Menu
Privremeni podaci za prosinac 2021. i siječanj potvrdili su nastavak dvoznamenkastih stopa rasta i izvoza i uvoza roba. Pritom je izvoz roba na godišnjoj razini izražen u eurima porastao 42,1% u prosincu te 44,1% u siječnju, dok je vrijednost uvezenih roba za 27,4% odnosno 44,4% viša uspoređujući podatke na godišnjoj razini. Dinamika dvoznamenkastih stopa rasta i izvoza i uvoza roba kontinuirano traje od ožujka 2021. a osim učinka baznog razdoblja rezultat je oporavka domaće i inozemne potražnje, ali i rastućih cijena na svjetskim tržištima koje se prelijevaju i na domaće. U takvim uvjetima, razvidno je i produljivanje manjka u robnoj razmjeni zbog veće uvozne baze.
Promatrano kumulativno, na razini cijele 2021. godine, izvoz roba je premašio 19 mlrd. eura te tako bio 28,2% viši u odnosu na sij.-pros. 2020. (ali i 25,5% u usporedbi s pred kriznom 2019. godinom). S druge strane uvoz roba je porastao 23,5% te dosegnuo 28,3 mlrd. eura (+13,3% u odnosu na 2019.) rezultirajući s deficitom u bilanci robne razmjene s inozemstvom od 9,2 mlrd. eura. Dakle, unatoč snažnijem rastu izvoza od uvoza roba, manjak u robnoj razmjeni je produbljen za 14,8% zbog visoke uvozne baze. Na razini cijele 2021. pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 67,5%.
Na tržište Europske unije Hrvatska je tijekom prošle godine izvezla robe u vrijednosti 13,2 mlrd. eura ili 69,2% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 30,5%. Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 19,5%, uz vrijednost uvoza od 21,7 mlrd. eura (76,5% ukupnog uvoza RH) manjak u robnoj razmjeni s EU produbljen je na 8,43 mlrd. eura ili 5,5% više u odnosu na 2020. godinu. Tradicionalno najvažniji trgovinski partneri Hrvatske u 2021. ostali su Italija, Njemačka i Slovenija gdje plasiramo 37% roba namijenjenih europskom tržištu te s kojih uvozimo više od 38% roba s EU tržišta.
Intenzivirana je i robna razmjena s državama CEFTA-e pri čemu je u 2021. ipak uvoz rastao po višim stopa od izvoza (40,3% u odnosu na 26,4%). Uz izvoz od 3,1 mlrd. eura te uvoz 1,9 mlrd. eura višak robne razmjene s članicama CEFTA-e iznosio je gotovo 1,2 mlrd. odnosno tek 9,2% više nego u istom razdoblju 2020.
Naposljetku, promatrano prema sektorima SMKT (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) najveći rast i izvoza i uvoza zabilježen je u kategoriji Mineralna goriva i maziva (123% kod izvoza te 100% kod uvoza), a odraz je kretanja na svjetskim robnim tržištima (sirove nafte). I kod izvoza i kod uvoza roba ova kategorija doprinijela je više od 35% rastu nominalne vrijednosti razmjene s inozemstvom na godišnjoj razini.
"Kao i u prethodnih deset godina, promatrano prema sektorima SMTK, u većini kategorija Hrvatska bilježi veće vrijednosti uvoza od izvoza roba. Navedeno održava potrebu jačanja konkurentnosti i usmjeravanje obrazovanja, industrije i izvoza na tehnološki složenije procese s većom dodanom vrijednosti u konačnom proizvodu (namijenjenom izvozu)", stoji u komentaru RBA analitičara.
