Menu
Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom lipnja i srpnja nastavljena je dinamika trgovinske razmjene Hrvatske s inozemstvom po dvoznamenkastim godišnjim stopama rasta izvoza i uvoza roba.
Trend spomenute dinamike traje kontinuirano od ožujka 2021., a osim oporavka domaće i inozemne potražnje, rezultat je i rastućih cijena na svjetskim tržištima koje se prelijevaju i na domaće. U takvim uvjetima, razvidno je i produbljivanje manjka u robnoj razmjeni zbog veće uvozne baze.
Istovremeno je zabilježeno usporavanje dinamike na godišnjoj razini i izvoza i uvoza roba. Naime, izraženo u eurima, izvoz roba u odnosu na lipanj 2021. usporio je na 32,8% (u odnosu na 35,8% u svibnju), dok je vrijednost uvezenih roba porasla za 42,8% u lipnju (u odnosu na 55,3% u svibnju). U razdoblju siječanj-lipanj vrijednost izvezenih roba iznosila je 11,47 mlrd. eura, odnosno ostvaren je rast od 30,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 19,73 mlrd. eura, porasla je za 48,3% u promatranom razdoblju na godišnjoj razini. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom u prvom polugodištu 2022. iznosio je 8,26 mlrd. eura (+83,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine).
Pokrivenost uvoza izvozom u lipnju je iznosila 62,1%, što je poboljšanje u odnosu na mjesec ranije (59,3%), ali i pogoršanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine (66,8%). Takva kretanja očekivana su i uslijed oporavka domaće potražnje, odnosno zbog visoke uvozne ovisnosti. Pritom je manjak u robnoj razmjeni premašio milijardu eura i šesti mjesec zaredom (1,32 mlrd. eura) zabilježivši godišnju stopu rasta od 62,9%. Na mjesečnoj razini, uz rast od 3,9% u odnosu na svibanj, ostvaren je izvoz roba u vrijednosti od 2,18 mlrd. eura te uvoz roba u vrijednosti od 3,5 mlrd. eura (-0,9% u odnosu na mjesec ranije).
Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja od lipnja ove godine, Hrvatska je na tržište Europske unije izvezla robe u vrijednosti od 8,04 mlrd. eura ili 70,1% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 34,6%. Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 39,4%, uz vrijednost uvoza od 14,39 mlrd. eura (73% ukupnog uvoza RH) manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 6,35 mlrd. eura ili 46,09% više u odnosu na sij.-lip. 2021. godine. Tradicionalno najvažniji trgovinski partneri Hrvatske ostaju Njemačka, Italija i Slovenija gdje plasiramo 49,7% roba namijenjenih europskom tržištu te s kojih uvozimo 51,5% roba s EU tržišta.
Promatrano prema sektorima SMKT (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) najveći rast i izvoza i uvoza zabilježen je u kategoriji Mineralna goriva i maziva (101,5% kod izvoza te 186,1% kod uvoza), a odraz je kretanja na svjetskim robnim tržištima (sirove nafte).
"Općenito, izraženi rast izvoza usluga tijekom središnjeg dijela turističke sezone za sobom generira snažniji rast uvoza roba pri čemu se umanjuju pozitivni učinci izvoza. Približavanjem jesenskih i zimskih mjeseci, izvoz roba će biti ograničen usporavanjem gospodarske aktivnosti na hrvatskim izvoznim tržištima. S druge strane, ulazak Hrvatske u područje Schengena kao i prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja zasigurno će pozitivno djelovati na buduće izvozne aktivnosti olakšavajući uvelike razmjenu roba i usluga s inozemnim partnerima Hrvatske koji se nalaze u euro području, a koji čine gotovo dvije trećine razmjene roba i usluga s inozemstvom", komentirali su RBA analitičari.
