Menu
Često nepravedno zanemarivan zbog svoje "neozbiljne" tematike, video igara, HCL se potiho prometnuo u jedan od najbolje vođenih online medijskih brendova u Hrvatskoj. Kako im je to pošlo za rukom i tko se krije iza cijelog projekta doznajte u nastavku...
Domaći ljubitelji virtualne igraće zabave već duže vrijeme imaju omiljenu destinaciju na domaćem webu - HCL.hr. Portal koji je nastao kao hobi projekt grupe zagriženih fanova video igara - nadživio je svoju papirnatu konkurenciju (Hacker, PC Play, Gameplay...) i postao tvornica super-kvalitetnog gaming sadržaja u kojem uživaju stotine tisuća čitatelja u Hrvatskoj, ali i u široj regiji.
I dok se online novinarstvo kod mnogih svodi na copy-paste i prevođenje stranih članaka, HCL marljivo radi na originalnom sadržaju - iscrpnim recenzijama najnovijih video igara i sjajno produciranim video materijalima koji svojom kvalitetom mogu posramiti i mnoge veće medijske igrače.
Kako HCL uspijeva održati zavidnu razinu kvalitete sadržaja, kako se razvija domaća industrija video igara i što možemo očekivati od nove generacije igraćih konzola - doznali smo u zanimljivom i poučnom razgovoru s glavnim urednikom i suosnivačem HCL-a, Igorom Belanom.
HCL je pokrenut u vrijeme kada je bilo aktivno nekoliko domaćih časopisa o video igrama. Danas je HCL "kralj", a časopisi poput Hackera i PC Playa davna prošlost. Da li je to bilo očekivano?
2005. godine kada je krenula priča HCL.hr-a uopće nismo razmišljali o tome. Nismo gledali na časopise kao konkurenciju. Zapravo, ne gledamo ih kao konkurenciju niti danas.
No, kako su godine prolazile, kako smo mi napredovali i kako su sečasopisi počeli gasiti ili ulaziti u probleme, počeli smo razmišljati utječemo li mi na to? S obziromi da smo nudili kvalitetan, ali besplatan sadržaj i počeli privlačiti stotine tisuća ljudi iz cijele regije, siguran sam da je određeni utjecaj postojao - ali ne bih išao tako daleko da baš direktno uspoređujem zatvaranje lokalnih časopisa s rastom HCL-a.
Prije bih rekao da je razvoj interneta te općenito stvaranje jedne nove generacije gamera ono što je najsnažnije utjecalo na tu smrt gaming tiskovina na našim prostorima. Jer ako malo pogledamo, današnji tinejdžer (najčešći kupac gaming tiskovine) nije navikao kupovati svoje gaming informacije u tiskanom izdanju kao mi nekada, on ih danas (gotovo bahato) zahtjeva besplatno, online i po mogućnosti u video formatu.
To doduše ne znači da jedan gaming časopis ne može danas postojati na hrvatskom tržištu ili općenito u svijetu. Može itekako, samo uz vrlo modernu viziju predvođenu beskompromisnom kvalitetom koja uključuje i snažnu, dobro razrađeno online komponentu usko povezanu uz sam tisak. A to uključuje mnogo svakodnevnog i mukotrpnog rada te hrpu novca ili individualnog znanja na raspolaganju. Pitanje je samo, ispati li se toliko ulagati u to u našoj, pomalo nezahvalnoj regiji.
Koliko suradnika uređuje sadržaj na portalu?
Budući da smo uvijek otvoreni za nove suradnike i stalno dobivamo nove prijave, ta brojka se često mijenja. Ali već par godina imamo istu postavu u našem tzv. „Web timu“ gdje su pored mene još Duje Kozomara te Zoran Žalac. Pored toga tu je i suradnički tim sa sedam stalnih suradnika od kojih su neki s nama godinama, a neki su baš nedavno regrutirani.
Stanje na online medijskoj sceni je iznimno teško, kako se HCL financira?
Finan... što? Šalim se, zarađujemo dakako od oglašavanja. Ali kao što kažete stanje je teško i da nismo sami svoji majstori, portal sigurno ne bi preživio od onoga što se trenutno zarađuje. Drugim riječima – imamo znanje potrebno da sami održavamo server, sami radimo dizajn svega i troškovi su minimalni. No, trenutno definitivno ne iskorištavamo puni potencijal HCL-a za zaradu, a dio „problema“ je upravo u tome što smo sami svoji majstori. Jer kad više-manje sve radiš sam, a najsnažnija vizija u glavi je "raditi kvalitetno", ne stigneš uložiti dovoljno vremena u sastanke, dogovore, ponude i prezentacije koje će zapravo generirati novac. No to je definitivno nešto na čemu radimo - bolja organizacija vremena uz pomoć novih suradnika kako bi mogli češće i jasnije razmišljati o financijskoj strani priče.
S obzirom na kvalitetu sadržaja, što kažeš da li bi se "svijet urušio" ako bi HCL uveo paywall i počeo naplaćivati čitanje članaka i gledanje video materijala?
Mislim da je naš premium sadržaj poput recenzija, najava i raznih video uradaka itekako dovoljno kvalitetan da se naplaćuje, ali isto tako mislim da moramo prvo (ne samo mi, već općenito online mediji) razviti mentalitet regionalnog korisnika interneta na način da mu postane normalno plaćati kvalitetu na internetu. Jednostavno razviti tu praksu plaćanja kvalitetnog sadržaja u okruženju svog internet preglednika. Napominjem „u internet pregledniku“ jer određena volja za to već postoji u obliku aplikacija za mobilne platforme.
A mislim da je jedan takav jedan period navikavanja nešto što u našoj regiji može trajati godinama, tako da takvo što ne vidim za nas u nekoj bližoj budućnosti. Nekakav financijski, odnosno poslovni medij bi možda već u ovome trenutku mogao preživjeti kao takva vrsta projekta zbog korisnika koji takve medije posjećuju, ali kad pričamo o gamerima u hrvatskoj i okolici - mnogi od njih još nisu navikli ni same igre kupovati. Pogotovo mlađa ekipa u tinejdžerskim godinama. Naravno, čast izuzecima - ima ih.
Sigurno dobro pratiš domaću scenu - u početku je bio samo Croteam, no čini nam se da se u posljednje vrijeme pojavljuje sve više "made in Croatia" razvojnih timova?
Sjećate se starih Sraza i Sunčice iz 32-Bita? A i Cateia Games već dugi niz godina uspješno radi na raznim avanturističkim i puzzle naslovima. Sjećam se da smo u ranim danima pratili i što radi Generation Stars studio, no istina je zapravo da se mahom radilo o jednostavnim igrama i tek lokalno poznatom softveru koji kao da nikad nije ni ciljao na „svjetsku dominaciju“. Tek je Croteam uspio napraviti nešto uistinu svjetski priznato sa svojim "Serious Sam" serijalom video igara.
No kao što kažete, unazad par godina i pogotovo u posljednje dvije, vidimo sve više ozbiljnijih projekata iz Hrvatske i okolice. Tu je primjerice Oceanmedia, kompanija iz Zaprešića s hrpom naslova za PC i konzole iza sebe. A s popularnošću pametnih telefona, odnosno iOS i Android platformi, mnogi hrvatski developeri okušali su se u izradi igara, odnosno aplikacija. Primjerice, nedavno smo testirali jednostavnu i poprilično zabavnu iOS igru Zombie Ball iz malog hrvatskog tima Hindarium. Također, hrvatski tim Ironward radi na zanimljivoj taktičkoj pucačini nazvanoj The Red Solstice, dok već iskusna ekipa iz studija imena Dreamatrix radi na novom RPG naslovu zvanom Legends Of Dawn. A da ne govorim o vrlo perspektivnoj ekipi zvanoj Gamepires s kojom smo usko surađivali pri promociji njihove nedavno izašle prve igre - Gas Guzzlers Combat Carnage.
Doduše, uz sve ovdje navedene razvojne timove i njihove igre, mogu reći da i dalje čekamo neki zaista veliki gamerski boom iz hrvatske u rangu, primjerice, prvog Serious Sama.
Kamo ide gaming industrija? Da li budućnost leži u sve popularnijim mobilnim igrama ili će konzole zadržati prvo mjesto?
Smatram zapravo da je ovo užasno nezahvalno vrijeme za bilo kakve prognoze. Ali ako baš moram nagađati rekao bih da će pod pritiskom sve naprednijih smartphone i tablet uređaja, ovo biti zadnja generacija handheld konzola (Nintendo 3DS i Sony PS Vita) te da će cloud gaming, možda čak i u obliku softvera integriranog u nove televizore, postati svakodnevica kroz par godina. No opet, sumnjam da će velike tvrtke samo tako dopustiti da se posebni uređaji za gaming (konzole) izgube pri napretku tehnologije. Pitanje je - što će sljedeće smisliti? Kad već pričamo o tome, predviđam i poveći napredak virtualne, odnosno proširene stvarnosti u igrama. Pri čemu ne mislim na nekakav "holodek" već na razvoj VR naočala koje pored već ustaljene tehnologije 3D prikaza omogućuju i prikaz posebnog HUD-a te detektiraju pokrete glave.
Što možemo očekivati od nove (još uvijek nenajavljene) generacije igraćih konzola?
Zapravo, nova generacija igraćih konzola stiže još ove godine i to s Nintendo Wii U konzolom koja izlazi, rekao bih, negdje tijekom mjeseca studenog. To je prva Nintendova HD konzola i najavljena je još prošle godine na E3 sajmu, dok su pravi detalji o njoj otkriveni ove godine u lipnju. Istina je da će nova konzola iz Nintenda biti vjerojatno sličnija po grafičkim mogućnostima sadašnjim Playstation 3 i Xbox 360 konzolama nego njihovim eventualnim nasljednicima (Wii U je vjerojatno tek malo jači, trenutno se pretpostavlja), ali već znamo da grafičke mogućnosti nisu ono što definira uspjeh konzole. Wii je ipak najprodavanija konzola ove generacije, a ima bitno slabiji hardver u odnosu na PS3 i Xbox360.
Wii U kao prvi predstavnik nove generacije konzola donosi potpuno drugačiji kontroler od onog na što smo navikli – sam kontroler ima 6.2 inčni ekran osjetljiv na dodir i svu silu tehnologija za detekciju pokreta i lokacije igrača u odnosu na televizor. Zamislite to kao da imate tablet koji ugodno sjeda u ruci, ima punu postavu pravih fizičkih tipki za gaming i čvrsto je povezan s vašim televizorom (ne fizički, naravno). Nintendov brend i first-party igre uz dobru podršku third-party developera, jedinstveni dizajn kontrolera koji omogućuje bitno drukčije iskustvo igranja te pametan dizajn konzole koji će omogućiti nisku cijenu odmah prilikom lansiranja – mislim da bi Nintendo opet mogao imati pobjednika.
Uz to, Wii U ima i prednost što izlazi barem godinu dana prije od konkurencije, ako ne i više. Nova generacija PlayStation i Xbox konzola još nije ni službeno otkrivena, a trenutne glasine uglavnom se fokusiraju na to kako će se raditi o vrlo jakim konzolama. Za "Xbox 720", kako ga od milja zovemo na internetu, govori se da će dolaziti u kutiji s novom generacijom Kinecta te da će kasnije za njega izaći i neka vrsta Microsoftovih naočala za proširenu stvarnost. Što se PlayStationa 4 tiče – znamo da mu je kodno ime Orbis, da su već u planu određene igre za njega, da će voljeti svog handheld brata PS Vitu i da vjerojatno neće biti fan rabljenih igara. Kupovanje rabljenih igara je inače trn u oku izdavačkim kućama, a govori se da će novi Xbox i PlayStation na neki način odbijati pokretati već rabljene igre.
Što je s PC-jem? Imamo dojam da je osobno računalo već "mrtvo" kao globalna gaming platforma, griješimo li?
Mnogi su predviđali propast PC gaminga, ali PC je uvijek opstao kao najmoćniji gaming uređaj s igrama koje su posebno zanimljive baš na njemu. Iako je usput i daleko najskuplji u smislu hardvera, digitalna distribucija igara na PC-u je vrlo pristupačna zbog servisa poput Steama, a osim toga PC igre u kutiji su obično jeftinije od konzolaških dok usput i izgledaju bolje. Može se reći da PC ekskluziva ima sve manje, ali ih i dalje ima i često su vrlo specifične i zanimljive. PC je pogotovo snažan po pitanju MMO igara, odnosno igara koje se ponajviše uzdaju u kvalitetnu online komponentu. Vidjet ćemo što će nova generacija konzola značiti za PC gaming, ali uza svu silu mogućnosti koje PC pruža gamerima koji ih žele, ne vidim da će PC propasti kao gaming platforma u bližoj ili daljoj budućnosti.
