Menu
Možda vam se vaš inbox čini pretrpanim, no razmislite o ovome: u svijetu postoji oko 1 milijarda poslovnih email računa, s oko 100 milijardi poslovnih emailova poslanih svaki dan. U mnogim kompanijama prodaja trpi zbog emaila.
S tako masovnom uporabom, email je sveprisutan fenomen u uredskom i radnom životu. Zašto onda toliko ljudi propituje njegovu vrijednost i što budućnost sprema za njega? Danas se radno okruženje rapidno mijenja pod utjecajem tehnologe i podrazumijevajuće je da će promjene zahvatiti i email. No, znači li to da će email nestati? Odgovor glasi – ne posve. Kako stvari stoje, budućnost emaila može se svrstati u tri kategorije.
Iako poslovni svijet bez elektronske pošte može zvučati nevjerojatno, mnoge su organizacije diljem svijeta pokušale izvesti nešto slično s različitim uspjehom. Većina ih je pokušale učiniti to na internoj razini koristeći kolaborativni sustav koji se temelji na cloud-u. On omogućava zaposlenicima da virtualno razgovaraju, dopisuju se i rade zajedno. Neke su kompanije čak pribjegle automatskom odgovaranju kod internih mailova, podsjećajući pošiljatelje da neće dobiti odgovor na email i da trebaju koristiti spomenuti software.
Francuska kompanija Atos je prije nekoliko godina pokušala ukinuti sve unutarnje email-ove što je bio pravi podvig budući da broji tisuće zaposlenika diljem svijeta. Kako bi polučili uspjeh, CEO je uložio velike napore kako bi ideja zaživjela. Posvetio je 15 posto sastanaka izvršnog odbora projektu, poslao je tisuće menadžera na treninge, i investirao 500 puta više vremena nego što tipična kompanija ulaže u suradnju. Rezultat je bio taj da je interni email opao za 60 posto, dok se operativna marža povećala za 1 posto. Primjeri poput Atosa dokazuju da je moguće ukloniti interni email, ali pod cijenu velikih izdataka i vremena.
U moderno vrijeme su čak i imena postala uobičajena stvar i ne služe kao jedinstveni identifikator neke osobe. Primjerice, u svijetu sigurno postoji mnogo osoba zvanih Michael Jones. U takvom svijetu, dvije su stvari koje poslovnu osobu čine jedinstvenom – email adresa i telefonski broj. Kada pošaljemo nekome email možemo biti sasvim sigurni da ćemo dobiti pravu osobu. U tome leži vrijednost emaila, i to je teško zamijeniti. Što se tiče vanjske uporabe, teško je da će email ikada nestati u potpunosti –potreban je svjetski pomak prema nečem novom i boljem da bi se takvo što dogodilo, i ta promjena bi mogla potrajati desetljećima.
Zlatna sredina između opcije da se riješimo emaila i zadržimo ga kakvim je, jest da ga donekle preinačimo. Ako se budućnost rada oslanja na nove tehnologiju i suradnju, ima smisla zamisliti sljedeću generaciju e-pošte s funkcijom sličnom kao pejdžeri 1990-ih. Ako netko pošalje obavijest na uredski kolaborativni sustav, kalendarsku pozivnicu, ili vas označi u obavijesti, mogli biste dobiti upozorenje na vaš email koji vas usmjerava na ispravan sustav za informacije.
U novim promišljanjima o emailu, njegova je svrha obavijestiti i usmjeriti umjesto pružiti sve informacije. Može se činiti da je ovaj sustav bolji za internu razinu, ali može imati uspjeha i među organizacijama.
E-mail je definitivno promijenio način poslovanja, i iako neće nestati u skorije vrijeme, postoje veliki izgledi da će poprimiti drugačiji izgled u bliskoj budućnosti.
