Menu
U skladu s očekivanjima, prema posljednjim podacima DZS-a cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju su u odnosu na svibanj 2021. bile u prosjeku više za 10,8%. Najviša je to razina od kada DZS prati podatke. U odnosu na travanj potrošačke cijene su u prosjeku više za 1,4%.
U razdoblju od siječnja do svibnja potrošačke cijene više su 7,9% godišnje.
Promatrano na mjesečnoj razini, u prosjeku su najviše porasle cijene Prijevoza, za 3,0% te uz doprinos porastu od +0,44pb zbog viših cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva. Slijede cijene Hrane i bezalkoholnih pića, za 2,1% i doprinos rastu od 0,54pb, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava, za 1,5%, (+0,09pb), Rekreacija i kultura, za 1,4%, (+0,07pb), Odjeća i obuća te Restorani i hoteli, po svakoj skupini za 1,1%, (Odjeća i obuća, +0,06pb te Restorani i hoteli, +0,05pb).
Cijene hrane koje uključuju i bezalkoholna pića, koje čine više od četvrtine potrošačke košarice u Hrvatskoj (25,9%), ubrzale su rast na 15,2% na godišnjoj razini te su s više od 36% doprinijele godišnjoj stopi rasta potrošačkih cijena u svibnju. Očekivano, i rast cijena u skupini Prijevoza (prije svega goriva) bilježi nastavak dvoznamenkastih godišnjih promjena (+19%) te preko 25% doprinos rastu cijena. Konačno, cijene Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva bile su više 9,2% godišnje i tako pridonijele rastu s 14,4%.
Godišnji rast cijena ostalih sastavnica, u kategoriji Restorani i hoteli (+12,1%) uz doprinos rastu od 5,6% te Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (+11,7%) i doprinos 6,2%, upućuju da se osim doprinosa hrane i energije sve više osjećaju pritisci s potražne strane.
Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 21,5% (doprinos porastu 33,4%). Ukupno bez energije, potrošačke su cijene bile više za 8,7% te 5,9% isključujući energiju i hranu. Cijene usluga bile su više 4% godišnje te se tako sa dinamikom rasta pridružuju hrani i energiji, što je osim pojačane potražnje rezultat i očekivane konvergencije prema europskom prosjeku.
"Očekujemo kako će povišene, pa čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta, ostat prisutne i u sljedećem tromjesečju dok bi se tek određeno smirivanje moglo zabilježiti s približavanjem kraja godine. Potonje će uglavnom biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti. Naime, ne očekujemo pad cijena energije i hrane već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama. Dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu, što potvrđuje da će se Hrvatska i ostale europske zemlje u srednjoročnom razdoblju suočiti sa jačim, ali još uvijek upravljivim inflatornim pritiscima. Stoga smo i našu prognozu godišnje stope inflacije za ovu i 2023. revidirali na više. U ovoj godini očekujemo prosječni godišnji rast potrošačkih cijena za 9,2% te 4,1% u 2023.", stoji u komentaru RBA analitičara.
