Menu
Kako bismo doznali što se zbiva u sektoru e-trgovine u susjednoj BiH kontaktirali smo osobu koja je jedno od najprepoznatljivijih imena na tamošnjoj internetskoj sceni...
Mladi bosansko - hercegovački poduzetnik Adnan Budimlić bio je suosnivač jedne od prvih društvenih mreža u regiji Dernek.ba - koja je s fokusom na noćni život trebala postati velika društvena platforma za mlade. Potencijal projekta prepoznao je i hrvatski investitor Nenad Bakić koji je projekt otkupio, međutim u međuvremenu se "dogodio" Facebook i postalo je jasno kako lokalni pokušaji ne mogu konkurirati velikoj Zuckerbergovoj ideji o povezivanju svih ljudi na planeti.
Budimlić ipak nije uživao na lovorikama nakon prodaje Derneka Bakiću već je s partnerima pokrenuo oglasnik Pik.ba koji će postati lider na BiH tržištu i najposjećenija nacionalna web stranica.
U razgovoru s Budimlićem kojeg objavljujemo u nastavku doznali smo sve o lokalnoj bosansko - hercegovačkoj internet sceni, izazovima poslovanja na tamošnjem tržištu i trendovima u e-trgovini.
-Za početak, možete li se kratko predstaviti našim čitateljima?
Zovem se Adnan Budimlić i suosnivač sam tvrtke Pik d.o.o. koja je vlasnik centralnog BH kupoprodajnog portala Pik.ba. Unutar tvrtke sam zadužen za razvoj i tehnologiju.
- Projekt koji Vam je "dao krila" bio je Dernek.ba, društvena mreža za mlade koju ste kasnije prodali osnivaču MojPosao portala Nenadu Bakiću. Po čemu je to Dernek bio tako jedinstven da je vrijedio 500.000 eura koliko se spekuliralo da ste zaradili na njegovoj prodaji?
To je bio period ekspanzije društvenih mreža i dernek.ba je bio projekt koji je ujedinio veliki broj internet korisnika u BiH. Sve se to događalo u trenutku kada je glavnu riječ u komunikaciji između internet korisnika imao legendarni MSN Messenger, međutim nije bilo kvalitetne platforme za upoznavanje odnosno povezivanje tih korisnika. Cijena većinskog udjela je iznosila 300.000 EUR, a dodatno se investiralo u poslovanje s obzirom da je Dernek.ba bio neprofitabilan. Vrijednost udjela i investiciju opravdava to što je Dernek.ba bio najbrže rastući site u regiji s više od 5.000 novih korisnika dnevno i penetracijom od 50% u BiH internet tržištu.
- Kasnije je Dernek.ba ugašen. Facebook je bio ipak presnažan?
Da, na žalost Dernek.ba je zadesila ista sudbina koja je zadesila mnoge vertikalne i horizontalne društvene mreže širom svijeta. Facebook je vrlo brzo preuzeo glavnu ulogu u komunikaciji među korisnicima kao i drugu glavnu zajedničku kategoriju svih društvenih mreža, a to su fotografije.
- Nakon što se prodali Dernek.ba pokrenuli ste Pik.ba, internetski oglasnik, danas najposjećeniji BiH web stranicu. Zašto baš internet oglasnik?
Oduvijek sam bio veliki ljubitelj eBay-a i online prodaje i generalno mislim da je za uspjeh online projekta potrebno da volite i da ste skroz uključeni u ono što radite. Nije dovoljno samo investirati. Pik.ba je trebao biti pokrenut još prije Dernek.ba jer je projekt bio napisan ali se desila velika ekspanzija socijalnih mreža pa smo se partner Emir Pilavdžić i ja ipak odlučili da naš prvi projekt bude Dernek.
- Koliko korisnika ima Pik.ba?
Oko 800.000 korisnika (svaki 5 građanin BiH) i 1.000 pik trgovina. Dnevno se registrira u prosjeku oko 800 novih korisnika i objavi oko 35.000 artikala.
- Svojevremeno ste najavljivali širenje na regiju, ali od toga na kraju nije bilo ništa. Što se dogodilo?
Naučili smo par bitnih lekcija kad je u pitanju širenje projekata u druge zemlje. Internet biznis je dosta specifičan. U praksi ja online projekte dijelim na one koji imaju tzv. “networking effect” i one koji nemaju. Pik, Dernek i slični projekti lokalno povezuju jednu i drugu stranu kroz neke zajedničke interese, bilo to upoznavanje, izlasci ili kupoprodaja i jako je teško dostići potrebnu kritičnu masu da projekt zaživi, a skoro nemoguće ako na tržištu već postoji jak igrač. Pored investicije, potrebno je biti lokalno prisutan, osjetiti tržište. Ne može se samo investirati i očekivati da će projekt zaživjeti istom brzinom kao na lokalnom tržištu. Dodao bih još to da svako tržište ima određena online pravila ponašanja i navike korisnika. Ono što je logično za korisnike u BiH ne mora značiti da je logično za korisnike u Srbiji ili Hrvatskoj i isti projekt na drugom tržištu može djelovati zbunjujuće. Primjer za projekte koji nemaju networking effect bi bio online web shop ili portal za grupnu kupovinu gdje tvoj uspjeh ovisi o isključivo o kvaliteti usluge odnosno cijene. U tom slučaju je dosta lakše konkurirati na različitm tržištima.
- Pokrenuli ste i svojevrsni pandan PayPalu - PikPay, da li je on zaživio kao alternativni način plaćanja u BiH?
PikPay je pokrenut prvenstveno iz potrebe za online naplatom u BiH za sve projekte koje smo planirali lansirati u budućnosti i za sami pik.ba. Zamislite kako je teško bilo voditi online biznise, a nemate online naplatu. PikPay trenutno ima oko 100 pravnih korisnika koji koriste našu e-commerce platformu.
- Smatrate li da će Vas PayPal ugroziti kada jednog dana postane u potpunosti funkcionalan u BiH?
Mislim da se PayPal dosta razlikuje od PikPay-a s obzirom da je PayPal primarno baziran na siguran prijenos sredstava među fizičkim osobama dok je PikPay klasični e-commerce.
- U partnerstvu s news portalom Klix.ba pokrenuli ste i portal za grupnu kupovinu eKupon. Na hrvatskom tržištu u jednom trenutku poslovalo je više od 50 portala za grupnu kupovinu da bi se danas tržište svelo na samo nekoliko njih od kojih jedan drži većinu tržišta. Da li se nešto slično dogodilo u BiH?
Da, ista priča se dogodila kod nas. Nakon velikog broja portala za grupnu kupovinu (mislim da ih je bilo oko 15), doslo je do zasićenja tržišta te su provizije, koje su zapravo jedini prihod tih sajtova, pale. Igrači koji su bili prvi su ostali, a ostali su se ugasili ili su neaktivni.
- Vaš najnoviji projek je Trendbal, servis za tzv. flash prodaju - reklamirate se kao shopping klub. Projekt se pokrenuli prije više od godinu dana - kako ste zadovoljni s napretkom?
Projekt je na žalost u ugašen. Razlog tome je bila slaba kupovna moć, nedostatak kreditnih i debitnih kartica i navike ljudi na našem tržištu za online kupovinom odjeće i obuće. Trendbal je obećavao i ostvarivao dobar prihod, ali s vremenom nismo uspjeli pridobiti kritičnu masu korisnika koja je bila potrebna kako bi projekt postao ekonomski održiv. Biznis "flash" prodaje je jako težak i zahtjevan.
- S iznimkom Derneka svi vaši projekti vezani su uz e-trgovinu - očito da u tom sektoru vidite veliku perspektivu?
Ja vjerujem u online B2C biznise u kojima možeš zaraditi od svakog posjetitelja. Broj korisnika koji kupuju online u BiH u velikom je rastu i nadam se da će i kod nas uskoro biti velik broj tvrtki koje žive od e-trgovine.
- Radite li na nekom novom projektu?
Trenutno radimo na v2 verziji Pik.ba (pik.ba/najava) i to nam je prioritet. Imam par novih ideja, ali kao što naši ljudi kažu, "otom-potom".
- Kako uspijevate poslovati uspješno na tržištu s tako niskom kupovnom moći?
Kao što sam već spomenuo - dosta teško. Siva ekonomija u BiH je na žalost još uvijek jaka i teško je poslovati ako je biznis prvenstveno baziran na online naplati, ali dobra stvar je da postoji sve više korisnika koji kupuju online i nadam se da će se velike (pozitivne) promjene dogoditi u ovoj i idućoj godini.
- Koliko trenutno imate zaposlenika?
Ukupno 25.
- Kakvo je generalno stanje na internetskom tržištu u BiH? Koliko su se stvari promijenile na bolje ili gore u posljednjih nekoliko godina?
BiH internet tržište je dosta slično hrvatskom samo je manje. Ljudi u BiH sve više prepoznavaju potencijal ulaganja u internet i sve je više web-shopova, portala i drugih startupa. Ja sam član anđela-investitora u bizoo.ba koji je prvi lokalni startup akcelerator i nadam se da ćemo u skorije vrijeme imati dosta zanimljivih projekata koji će dobiti početnu investiciju za brži rast.
