Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju lipnja iznosilo je 343,7 mlrd. kuna.
Navedeno stanje predstavlja tzv. mastrihtški dug odnosno dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora.
U relativnom izrazu, ukupni je dug na kraju lipnja 2022. iznosio 74,3% BDP-a, što je smanjenje za 3 postotna boda u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja te 5,6pb u odnosu na kraj 2021.
Na godišnjoj razini dug opće države bio je viši za 2,2 mlrd. kuna ili 0,6%. Pri tome je porast duga opće države u lipnju u odnosu na lipanj godinu ranije rezultat povećanja unutarnje komponente javnog duga koja je bila viša za 8,7 milijardi kuna (ili 3,9%) te je u najvećoj mjeri rezultat rasta duga središnje države na stavci dugoročnih vrijednosnih papira. S druge, inozemni dug smanjen je za 6,3 milijarde kuna (ili 5,3%) uslijed godišnjeg smanjenja na stavkama dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i kratkoročnih kredita.
Na mjesečnoj razini, smanjenje duga opće države za 717 mil. kuna u odnosu na svibanj rezultat je snažnijeg smanjenja inozemne komponente od rasta domaće. Inozemna komponenta duga tako je na kraju lipnja iznosila 113,1 mlrd. kuna dok je unutarnja komponenta bila na razini od gotovo 230,1 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2021. dug opće države zadržao se krajem lipnja na gotovo istoj razini.
"Na razini cijele godine očekujemo nastavak rasta duga opće države u apsolutnom izrazu uslijed rastućih potreba za financiranjem pri čemu prije svega mislimo na pojačane pritiske na strani rashoda proračuna zbog sindikalnih zahtjeva za rastom plaća, u okruženju izraženih inflatornih pritisaka, ali i kao posljedica niza fiskalnih mjera za ublažavanje nepovoljnog utjecaja rasta cijena na potrošače i poduzetnike. Međutim, nastavak oporavka gospodarske aktivnosti, izvrsna turistička sezona i solidno punjenje proračuna zadržavat će omjer javnog duga u BDP-u na silaznoj putanji i u ovoj i u godinama pred nama. Iako se fiskalni rizici povećavaju, očekujemo zadržavanje manjka opće države na razini od 3% BDP-a", stoji u komentaru RBA analitičara.
