Menu
U fokusu javnosti kao i sudionika na financijskim tržištima trenutno su izjave i nagađanja o početku i dinamici povećanja kamatne stope ESB-a.
Prvo povećanje za 25 baznih bodova u srpnju smatra se već zaključenim. Kako bi se prekinula politika negativnih kamatnih stopa, koja više nije poželjna, na sljedećem sastanku u rujnu vjerojatno će uslijediti još jedno povećanje od 25bb. Jasna je želja središnjih bankara normalizirati razinu kamatnih stopa.
Pod tim se podrazumijeva podizanje referentnih kamatnih stopa na "neutralnu razinu" na kojoj se ne stimuliraju niti usporavaju gospodarstvo i inflacija. Međutim, gdje se točno nalazi ta razina i dinamika kojom se ona postiže, otvoreno je za raspravu. Nedavno se pokazalo da bi mnogi članovi Vijeća ESB-a željeli prilično brzo podići referentne kamatne stope. Istodobno, prema službenim smjernicama, žele nastaviti postupno i fleksibilno reagirati na situaciju ovisno o ekonomskim pokazateljima. Veliki koraci od 50bb i više su stoga malo vjerojatni, pišu analitičari Raiffeisen banka.
Štoviše, ranija obveza na čitav niz povećanja ne bi uzela u obzir postojeće negativne rizike za gospodarstvo. U stvari, ne vidimo da se ekonomska slika osjetnog usporavanja u euro području (industrijska recesija) tijekom godine odrazila na trenutna tržišna kretanja.
Štoviše, stopa inflacije uskoro će se početi spuštati, što bi trebalo donekle smanjiti pritisak na ESB. Stoga smatramo kako će ESB nakon daljnjeg povećanja stope od 25bb na jesen zauzeti stav „čekaj i vidi“. No, čini nam se logičnim da će se normalizacija kamatnih stopa samo odgoditi, a ne i otkazati. Uostalom, može se pretpostaviti da smanjenje inflacije neće biti potpuno i da će na određenoj razini biti prilično sporo, te da će stopa inflacije ostati iznad ciljane vrijednosti ESB-a još mnogo tromjesečja.
Čim se ekonomski rizici smire, trebao bi se nastaviti proces normalizacije kamatnih stopa. Stoga očekujemo daljnja povećanja kamatnih stopa nakon zimskog polugodišta 2022./23., što bi do kraja 2023. godine trebalo dovesti depozitnu stopu do granice od 1%, a stope na tržištu novca malo iznad nje, stoji u zaključku komentara RBA analitičara.
