Menu
HUP- Udruga informatičke i komunikacijske aktivnosti (HUP-ICT) na današnjoj je konferenciji za medije predstavila nove članove Izvršnog odbora koji su iznijeli strateške smjernice djelovanje i prioritete Udruge u budućem razdoblju, s naglaskom na razvoj hrvatske digitalne industrije i četiri tematske cjeline mapirane na Digitalni kompas digitalnog desetljeća EU-a, strateški dokument Europske komisije koji predstavlja viziju i smjernice do uspješne digitalne transformacije Europe do 2030.
Digitalni kompas digitalnog desetljeća EU-a čine četiri glavne točke: vještine, sigurna i održiva digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća te digitalizacija javnih usluga. HUP-ICT definirao je krovnu stratešku smjernicu razvoja ICT industrije: „Ljudi i inovacije“ koju će nastojati adresirati kroz pet područja neophodnih za ubrzani razvoj ICT sektora, ali i društva u Hrvatskoj, koji bi trebali biti obuhvaćeni i Strategijom digitalne Hrvatske do 2030.
„Društvo i svijet mijenjaju se sve brže i u sve manje predvidljivim pravcima, a naša udruga je tu da ukazuje na svjetske trendove i pomaže donositeljima odluka oblikovati javne politike koje će pomoći ojačati malo i otvoreno hrvatsko gospodarstvo te potaknuti njegov oporavak od razdoblja nepovoljne ekonomske aktivnosti. Naše strateške radne skupine oformili smo upravo s tim ciljem – definiranjem ključnih smjernica za razvoj svih ostalih grana gospodarstva i društva kroz snažnije partnerstvo između tradicionalnih hrvatskih kompanija i ICT industrije te kroz izgradnju agilnije i fleksibilnije javne i državne uprave koja će poticajnim fiskalnim i regulatornim okvirom omogućiti privlačenje ulaganja, zapošljavanje i zadržavanje stručnjaka te realizaciju pilot projekata s ciljem disrupcije tradicionalnih poslovnih modela prema onima koji su inovativniji, otporniji i nositelji visoke dodane vrijednosti“, istaknula je Jasminka Martinović, direktorica HUP-ICT udruge.
„Podrška ICT sektoru u razdoblju krize i galopirajuće inflacije strateška je odluka koja nam može pomoći da se puno brže oporavimo od negativnih efekata recesije koja sve više prijeti hrvatskom gospodarstvu i društvu. ICT je jedini sektor koji u 2020. godini nije doživio pad kao ostatak gospodarstva te koji je i u pandemijskoj 2021. ostvario rast od čak 11%. Izvoz ICT sektora čini 28% ukupnih prihoda u hrvatskom BDP-u, a 34,7% svih ulaganja u istraživanje i razvoj dolazi upravo iz ICT kompanija. Istovremeno, u 2021. jedna smo od samo tri EU članice koja je doživjela pad u broju ICT stručnjaka i to za čak 2,8%. Iako se trenutno susrećemo s akutnim problemom rasta cijena energenata koji ne zaobilazi niti naše članice, ne smijemo zaboraviti niti kronični problem prevelikog opterećenja rada te alternativnih načina prihodovanja koji potiču poslodavce bez nastana u Hrvatskoj. Iz svega je evidentno da nam je, kao produžena ruka Digitalne strategije 2030, nužan i Nacionalni plan zadržavanja i privlačenja digitalnih talenata, koja će omogućiti zadržavanje visokokvalificiranih stručnjaka u zemlji čime će se ostvariti preduvjeti za rast i razvoj izvozno orijentiranih i međunarodno konkurentnih kompanija, omogućiti društvu brz i relativno bezbolan izlazak iz krize“, izjavio je Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT-a i osnivač i suvlasnik Algebre.
Hrvatska se danas suočava s nezahvalnom situacijom – iako se i ostatak Europe bori s inflacijom i rastom cijena energenata, naše društvo svi ovi izazovi pogađaju još i snažnije jer za razliku od drugih tranzicijskih zemalja nismo iskoristili razdoblje od prestanka prethodne krize 2015. godine do danas da osnažimo one industrije koje nam mogu biti zamašnjaci u teškim i nepredvidivim vremenima. Ključne pokretače gospodarstva, pokazala je zadnja IMD ljestvica konkurentnosti, opterećuju visoko opterećenje rada, nefleksibilno tržište rada, nepovoljna investicijska klima i rigidan Zakon o poticanju ulaganja koji u svojoj trenutnoj formi sadrži previše administrativnih opterećenja i prepreka za investicije u digitalizaciju i industriju 4.0. Iako smo po prvi puta otkad se konkurentnost mjeri prestigli Slovačku i Poljsku, predstoji nam razdoblje ozbiljnih reformi želimo li doseći zemlje poput Češke i Estonije, koje su završile proces industrijske i političke tranzicije i transformirale svoju industriju i javnu upravu u smjeru modernizacije.
„Usprkos nepovoljnom okruženju na koje poduzetnici nisu mogli utjecati, ICT sektor je u protekloj godini ostvario prihod od gotovo milijun kuna po zaposleniku, što je najbolji rezultat u proteklih devet godina, dok je prosječna mjesečna neto plaća u ICT sektoru 60% veća od prosjeka hrvatskog gospodarstva. Naše smjernice mogu pomoći Hrvatskoj ući u top 5 tranzicijskih EU zemalja, za što nam je nužno potreban rast inovacijskog eko sustava u zemlji koji podrazumijeva integraciju STEAM-a u nacionalni obrazovni sustav, privlačenje i zadržavanje stručnjaka i inovatora, ubrzana gradnja mreže velikih kapaciteta za potpunu digitalnu transformaciju Hrvatske, smanjenje parafiskalnih nameta poput prava puta za telco infrastrukturu te prilagodbu sveukupnog regulatornog okruženja inovacijama. U ICT-u znanja i volje nam ne manjka, stoga očekujemo partnerski pristup od svih donositelja odluka u zemlji u daljnjoj provedbi ovih ciljeva kako bi se ostvarili željeni efekti Digitalne strategije RH do 2030.“ , zaključio je Siniša Đuranović, zamjenik predsjednik HUP-ICT-a i stariji potpredsjednik Hrvatskog Telekoma.
