Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju srpnja iznosilo je 344,3 mlrd. kuna.
Navedeno stanje predstavlja tzv. mastrihtški dug odnosno dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora.
Na godišnjoj razini dug opće države bio je niži za 985 mil. kuna ili 0,3%. Pri tome je doprinos smanjenu duga opće države u srpnju u odnosu na srpanj godinu ranije rezultat smanjenja vanjske komponente javnog duga koja je bila niža za 3,9 milijardi kuna (ili 3,4%) te je u najvećoj mjeri rezultat smanjenja duga središnje države. S druge, unutarnja komponenta javnog duga povećana je za gotovo 3 milijarde kuna (ili 1,3%) uslijed godišnjeg povećanja duga središnje države dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i dugoročnih kredita.
Na mjesečnoj razini, povećanje duga opće države za 554 mil. kuna u odnosu na lipanj rezultat je blažeg smanjenja inozemne komponente od rasta domaće. Inozemna komponenta duga tako je na kraju srpnja iznosila 111,96 mlrd. kuna, dok je unutarnja komponenta bila na razini od 232 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2021., dug opće države zadržao se krajem srpnja na gotovo istoj razini.
Iz računa financiranja državnog proračuna (rebalans proračuna iz listopada) vidljivo je kako su potrebe za zaduživanjem na tržištima kapitala za ovu godinu zatvorene pri čemu se, prema nacionalnoj metodologiji, očekuje manjak općeg proračuna od 12,5 mlrd. kuna ili 2,6% BDP-a. Međutim, prema navodima iz Ministarstva financija, prilagodbom metodologiji ESA2010 procjenjuje se manjak općeg proračuna od 7,1 mlrd. kuna ili 1,5% BDP-a u 2022. godini. To je značajno ispod referentne razine od 3% BDP-a prema kriterijima iz Maastrichta. Istovremeno će se, prema projekcijama Vlade, javni dug u ovoj godini smanjiti na 71,3% BDP-a u odnosu na 78,4% BDP-a u 2021. To je razina konsolidiranog duga u 2021. potvrđena listopadskom EDP notifikacijom, čime će biti ispunjeno i fiskalno pravilo javnog duga. Naše su projekcije blago konzervativnije te predviđaju poboljšanje salda konsolidirane opće države na oko –2% BDP-a čemu će svakako pridonijeti snažan (nominalni) rast gospodarske aktivnosti potaknut potrošnjom. Unutar Maastrichtskog kriterija manjak konsolidirane opće države zadržat će se i u godinama pred nama. Očekujemo i da će omjer duga opće države i BDP-a, koje je prema posljednjim dostupnim podacima krajem prvog polugodišta bio na razini od 74,3% BDP-a, kraj godine zatvoriti na nižim razinama.
I dok su ovogodišnje aktivnosti na tržištima kapitala završene, godina pred nama, bit će, zasigurno izazovnija. Početkom ožujka dospijeva 1,5 milijardi dolara euroobveznice pa novo izdanje možemo očekivati već u prvom tromjesečju 2023. Bit će to prvo hrvatsko izdanje u sklopu euro područja, ali u okruženju rastućih kamatnih stopa. Uz neizbježno usporavanje gospodarske aktivnosti, nužnost razborite fiskalne politike trebala bi biti jedina opcija jer će pritisci različitih proračunskih korisnika biti sve veći zbog pojačane inflacije i činjenice da će se približavati izborna 2024. godina, objavili su RBA analitičari.
