Menu
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku su se nastavile kretati ubrzanom dinamikom te su u odnosu na ožujak 2021. bile u prosjeku više za 7,3%.
To je razina posljednji put zabilježena tijekom ljetnih mjeseci 2008. godine. U odnosu na veljaču potrošačke cijene su u prosjeku više za 2,1%.
Promatrano na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene Odjeće i obuće, za 12,2% uz doprinos porastu od +0,71pb, zatim Prijevoz, za 5,3% i doprinos rasta od 0,78 postotnih bodova te cijene u skupini Restorani i hoteli, za 1,8% te doprinos od 0,09 postotnih bodova.
Cijene hrane koje uključuju i bezalkoholna pića, koje čine četvrtinu potrošačke košarice, porasle su 10,3% na godišnjoj razini te su imale najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa (+2,8 postotna boda). Očekivano, i rast cijena u skupini Prijevoza (prije svega goriva) zabilježio je dvoznamenkastu godišnju promjenu (+14,4%) uz doprinos rastu od 2,12pb te cijene Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (+0,64 postotnih bodova) uz godišnji rast od 3,8%.
Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupinama Energija, za 13,3%, (doprinos porastu od +2,23pb), Dobra bez električne energije i vode, za 9,9%, (+6,52 postotna boda), Dobra bez električne energije, za 9,6%, (+6,55 postotnih bodova), Neprerađeni prehrambeni proizvodi, za 9,5%, (+0,80 postotnih bodova) te Hrana, piće i duhan, za 9,2%, (+2,85 postotnih bodova). Ukupno bez energije, potrošačke su cijene bile više za 6,1% te 4,1% isključujući energiju i hranu. Cijene usluga bile su više 2,6% godišnje.
U prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2021. cijene su u prosjeku više za 6,4%.
"Uz ranije prisutne inflatorne pritiske generirane rastom cijena energenata i hrane, u trenutnom okruženju geopolitičkih sukoba i izrazite neizvjesnosti glede trajanja i ishoda, inflatorni pritisci sada su sve snažniji. Iako je Vlada poduzela određene mjere, uslijed rasta cijena energenata, za ublažavanje udara na potrošače, izravan utjecaj kroz prelijevanje cijena energije i hrane s globalnih tržišta je neizbježan. Navedena će kretanja utjecati na raspoloživi dohodak. U takvom okruženju, ne isključujemo mogućnost dodatnih fiskalnih poticaja", stoji u komentaru RBA analitičara.
