morali smo to strukturirati u priču koja je razumljiva investitorima. Kada smo stigli u London shvatili smo da firmi poput nas ima mnogo i da nikoga nećemo impresionirati samom činjenicom čime se bavimo i kako nam ide. Morali smo cijeli naš posao složiti u priču koja će zainteresirati investitore. Kada ste prisiljeni strukturirati cijeli svoj biznis odjednom vidite rješenja koja prije niste vidjeli, a ujedno poboljšavate i komunikacijske vještine. Na kraju dana neće svi polaznici programa izaći na burzu, no sigurno će izaći s više znanja, iskustava i vještina i tako oboružani lakše i uspješnije voditi svoju kompaniju.
‘Strategy in action’ (SiA) je zapravo ključna komponenta londonskog ELITE programa. Kako su ovdje uz COTRUGLI i partneri, Zagrebačka burza, PBZ i EBRD, mislite da ćete čuti nešto novo, možda specifično što može pomoći u poslovanju na domaćem tržištu?
Znanja nikada nema dovoljno. Uz to, naše je tržište prilično plitko, dijelom i zbog toga što se malo tvrtki odluči izaći na tržište kapitala i (ot)pustiti dio vlasničkoga udjela. No, čak i ako nitko ne želi nigdje drugdje po kapital nego samo u banku, dobro je znati kako strateški isplanirati poslovanje za turbulentna vremena koja dolaze. Naravno, koliko će znanja primijeniti ovisi o polaznicima, ne o predavačima niti o programu.
Po završetku Elite programa izašli ste na burzu. Zašto burza i IPO, kojih u Hrvatskoj nema praktički od prošle financijske krize, a ne, primjerice, sklapanje strateškoga partnerstva?
Zato što smo svojevrsno strateško partnerstvo ostvarili još davne 2000. godine kada smo 60 posto tvrtke prodali Mađarima, no već smo 2007. radili prvi ‘management buyout’, otkup njihovog udjela. Naime, strateško partnerstvo nije nam se pokazalo najboljom opcijom, to nam je poremetilo cijelu dinamiku poslovanja kompanije. Jednostavno, nije nam se svidjela ta opcija.
Znači, ostao je IPO kao opcija? Putem javne ponude prodali ste 578.200 ponuđenih dionica (29,5 posto) i prikupili više od stotinu milijuna kuna. Jeste li zadovoljni i jeste li očekivali takav interes?
Itekako smo zadovoljni. Možda uzbuđenja na sam dan listanja nije bilo previše, jer se znalo po kojoj cijeni dionice izlaze. No, bez sumnje nas je iznenadilo zanimanje ulagača. Oni su po cijeni od 160 kuna željeli kupiti više od milijun dionica ili 79 posto više od ponuđenog broja. U slučaju cijene od 175 kuna željeli su kupiti gotovo 810 tisuća dionica ili 40 posto više nego se nudilo. To je i razlog zašto smo se na kraju odlučili za maksimalnu ponuđenu cijenu.
Kakvo je bilo zanimanje zaposlenih za kupnju dionica?
Naravno da je bilo zanimanja i znali smo da će ga biti jer smo otprilike godinu dana prije izlaska na burzu pitali zaposlenike jesu li zainteresirani. Velik broj njih se izjasnio da bi rado kupili dionice. Pokazalo se da je potražnja bila tri puta veća od ponude, iznad svih očekivanja, što je znak pouzdanja i vanjskih ulagača i zaposlenika u naš uspjeh. Neki su mi prije IPO-a rekli da ne znaju ima li kapitala i zanimanja za listanjem tehnoloških tvrtki, no na kraju su čak 75 posto novih dioničara upravo građani, pri čemu najviše veseli to što je interes zaposlenika bio veći nego u anketi i što je IPO Spana u ovo sumorno vrijeme bila jedna od vedrijih tema koja je povezala zaposlenike u tvrtki. Neki bi rekli da je naša priča nakon izlaska na burzu zaokružena i gotova. Upravo suprotno, tek nakon IPO-a kreće pravi posao dokazivanja naše prave vrijednosti.
U međuvremenu se dogodio rat i probudila se inflacija. Kakve poslovne rezultate u ovoj godini i u takvim okolnostima očekujete?
Rezultati za prvih devet mjeseci pokazuju da smo i dalje u uzlaznoj putanji. Ukupni prihodi Span Grupe iznose više od 650 milijuna kuna, što je rast od 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. EBITDA prije jednokratnih stavki porasla je 68 posto i iznosi više od 55 milijuna kuna. Span Grupa ostvarila je neto dobit od 39,4 milijuna kuna, što je rast od 162 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Najveći rast prihoda u Grupi ostvarile su usluge s visokom dodanom vrijednošću, najviše u poslovnom segmentu Razvoj softvera i poslovnih rješenja koji je rastao 66 posto, i u segmentu Infrastrukturnih usluga, Cloud i Cyber Securityja koji je u devet mjeseci porastao 56 posto. Dodao bih da je pad prihoda na tržištu Ukrajine, gdje je Microsoft omogućio korištenje svojih proizvoda i usluga bez naknade do kraja godine svim Spanovim korisnicima u toj zemlji, u potpunosti nadomješten rastom prihoda na svim ostalim tržištima i u svim segmentima poslovanja. Svim zainteresiranim partnerima na našoj internet stranici nudimo kratki video s najnovijim rezultatima i podacima koje ažuriramo svaka tri mjeseca.
Dakle, IPO je očito bio jak vjetar u leđa, a njemu je vjetar dao program Elite. Koliko je on doista pomogao odrediti plan i strateške prioritete prije izlaska na burzu?
Najviše je pomogao pri strukturiranom razmišljanju, jer nam to nije bilo u navici, kao vjerojatno ni većini domaćih kompanija. Ondje smo imali priliku slušati predavače poput jedne mentorice u Londonu koju sam na prvu pogrešno procijenio - zaista me ugodno iznenadila kada je spomenula kako skuplja i testira Ducati motore. Kasnije sam doznao da radi kao konzultantica na Londonskoj Burzi, što je za naše prilike iznenađujuće. No, upravo su takvi ljudi i takvi predavači velika dragocjenost Elite programa. Prednost su svakako i nove veze u novim sektorima, za širenje na inozemnom tržištu to je itekako važno, ali i mogućnost slušanja o tuđim iskustvima u istoj industriji.
S obzirom na svoje londonsko iskustvo biste li SiA program preporučili hrvatskim poduzetnicima?
Uopće nema sumnje da je esencijalan za domaće tvrtke. Čak i ako ne planiraju izaći na burzu kroz IPO, važno je znati strateški diversificirati ne samo financijske izvore nego osigurati i tehnološke i ljudske kapacitete. Ako ne znate gdje ste tanki, koji je dio poslovanja najslabija karika, kako ćete upravljati svim ostalim dijelovima tvrtke? Kako ćete uopće poslovati u svijetu u kojemu je volatilnost trajna, ako ne znate što će biti sutra? Bez strategije to neće biti moguće, ona vam pomaže da poslovanje održite u kontinuitetu. Program je zaista vrijedan, mislim da i ovaj intervju to dokazuje. Dobio sam neprocjenjivo iskustvo i znanje, stoga je moja poruka poduzetnicima: uključite se u SiA program da biste znali kako strateški planirati i sada i u budućnosti.
Ukolike ste zainteresirani sudjelovati u SiA - Strategy in Action programu posjetite stranice Poslovne škole COTRUGLI i aktivirajte strategiju vaše ogranizacije!
