Menu
Prema privremenim podacima DZS-a, dinamika vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske s inozemstvom nastavljena je i početkom ove godine.
Privremeni podaci za veljaču i ožujak potvrdili su nastavak dvoznamenkastih stopa rasta i izvoza i uvoza roba. Pritom je izvoz roba na godišnjoj razini izražen u eurima porastao 37,4% u veljači te 37,1% u razdoblju sij.- ožu., dok je vrijednost uvezenih roba za 32,7% odnosno 41,8% viša uspoređujući podatke na godišnjoj razini. Dinamika dvoznamenkastih stopa rasta i izvoza i uvoza roba kontinuirano traje od ožujka 2021., a osim učinka baznog razdoblja rezultat je oporavka domaće i inozemne potražnje, ali i rastućih cijena na svjetskim tržištima koje se prelijevaju i na domaće. U takvim uvjetima, razvidno je i produljivanje manjka u robnoj razmjeni zbog veće uvozne baze.
Izvoz roba tako je u razdoblju sij.-velj. iznosio 3,42 mlrd. eura dok je uvoz roba u istom razdoblju dosegnuo 5,32 mlrd. eura rezultirajući s deficitom u bilanci robne razmjene s inozemstvom od 1,9 mlrd. eura. Manjak u robnoj razmjeni je produbljen za 34,5% zbog visoke uvozne baze, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 64,3%.
Na tržište Europske unije Hrvatska je u razdoblju sij.-velj. izvezla robe u vrijednosti 2,5 mlrd. eura ili 72,1% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 46%. Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 27,5%, uz vrijednost uvoza od 3,9 mlrd. eura (73,5% ukupnog uvoza RH) manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 1,4 mlrd. eura ili 4,8% više u odnosu na sij.-velj. 2021. godine. Tradicionalno najvažniji trgovinski partneri Hrvatske ostaju Njemačka, Italija i Slovenija gdje plasiramo 37,5% roba namijenjenih europskom tržištu te s kojih uvozimo više od 37% roba s EU tržišta, prenose RBA analitičari.
Promatrano prema sektorima SMKT (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) najveći rast i izvoza i uvoza zabilježen je u kategoriji Mineralna goriva i maziva (187,4% kod izvoza te 121% kod uvoza), a odraz je kretanja na svjetskim robnim tržištima (sirove nafte). Kod izvoza roba ova kategorija doprinijela je više od 40% rastu nominalne vrijednosti razmjene s inozemstvom na godišnjoj razini, dok je kod uvoza taj doprinos iznosio 32,5%.
"Kao i u prethodnih deset godina, promatrano prema sektorima SMTK, u većini kategorija Hrvatska bilježi veće vrijednosti uvoza od izvoza roba. Navedeno održava potrebu jačanja konkurentnosti i usmjeravanje obrazovanja, industrije i izvoza na tehnološke složeniji procese s većom dodanom vrijednosti u konačnom proizvodu (namijenjenom izvozu)", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
