Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju ostvaren je manjak od 31 mil. eura, što na godišnjoj razini predstavlja pogoršanje salda za 144 mil. eura.
S druge strane, manjak na tekućem računu platne bilance u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju iznosio je 451,4 mil. eura, što je 228,0 mil. eura više od manjka zabilježenog u istom razdoblju 2020. godine.
Pogoršanje salda na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u IV. tromjesečju 2021. rezultat je smanjenja viška na računu primarnog dohotka zbog rasta dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. Očekivano, produbljen je i manjak na podračunu roba. Naime, iako je u promatranom razdoblju rast izvoza premašio rast uvoza (42,3% u odnosu na 31,1% godišnje) zbog značajno veće uvozne baze, manjak u robnoj razmjeni se povećao u odnosu na isto razdoblje 2020. Pri tome, izrazito visoke stope rasta robnog izvoza i uvoza odražavaju rast inozemne i domaće potražnje, ali i povećanje cijena robe, posebno energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu. S druge strane, višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija tek se neznatno smanjio. Nepovoljna kretanja ublažena su snažnim rastom neto izvoza usluga, poglavito usluga putovanja kao rezultat iznimno uspješne turističke sezone.
Promatrano na razini 2021. godine, na tekućem računu platne bilance zabilježen je višak od 3,4% BDP-a. Nastavljena su pozitivna kretanja i na kapitalnom računu, gdje je ukupan iznos dosegao 1,4 mlrd. eura, što je odraz i boljeg povlačenja sredstava iz EU fondova. U cijeloj 2021. na tekućem i kapitalnom računu ostvaren je višak od 5,8% BDP-a.
Višak na tekućem računu u 2021. rezultat je zamjetnog rasta neto izvoza usluga, posebno prihoda od turizma, koji su dosegnuli 87% razine iz 2019. godine. Povećan je, iako značajno manje, i višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Snažniji rast obuzdan je produbljivanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, a zbog rasta dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu pogoršao se i saldo na računu primarnog dohotka.
"U ovoj godini očekujemo zadržavanje viška na tekućem računu, ali na značajno nižim razinama. Ostajemo pri našim očekivanjima o nastavku pozitivnih trendova na računu usluga (turizam). Naime, tijekom 2022. prihodi od usluga trebali bi nastaviti rasti solidnom dvoznamenkastom stopom koja je nešto niža od početnih očekivanja, ali odražava prisutnu neizvjesnost i rastuću inflaciju. S druge strane, račun roba, koji je inače najveći generator manjka na tekućem računu, mogao bi se dodatno produbiti zbog izrazito visokih cijena energenata i ostalih uvoznih dobara. Konačno, očekujemo pozitivan doprinos daljnjeg povećanja korištenja sredstava iz EU fondova, prvenstveno onih koji proizlaze iz sredstava NGEU-a, ali i iz financijske perspektive 2021.-2027.", stoji u zaključku prognoze RBA analitičara.
