Ljudi, koji se velikom većinom služe elektroničkom poštom, koriste pametne telefone i društvene mreže morat će se suočiti s činjenicom da bi nakon njihove smrti čitav taj elektronski arhiv mogao postati dostupan javnosti...
Za nekoliko poznatih pisaca i intelektualaca inačica takvog deponija digitalnog uma već je realnost, pa je primjerice 17.198 elektroničke pošte spisateljice Susan Sontag dostupno zainteresiranima na kompjuteru u "Special Collections" čitaonici knjižnice na američkoj UCLA-i.
Sontag je, kako piše New York Times, elektronsku poštu slala putem jednog softverskog programa, a američki pisac i književni kritičar Benjamin Moser, koji radi na biografiji poznate spisateljice, smatra da arhivirani e-mailovi mogu dodati element piščeve osobnosti kada se piše o njegovu ili njezinu životu.
Knjižničari nastoje "uhvatiti" i zabilježiti bar dio misli i osjećaja običnih ljudi. Tako se u arhivima američke Kongresne knjižnice (The Library of Congress) može pronaći svaki tweet napisan i poslan u razdoblju od 2006. do 2010. A internetski arhivi puni su informacija i glasina koje se brzo šire, osobito u vrijeme brojnih revolucija, pobuna i nemira u svijetu.
Na internetu se među ostalim mogu pronaći sačuvani i amaterski video snimci bombaškog napada na Bostonskom maratonu, tweetovi i komentari koji su uslijedili odmah nakon njega.
Količina podataka u pametnim telefonima daleko je veća od one koju je Sontag mogla i zamisliti iako je umrla prije manje od deset godina. Za sve one koji vjeruju u vrijednost povijesnog istraživanja, tvrdi će diskovi, poput onih očuvanih na UCLA-i, postati mjesto upravo za takvo istraživanje, prenosi HRT.