Menu
Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je usvojio Projekciju monetarne politike i Makroekonomska kretanja i prognoze te je donio nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.
Uvažavajući ostvarenja u prvih devet mjeseci te kretanje indikatora mjesečne gospodarske aktivnosti dostupnih za četvrto tromjesečje, realni BDP bi u cijeloj 2021. mogao porasti za 10,8%, i time već ove godine nadmašiti pretkriznu razinu. U 2022. se očekuje rast od 4,1%, dominantno podržan inozemnom potražnjom, uz pozitivan doprinos i ostalih sastavnica. Očekivano usporavanje rasta ponajviše je rezultat baznog učinka, odnosno prestanka djelovanja niske razine BDP-a u 2020. godini na godišnju stopu rasta. Projekcija BDP-a u 2022. izložena je brojnim rizicima pri čemu pretežu oni negativni, a poglavito su vezani uz nepovoljan razvoj epidemiološke situacije i porast neizvjesnosti, navodi se u objavi.
Rast prihoda od turizma tijekom glavnog dijela sezone gotovo je u potpunosti približio višak na tekućem i kapitalnom računu rekordnom ostvarenju iz trećeg tromjesečja 2019. pa bi njegova razina u ovoj godini mogla premašiti 4% BDP-a, te se dodatno i povećati se na 5% BDP-a u 2022. Rast viška na tekućem i kapitalnom računu uz turizam snažno podupiru i neto priljevi sredstava iz EU fondova.
Inflacija potrošačkih cijena se ubrzala, na što je uz povećanje cijena naftnih derivata utjecao i rast cijena prehrambenih proizvoda. Temeljem ostvarenja u dosadašnjem tijeku godine može se ocijeniti da bi inflacija potrošačkih cijena na razini cijele 2021. mogla iznositi 2,4%, pri čemu rast cijena energije objašnjava polovinu tog rasta. U 2022. se očekuje zadržavanje prosječne stope inflacije potrošačkih cijena na istoj razini, pri čemu bi inflacijski pritisci mogli biti naglašeniji u prvoj, a prigušeniji u drugoj polovini godine. Kada je riječ o komponentama, u 2022. prognozirano je povećanje doprinosa hrane i temeljne inflacije, dok bi se doprinos energije mogao smanjiti. Projekcija inflacije u 2022. također je većim dijelom izložena negativnim rizicima, od kojih se mogu izdvojiti potencijalni porast administrativno reguliranih cijena, naglašeniji inflatorni pritisci iz vanjskog okružja (poglavito u vidu rasta cijene energenata) te domaći troškovni pritisci (rast plaća koji ne prati dinamiku proizvodnosti rada).
Kreditiranje stanovništva nastavilo je jačati, čemu je najviše pridonio nastavak višegodišnjeg ubrzanja rasta stambenih kredita, dok je rast plasmana poduzećima ostao prigušen, stoji u objavi iz HNB-a.
