Menu
Iako je bilo gotovo izjednačeno, pobjedu je ipak odnijela negacijska skupina za svega 3 glasa razlike na PACINNO Startup debati koja se održala ovog petka, 19. veljače, na botelu Marina u organizaciji hrvatskog PACINNO tima...
Afirmacijski tim činile su Ivana Matić, osnivačica i direktorica portala Women in Adria i mr. sc. Jasminka Keser iz Ministarstva poduzetništva i obrta te članica međuresorne radne skupine za koordinaciju provedbe Strategije razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj, dok su u negacijskom timu bile dr. sc. Brigita Miloš, viša asistentica na Odsjeku za kulturalne studije pri Filozofskom fakultetu u Rijecu, te Ida Pandur, osnivačica i direktorica digitalne marketinške agencije Entourage.
Već na samom startu, inicijalnim glasovanjem, publika je dala veliku prednost negacijskoj skupini, čime je uvelike otežan put afirmacijskoj skupini koja je ujedno i otvorila debatu. Zanimljivo je, uzimajući u obzir stavove publike, da je PACINNO tim imao poteškoća upravo u pronalasku sudionik/ca za negacijsku skupinu. Također, potrebno je istaknuti, u kontekstu negacijske skupine, da sudionice nisu nužno iskazivale svoje stavove, već su zastupale stavove skupine u koju su pozvane.
Ivana Matić istaknula je da generalno gledajući, poduzetništvo nema spol, odnosno rod, jer pojedinac/ka će uspjeti ako ima zacrtanu ideju, no postoje određeni izazovi na putu, koji se prije svega odnose na žene. Primjerice, ističe Ivana, korporativni svijet ne gleda blagonaklono prema porodiljnom dopustu, stoga većina žena/majki danas radi od kuće. Osim toga, Ivana ističe i ukorijenjene odgojne metode koje od ranog djetinjstva uče djevojčice koja su „muška“, a koja „ženska“ zanimanja, te samim tim sužavaju izbor ženi u odabiru obrazovanja, odnosno budućeg zanimanja.
Debatu nastavlja Brigita Miloš iz negacijskog tima, koja je istaknula da se donošenjem posebnih poticajnih mjera za poduzetnice stvara dodatno stigmatiziranje žena te se može stvoriti neprijateljsko poslovno okruženje. Također, istaknula je i problem intersekcionalnosti, jer što se događa s neprivilegiranim muškarcima u tom slučaju? Kao sljedeću točku Miloš iznosi i pitanje učinkovitosti takvih mjera, budući da do 2013 godine nema primjetnih poboljšanja situacije proizašlih iz posebnih mjera za poduzetnice. Konačno, posebni poticaju za poduzetnice zapravo su samo kozmetička društvena/politička mjera koje ne rješavaju dublje rodne probleme.
Jasminka Keser iz afirmacijskog tima istaknula je da u poslovnom svijetu ima premalo žena da bi se stvorio „koncentrat“ iz kojeg mogu izaći žene poput primjerice Henry-a Forda ili Steve-a Jobsa. Keser je inzistirala da poticaji imaju smisla i stvaraju neko značenje, budući da, u poslovnom svijetu, žena mora biti barem 3 puta bolja ne bi li ušla u istu kategoriju s muškarcima.
