Menu
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su za 1,8 mlrd. kuna ili 0,7% u odnosu na kraju svibnja (na osnovi transakcija) dosegnuvši 259,2 mlrd. kuna.
Pritom je njihova godišnja stopa rasta ubrzala na 7,9% u lipnju u odnosu na 7,4% u svibnju. Prirast plasmana na mjesečnoj razini u potpunosti je generiran rastom kredita, koji čine glavnu stavku plasmana. Najveći doprinos rastu kredita došao je od rasta kredita stanovništvu, odnosno stambenih kredita koji su u lipnju u odnosu na svibanj na osnovi transakcija porasli za 1,2 mlrd. kuna ili 1,8% mjesečno (6,2 mlrd. ili 9,5% godišnje). Njihovo nominalno stanje na kraju lipnja iznosilo je 71,3 mlrd. kuna čineći tako 49% kredita plasiranih sektoru stanovništva. Rast stambenih kredita povezan je s novim kreditima odobrenima u sklopu državnog programa subvencioniranja otplate za mlađe dobne skupine, ali i kao vrsta ulaganja s ciljem zaštite od inflacije i korištenja pozitivnog učinka realno negativnih kamatnih stopa na kredite. Na osnovi stanja, ukupni krediti (osim kredita središnjoj državi) iznosili su 252,7 mlrd. kuna te zabilježili u lipnju stopu rasta od 0,7% u odnosu na mjesec ranije odnosno 7,6% u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Promatrano po sektorima, na osnovi stanja krediti stanovništvu ukupnog iznosa 146,4 mlrd. kuna bili su na mjesečnoj razini viši za 1,4% dok je godišnja stopa rasta blago ubrzala na 5,4% (s 5,2% u svibnju). Osim već spomenutog snažnog doprinosa stambenog kreditiranja rast bilježe i gotovinski nenamjenski krediti. S iznosom od 54,2 mlrd. kuna (37% kredita sektora stanovništvu) zabilježili su blagi porast od 0,1 mlrd. kuna ili 0,3% na mjesečnoj razini te 1,5 mlrd. ili 2,8% na godišnjoj razini.
Nakon snažnog porasta u razdoblju od veljače do svibnja (uslijed izraženog poskupljenja uvoznih energenata i sirovina te nastojanja zaduživanja poduzeća uz povoljne uvjete kako bi se preduhitrio očekivani porast troškova zaduživanja), krediti poduzećima zabilježili su skroman porast na mjesečnoj razini (0,3 mlrd. kuna ili 0,3%). Na kraju lipnja krediti poduzećima tako su premašili 95,8 mlrd. kuna što je 12,1% ili 10,3 mlrd. kuna više na godišnjoj razini.
Pritom je primjetan rast i kredita za investicije i krediti za obrtna sredstva već četvrti mjesec zaredom. Krediti za investicije zabilježili dvoznamenkastu stopu rasta od 10,9%, dok su krediti za obrtna sredstva porasli drugi mjesec zaredom čak 17,1%. Na mjesečnoj razini, krediti za investicije porasli su za 0,8% (na 38,7 mlrd. kuna), a krediti za obrtna sredstva na 33,02 mlrd. kuna ili 1,1%.
"U drugom polugodištu očekujemo sporiji rast stambenih kredita nakon što se iskoristi proljetni volumen subvencija, a potrošački krediti bi trebali brže rasti pod pritiskom potrošačkih cijena. Ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plaća i ostalih primitaka kućanstava otvara jaz u kućnim budžetima i održava potražnju za potrošačkim kreditima. S druge strane, poremećaji u lancima opskrbe povećali su razinu neizvjesnosti te unijeli visok rizik u financijske odluke kod poduzetnika. Kako bi financirali rastuće troškove nabave kao i ojačali zalihe repromaterijala u uvjetima izvjesnih prekida u dobavnim lancima, pojačano je korištenje kratkoročnih kredita za obrtni kapital", stoji u komentaru RBA analitičara.
