Menu
Da! Vjerovali ili ne, Hrvatska ima industriju video igara. Jasno, naše tvrtke ne mogu se mjeriti s američkim, azijskim ili istočno europskim "tvornicama" interaktivne zabave, ali sve više mladih, kreativnih poduzetnika odlučilo je iskušati svoju sreću u sektoru video igara, gdje je izvoz gotovo 100-postotan s obzirom na nepostojeće domaće tržište...
CroTeamovom "Serious Samu" uskoro bi se mogli pridružiti i drugi "proizvodi" hrvatske industrije video zabave. Sve više tvrtki okušava se u sektoru digitalnih zabavnih proizvoda. Zaposlenike teško pronalaze, riječ je uglavnom o entuzijastima koji su isključivo svojim "izvan nastavnim" trudom stekli znanja koja su tražena u dizajnu i izradi video igara.
Sveučilišta u zemljama poput Švedske proizvode nove kadrove za proizvođače video igara. Hrvatska se ne može mjeriti s ovdje spomenutom Švedskom koja godišnje izveze video igara u vrijednosti od 5 milijardi kuna, ali stvari ipak kreću najbolje.
Da je tako, pokazuje prva hrvatska game design škola - Machina. Zašto zaboga u zemlji s 1001. apartmanom, lišenoj ozbiljne globalno konkurentne kreativne industrije, otvarati školu za dizajn video igara odlučili smo doznati u razgovoru s osnivačem Machine Lovrom Nolom.
Zašto ste se odlučili baš na otvaranje škole za dizajn video igara?
Machina je nastala kao odgovor na potrebu industrije video igara u Hrvatskoj. Projekt smo pripremali oko šest mjeseci, uglavnom u suradnji s obrazovnim stručnjacima, našim game developer studijima i medijskim partnerima. Uzeli smo u obzir potrebe postojećih studija koji rade video igre kao i potrebe mladih ljudi koji se tek žele otisnuti u samostalnu izradu video igara.
Machina je također vrlo emotivno-osobni projekt jer sam veliki ljubitelj video igara i uvidio sam priliku da svoja znanja i vještine razvijene u drugim granama ekonomije primijenim u nečemu što jako volim. Moram priznati da je ovo prvi put da se probudim svako jutro i veselim se svom poslu – pa čak i onda kada krenu brige i problemi.
Što će točno naučiti polaznici obrazovnih programa Machine?
Naše polaznike učimo širokom spektru znanja, a sve s ciljem da naprave svoj prvi komercijalni proizvod. Svi polaznici uče osnove programiranja i dizajna, ali prolazimo i osnove poduzetništva i marketinga. Smatramo da naši polaznici moraju biti zaokruženi ljudi s temeljnim znanjima u svim poljima nužnim za razvoj jedne igre. Premda postoji zadani kurikulum, vrlo često prilagođavamo znanja i vještine koje dijelimo prema individualnoj grupi ili polazniku. Ne bi bilo prvi put da se na tečaj prijave već potkovani programeri ili dizajneri, pa nam izgleda suvišno educirati ih u vještinama koje već možda dobro poznaju.
Da li je Machina namijenjena i onima koji nemaju nikakvo predzanje o dizajnu i stvaranju video igara ili je ipak potrebno imati određeno predzanje?
Imali smo sreću surađivati s nekoliko svjetskih stručnjaka za obrazovanje tako da su naši kurikulumi vrlo modularni. Idealno ciljamo ljude koji nemaju baš nikakvog predznanja i krećemo od nule, no to ne znači da osobe s iskustvom neće naučiti ništa novo.
Potičemo individualni pristup učenju i kad god je moguće slušamo polaznike direktno kada nam objašnjavaju što ih točno zanima u ovoj industriji.
Koliko je ljudi prošlo Vaše edukacijske programe?
Kroz godinu i pol koliko već održavamo tečajeve, Machina je educirala 80 polaznika. Taj broj je mogao biti veći, no cilj nam je oduvijek bio pružiti što kvalitetnije obrazovanje – što nužno podrazumijeva male grupe s kojima je lakše komunicirati i gdje svaki polaznik ima dovoljno vremena za postavljanje pitanja.
Ono što mnoge vjerojatno zanima - može li se u Hrvatskoj dobro živjeti od proizvodnje video igara?
Smatramo da se u Hrvatskoj može dobro živjeti od industrije video igara isključivo zbog izvoznog principa ove industrije. Sve igre proizvedene u Hrvatskoj ostvaruju 99.9% svojih prihoda na svjetskoj razini, gdje drže istu cijenu kao i konkurentske igre iz drugih zemalja.
Ako tome pridodamo činjenicu da je u Hrvatskoj povoljnije živjeti nego recimo u Engleskoj ili Njemačkoj, možemo lagano zaključiti da hrvatskim game development studijima ostaje više novaca u džepu nego konkurentima iz ostalih (i skupljih) dijelova svijeta.
Machina ima i svojevrsni "inkubator" - možete li reći nešto više o tome?
Naš inkubator cilja timove ili osobe koje su spremne ozbiljno „zagristi“ i posvetiti se razvoju sebe i svog studija za game development. Timovi koji pristupaju inkubaciji moraju biti spremni uložiti svoje slobodno vrijeme da bi od svojih ideja napravili uspješne komercijalne proizvode. Tijekom tog procesa će se susresti s neznatnim brojem problema i prepreka: od organizacije poslovanja, do kontakata s partnerima i izdavačima pa sve do izdavanja računa inozemnim klijentima. U trenutku kada se ti problemi pojave Machina se angažira kako bi pomogla timovima da što brže prevladaju sve prepreke. Ovisno o projektu i problemu, dajemo savjete, povezujemo timove s osobama koje im mogu pomoći, financiramo dio njihovog razvoja ili im dajemo radni prostor.
U Hrvatskoj danas imamo sve više razvojnih studija koji proizvode video igre svih žanrova, mislite li da imamo potencijal postati nešto primjećeniji na europskoj karti industrije video igara?
Gledajući kako CroTeam-ova nova video igra "The Talos Principle" upravo prikuplja odlične ocjene svih relevantnih svjetskih medija, mislim da naš potencijal nije samo europski već i svjetski!
Što je potrebno još napraviti kako bi hrvatska gaming industrija postala još veća, ozbiljnija i uspješnija?
Ispred nas je jako puno posla, na svim mogućim razinama: osobnoj, lokalnoj, te na nacionalnoj i međunarodnoj. Ključni problemi koji trenutačno koče razvoj industrije su:
1) Nedostatak sposobnog i obrazovanog radnog kadra. Naravno da Machina trenutačno radi na tome da se ovakva situacija u skoroj budućnosti ipak promijeni.
2) Ne postoji zdravi investicijski ciklus za već postojeće i dokazane timove. Svi hrvatski developeri koji razvijaju igre su samostalno prikupili novce za prvu igru ili ih financiraju veliki inozemni izdavači. Hrvatski privatni i javni investitori moraju dati podršku našim developerima.
3) Nepostojeća ili loša percepcija game development industrije u Hrvatskoj. Puno ljudi koji bi realno voljeli raditi u ovoj industriji niti ne znaju da ona postoji, a još su gori slučajevi kada ljudi znaju da industrija postoji ali ju ne smatraju „ozbiljnom“. Glavni uzrok je jedna vrlo nezahvalna riječ, a to su „igrice“ – jer ako naši game development studiji proizvode igrice, onda auto industrija proizvodi autiće.
Neke države aktivno podržavaju razvoj svoje industrije video igara. Kod nas to nije slučaj. Mislite li da bi se država trebala aktivnije uključiti kroz određene subvencije ili neku drugu vrstu potpora za mlade tvrtke koje razvijaju video igre, zapošljavaju ljude i plasiraju proizvode na svjetsko tržište?
Naravno da bi bilo kakva podrška vlade bila dobrodošla, no smatram da prve korake moraju napraviti mladi ljudi koji će otvoriti nove game dizajn studije i zaposliti ljude. Tek kada industrija kao takva brojčano naraste (posebice po pitanju broja zaposlenih), tek onda možemo govoriti da bi vlada trebala odvojiti posebna sredstva isključivo za ovu industriju.
U Machini ne vidimo zašto se djelatnosti postojećih i relevantnih vladinih tijela ne prošire da preuzmu i podrže segment industrije video igara: HAVC, MINPO, MINGO, gradovi, županijske razvojne agencije, itd.
Koliko crowdfunding servisi poput Indiegogo ili Kickstartera mogu pomoći hrvatskim developerima?
Davno su prošla vremena kada su crowdfunding servisi služili da se osigura novac za razvoj igre. Kickstarter sve više služi kao marketinška, a ne crowdfunding platforma jer broj projekata koji se objavljuju svakim danom vrtoglavo raste pa je potrebno uložiti veliki trud (i novac) kako bi se osigurao dovoljan broj posjetitelja na projekt kako bi on bio uspješan.
Ako pak uzmemo u obzir potencijal Kickstartera za marketing, onda mislim da je jedna od boljih i povoljnijih platformi za napraviti reklamu. Trenutačno je najbolji model za promociju igre otvoriti Kickstarter s praktički gotovom igrom, tražiti neki malo veći iznos novaca, i taj iznos novaca samostalno uplatiti u projekt kako bi on dostigao svoj cilj unutar prvih tjedan dana. Čim je projekt dostigao svoj cilj pojavljuje se val medija i novih backer-a koje će privući "uspješnost" igre, odnosno Kickstarter kampanje.
Koliko ste kao osnivač zadovoljni poslovno - financijskim performansama projekta Machina?
Nakon godinu dana poslovanja Machina je samodrživa po pitanju fiksnih troškova. Doduše, sve plaće su skromne i moći će narasti tek s rastom prihoda. Ukupno gledajući zapravo smo vrlo zadovoljni jer smo smatrali da će nam trebati puno više vremena da dođemo do ove točke, a interes za našim tečajevima je sve veći i veći.
Kako planirate isfinancirati daljnji rast, da li tražite ulaganje od strane poslovnih anđela ili ulagačkih fondova?
Trenutačno koristimo osobna sredstva kako bi financirali rast i razvoj Machine, no nije da nismo otvoreni i za kohezijsku suradnju s investitorima.
Što možemo očekivati od Machine u budućnosti?
Spremamo potpuno novi segment online obrazovanja gdje ćemo većinu naših tečajeva digitalizirati i postaviti na portal za učenje koji razvijamo. To će nam omogućiti da educiramo ljude diljem Hrvatske i šire – u Bosni, Srbiji, Sloveniji, Makedoniji, itd.
Osim toga, spremamo i nekoliko vrlo naprednih i tematski specifičnih tečajeva za napredne polaznike: od 3D dizajna do marketinga i produkcijskog ciklusa.
Imate li neku poruku ili savjet za mladiće i cure koji razmišljaju o karijeri u industriji video igara?
Ne smije se odustajati i na početku je potrebna skromnost i realna ambicija. Ljudi koji tek počinju neće napraviti uspjeh kao što je napravio Minecraft, Angry Birds, Flappy Bird, itd. Lako je moguće da se s prvom igrom neće ništa zaraditi, no ta prva igra otvara vrata prema kontaktima i prema kupcima koji će onda drugu igru objeručke prihvatiti. U ovoj industriji ne opstaju oni koji su najpametniji, najtalentiraniji ili s najboljom idejom - opstaju samo oni koji su uporni i rade svaki dan usprskos svim preprekama na koje će (sigurno) naići.
Mladi ljudi u Hrvatskoj imaju veliku prednost u tome da su svi naši developeri, mediji kao i sama Machina vrlo otvoreni za razgovor i uvijek spremni ponuditi savjet. Nije potrebno da mladi timovi samostalno probijaju zidove i uče na svojim greškama kada već postoji jedno bogato akumulirano iskustvo i znanje u hrvatskoj game development zajedinici.
Kako da se naši zainteresirani čitatelji nakon ovog intervjua prijave u Machinu?
Sve informacije o našim tečajevima su dostupne na machina.hr ili na našoj Facebook stranici
