Dioničari Alibabe pripremaju se unovčiti svoje dionice

Reuters je u utorak objavio kako bi insajderi, koji su kupili 437 milijuna dionica grupacije Alibaba, prije početne javne ponude, mogli podosta zaraditi ako budu prodali ili trgovali svojim dionicama s obzirom da je je rok za zabranu njihova raspolaganja istekao 11. ožujka...

Dionice koje su imale rok zabrane raspolaganja do navedenog datuma čine otprilike 18% dionica Alibabe, koje bi, ukoliko se prodaju po cijeni pred zatvaranje u petak, mogle doseći vrijednost veću od 37 milijardi američkih dolara.

Među 437 milijuna dionica, njih 100 milijuna je predmet trgovinskih ograničenja koje se primjenjuje na zaposlenike dok tvrtka ne podnese rezultate u svibnju. Prema Reutersovoj objavi količinu veću od milijardu dionica koje imaju rok zabrane drže upravo Alibabini insajderi, Jack Ma i Yahoo. Rok zabrane raspolaganja njima ističe u rujnu.

Aktualni i bivši zaposlenici Alibabe u svojim rukama imaju oko 26,7% udjela u kompaniji te su od 1999. stvorili holdinge kroz dioničke opcije i druge stimulacije. Sve ovo otkrili su podaci Reutersa od lipnja prošle godine iako Alibaba nije imenovao svoje dioničare.

Ako zaposlenici prodaju ili trguju svojim dionicama, porez koji se treba platiti mogao bi iznositi i milijarde američkih dolara s obzirom da Kina oporezuje 20% od kapitalnog dobitka svog stanovništva bez obzira gdje je napravljen. Alibaba većinu zaposlenika, od njih 22 tisuće, ima upravo u Kini.

Sudeći prema američkom arhivu vezno uz dioničko poslovanje, kineski građani ili oni koji jednu godinu borave u SAD-u, a sudjelovali su u Alibabinoj prodaji dionica, imali su se dužnost prijaviti Državnoj upravi za deviznu razmjenu u onom trenutku kada je tvrtka krenula u javnu ponudu.

No, prema Reutersu, s obzirom da je rok za zabranu upravljanja drukčiji ovisno o vremenu kupnje i cijeni, dobitak dioničara i dalje ostaje nepoznat.

Podsjećamo kako je Alibaba, kineski div za e-poslovanje, prilikom izlistavanja na njujorškoj burzi zaradio 21,8 milijardi američkih dolara što je ujedno i najveća javna ponuda u američkoj povijesti, prenosi CRI.