Menu
Prijedlog EU proračuna za iduću godinu je odobren na plenarnoj sjednici održanoj 19. listopada. U tijeku je "proces mirenja" između zastupnika Europskog parlamenta te Vijeća Europske unije, koji traje tri tjedna.
"Dugogodišnji proračun EU-a, koji ograničava godišnje proračune, je donesen u 2018. To je bilo prije nego što smo imali pet uzastopnih velikih kriza: pandemiju, energetsku krizu, inflaciju, rat u Ukrajini, te pristupanje Ukrajine i Moldavije koje su postale zemlje kandidatkinje. To znači da idemo u rat s lukom i strijelom, iako smo u digitalnom dobu. Idemo u rat, ali s nečim što nije prikladno izazovima s kojima se suočavamo. Glavni zaključak je da moramo mijenjati dugogodišnji proračun, kako bismo ga učinili boljim za postojeće okolnosti, kako bismo imali više manevarskog prostora i više novca za djelovanje. Ako ne reagiramo, građani EU-a će se zapitati zašto Europska unija ne poduzme nešto. Ako se pojavi dodatna kriza, a mi na raspolaganju nemamo novca, što će građani reći? Na primjeru Italije vidimo kako nas je početno oklijevanje s pandemijom koronavirusa koštalo političkih glasova", ističe u komentaru Nicolae Stefanuta, autor izvješća Europskog parlamenta."U ovom proračunu, bavimo se upravo izazovima energetske krize, rata i gospodarstva. To su naša tri velika prioriteta, ali istovremeno moramo usvojiti nove zakone i poduzeti druge korake. Za energetski krizu trebamo, među ostalim, REPowerEU, kao i druge mjere. Novac ne rješava sve, ali može puno pomoći.
U Parlamentu smo predložili povećanje svake točke koja se odnosi na energente iz Komisijinog prijedloga proračuna, u smislu dodatnih sredstava za inovacije, nove izvore energije te obnovljivu energiju, kao i za mala i srednja poduzeća koja se bave troškovima energije. Predložili smo paket koji iznosi dodatnih 533 milijuna eura, u odnosu na nacrt proračuna. To je naš ovogodišnji energetski odgovor", zaključuje Stefanuta.
