Menu
Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom srpnja i kolovoza nastavljena je dinamika trgovinske razmjene Hrvatske s inozemstvom po dvoznamenkastim godišnjim stopama rasta izvoza i uvoza roba.
Trend spomenute dinamike traje kontinuirano od ožujka 2021., a osim oporavka domaće i inozemne potražnje, rezultat je i rastućih cijena na svjetskim tržištima koje se prelijevaju i na domaće. U takvim uvjetima, razvidno je i produbljivanje manjka u robnoj razmjeni zbog veće uvozne baze.
U srpnju je evidentirano ubrzanje dinamike na godišnjoj razini i izvoza i uvoza roba. Naime, izraženo u eurima, izvoz roba u odnosu na srpanj 2021. ubrzao je na 42% (u odnosu na 33,5% u lipnju), dok je vrijednost uvezenih roba porasla za 49,8% na godišnjoj razini (u odnosu na 43,1% u lipnju). U razdoblju siječanj-srpanj vrijednost izvezenih roba iznosila je 13,76 mlrd. eura, odnosno ostvaren je rast od 32,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 23,36 mlrd. eura, porasla je za 48,5% u promatranom razdoblju na godišnjoj razini. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom u razdoblju siječanj-srpanj 2022. iznosio je 9,6 mlrd. eura (+80,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine).
Pokrivenost uvoza izvozom u srpnju je iznosila 62,6%, što je poboljšanje u odnosu na mjesec ranije (62,3%), ali i pogoršanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine (66%). U razdoblju sij.-srp. 2022. pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,9%, dok je u istom razdoblju prošle godine evidentirano 66,1%. Takva kretanja očekivana su i uslijed oporavka domaće potražnje, odnosno zbog visoke uvozne ovisnosti. Pritom manjak u robnoj razmjeni nastavlja premašivati milijardu eura i sedmi mjesec zaredom (1,36 mlrd. eura u srpnju), zabilježivši godišnju stopu rasta od 64,8%. Na mjesečnoj razini, uz rast od 3,8% u odnosu na lipanj, u srpnju je ostvaren izvoz roba u vrijednosti od 2,27 mlrd. eura te uvoz roba u vrijednosti od 3,63 mlrd. eura (+3,2% u odnosu na mjesec ranije).
Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do srpnja ove godine, Hrvatska je na tržište Europske unije izvezla robe u vrijednosti od 9,68 mlrd. eura ili 70,3% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 36,3%. Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 38,3%, uz vrijednost uvoza od 16,84 mlrd. eura (72,1% ukupnog uvoza RH) manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 7,16 mlrd. eura ili 41,05% u odnosu na sij.-srp. 2021. godine. Od ukupno plasiranih roba namijenjenih EU tržištu, 66,8% odnosilo se na trgovinske partnere Njemačku, Italiju, Mađarsku i Sloveniju (i 61,7% uvoza s EU tržišta). Istovremeno se 51,1% ukupnog izvoza i 55,8% ukupnog uvoza odnosi na europodručje.
"Osjetno bolja epidemiološka situacija, blaže mjere diljem Europe (pa tako i u Hrvatskoj), sklonost putovanjima i akumulirana štednja u prethodnim razdobljima rezultirala je snažnim oporavkom izvoza usluga. Ipak, rast izvoza usluga tijekom središnjeg dijela turističke sezone za sobom generira snažniji rast uvoza roba pri čemu se umanjuju pozitivni učinci izvoza. U narednom razdoblju očekivano usporavanje gospodarstva i potencijalna recesija u europodručju u zimskim mjesecima 2022./2023. negativno će se odraziti i na hrvatsku vanjskotrgovinsku robnu razmjenu. Mala i otvorena ekonomija poput Hrvatske izrazito je podložna prelijevanjem negativnih učinaka iz zemalja važnih trgovinskih partnera. S druge strane, ulazak Hrvatske u područje Schengena kao i prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja olakšati će promet roba i usluga s inozemnim partnerima Hrvatske koji se nalaze u europodručju", objavili su RBA analitičari.
