Menu
Daleke 1986., dakle prije točno 30 godina, CeBIT je prvi put otvorio svoja vrata kao samostalni sajam. U godinama koje su slijedile je postao najveći svjetski sajam računala. Ali ta su vremena prošla, a CeBIT se promijenio. Nove igrice, tablete i „pametne telefone“ se prikazuje i drugdje: na CES-u u Las Vegasu, na MWC-u u Barceloni, ili u Berlinu na sajmu IFA...
CeBIT se sada u potpunosti fokusira na poduzeća i stručne posjetitelje, a glavna tema je digitalizacija gospodarstva. Oko 3.300 izlagača iz 70 zemalja ove godine predstavlja svoje proizvode i usluge, a iznimno dobro je zastupljena Švicarska, zemlja koja je partner ovogodišnjeg sajma. „Moramo iskoristiti šanse digitalizacije i pretvoriti ih u uspješne poslovne modele“, kaže Oliver Frese, šef tvrtke Deutsche Messe AG, koja organizira sajam.
Na CeBIT-u ima dosta primjera za to. Koncern IBM predstavlja aplikaciju za „pametne telefone“ koja slijepim osobama pomaže prilikom kupovine u samoposluzi. Korisnici trebaju reći što im je potrebno, a aplikacija pomoću govornih instrukcija vodi točno do police s traženim proizvodom. Aplikacija je razvijena u suradnji s američkim sveučilištem Carnegie Mellon i još nije u prodaji.
Spomenuta aplikacija pokazuje trend razvoja programa koji se baziraju na vezi s eksternim serverima (Cloud, odnosno: oblak). Masu podataka treba obraditi tako da iz toga nastane nova korist korisnicima. SAP pokušava nešto slično na nogometnim stadionima. Predviđena su individualizirana sjedišta, navijači mogu pomoću aplikacije mogu naručiti jelo i piće ili platiti grijanje u sjedala - kao posebna opcija. Menadžer stadiona ima uvid u sve informacije i slobodna mjesta, tako da uoči i za vrijeme utakmice mogu bolje usmjeravati kolone posjetitelja, pa i promet na licu mjesta.
Primjena ovog paketa SAP još nije počela, ali pojedini elementi programa se testiraju na minhenskom stadionu Allianz Arena. Ako koncept uspije, mogao bi biti veoma unosan za koncern SAP, obzirom na ogroman broj nogometnih stadiona. Još se ne zna kako će se takve investicije odraziti na cijene ulaznica.
Američki proizvođač čipova Intel povezuje mreže senzora, „pametne telefone“ i uslužne „oblake“ kako bi unaprijedila branšu koja važi kao analogna: vinarstvo. Na štandu Intela vide se pravi čokoti koje nadgleda solarna mjerna stanica tvrtke MyOmega: temperatura tla i zraka, vlažnost listova, PH i hranljiva vrijednost su parametri koji se stalno analiziraju. Rezultate mjerenja vinogradar može pratiti na svom telefonu. Tako mu je ponuđena mogućnost nadgledanja loze na daljinu.
Još veću udobnost, i to u privatnim domaćinstvima, nudi švicarska firma Digitalstrom u suradnji s američkom koncernom Microsoft. Kada se upali televizor, senzori prigušuju svjetlo u sobi ili spuštaju rolete. A aparat za kavu na temelju izraza lica prepoznaje da li korisnik želi espreso ili kavu s mlijekom.
Neki možda smatraju da su ove novotarije suvišne, pri čemu aparat za kavu opremljen kamerom, monitorom i programom koji prati izraze lica sigurno neće biti baš jeftin. Kritizira se i nedovoljna zaštita podataka, nijedna od ovakvih usluga ne funkcionira bez slanja informacija na eksterni server.
I pored toga, uskoro više neće biti moguć rad bez „oblaka“, premda srednje velika poduzeća još gaje dosta skepse kada je riječ o takvom razvoju tehnologije, napominje Bernhard Rohleder, direktor Bitkoma, saveznog udruženja poduzeća u informacijskoj i telekomunikacijskoj branši. „Nema firme koje je u stanju svoje podatke tako dobro osigurati kao što to može host nekog servera“, kaže on.
Ankete Bitkoma su pokazale da njemačke firme ne drže korak s vremenom. Polovica firmi nema nikakav plan za slučaj havarije svojih digitalnih struktura ili hakerskog napada. A gotovo 50% firmi je navela da jednostavno nema stručnjake koji su joj za to potrebni. Tome treba dodati i da se u njemačkim poduzećima još uvijek „komunicira ekstremno tradicionalno“ kako kaže Rohleder. Dobri stari telefaks je u redovitoj uporabi u 79% ispitanih firmi, dok se samo u 15 posto tvrtki za komunikaciju koristi društvene mreže. To još ništa ne mora značiti. Ali, može biti shvaćeno i kao signal upozorenja – da će njemačke firme izgubiti korak u razvoju digitalizacije.
Da bi oživjeli debatu o šansama i rizicima digitalizacije, organizatori sajma su upriličili posebno veliki broj predavanja i diskusija – sa namjerom da se i time izdvoje od drugih sličnih sajmova. Tijekom pet sajamskih dana, bit će održano 2.000 predavanja, panel-diskusija i kongresa. Teme se kreću od sigurnosti podataka pa do promjena u industrijskoj proizvodnji. „CeBIT više nije samo izložba“, kaže šef sajma Frese, „već i konferencija“.
Izvor: DW
