NEODRŽIVO: Stopa nezaposlenosti u EU dosegnula kritičnu razinu!

U prošlotjednom obraćanju novinarima, predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi oštro je odbacio mogućnost daljnjeg smanjivanja kamatnih stopa u zemljama EU u bliskoj budućnosti...

I dok je odluka o zadržavanju postojećih stopa bila više-manje očekivana, iznenađenje je izazvala relativno optimistična ocjena stanja u europskom gospodarstvu.

Draghi je izjavio da bi postepeni oporavak europskog gospodarstva trebao započeti krajem ove godine, što implicira visoku prilagodljivost monetarne politike i kamatnih stopa. Ova neočekivana procjena iznenadila je euroskeptike. Naime, prema anketi provedenoj prije Draghijeve izjave, trećina ekonomskih stručnjaka bila je uvjerena da će doći do daljnjeg smanjivanja kamatnih stopa.

Ovaj komentar je omogućio – Siguran novac, svjetski poznati investicijski vodič, od sada dostupan i na hrvatskom tržištu . Posjetite www.siguran-novac.com i predbilježite se – besplatno je! Ukoliko želite doznati više o Sigurnom novcu, pročitajte članak koji smo objavili na tu temu…

Zanimljivo je da je Europska središnja banka ovu poprilično agresivnu i smjelu odluku donijela unatoč činjenici da prvi tjedni 2013. nisu donijeli ništa obećavajuće. Ukupna stopa nezaposlenosti na području EU porasla je na 11,8 %, dok je situacija u pojedinim zemljama članicama još alarmantnija ( nevjerojatnih 26,6% u Španjolskoj, 26% u Grčkoj, dok ukupna stopa nezaposlenosti u Portugalu i Irskoj iznosi 16,3 % , odnosno 14,6 % ).

Situacija je još gora ako usporedimo koliki postotak nezaposlenih u pojedinoj zemlji čine mladi. (U Španjolskoj oni čine zastrašujućih 56 % radno neaktivnog stanovništva).

Ekonomski gledano, trenutna situacija jednostavno nije održiva, što dodatno naglašava nužnost ponovnog poticanja razvoja europskog gospodarstva kao jedini izlaz iz dužničke krize.
Ukoliko uskoro ne dođe do pozitivnih promjena na tom poručju i ne smanji se stopa nezaposlenosti, najpogođenije zemlje članice još će se žešće pobuniti protiv trenutnih mjera štednje. Na vlast bi mogli doći oni koji će jednostavno reći zbogom trenutnoj monetarnoj politici EU, što bi dovelo do nove krize.

Europska središnja banka itekako je svjesna ove činjenice. Stoga začuđuje njihova odluka da održe status quo. Visoke kamatne stope i jaki euro tako nastavljaju kočiti oporavak europskog gospodarstva. Bilo bi zaista šteta da nakon što su uspjeli obuzdati prošlogodišnju krizu, ESB politikom štednje na stvarima na kojima se ne treba štedjeti, prouzroči novu, još pogubniju.

Potrebno je riješiti još mnoge probleme, ali čini se kako Europa polako izlazi iz krize

Pozornost tržišta trenutno je usmjerena na SAD i posljedice "fiskalne litice" koje će se osjetiti krajem ove godine. I dok se dužnosnici u Washingtonu natežu oko novog proračuna, sa "starog kontinenta" koji je ove godine bio sinonim za gospodarsku krizu, stidljivo stižu vjesti o pozitivnim pomacima...

Prošli su tjedan čelnici članica EU i Međunarodnog monetarnog fonda postigli dogovor o smanjenju duga Grčkoj, s ciljem izbjegavanja "fiskalne litice". Još jedna od zemalja članica, Španjolska, ovaj je tjedan zatražila 40 milijardi eura pomoći za rekapitalizaciju svojih posrnulih banaka. Mnogi analitičari smatraju da ovaj potez u konačnici cilja na otpis duga.

Detaljnije informacije pronaći ćete u dvomjesečniku “Siguran novac“ u kojem uz besplatne izvještaje s međunarodnog tržišta nudimo i niz informacija, te konkretnih savjeta i preporuka za hrvatskog investitora.

Ulagači su trenutno toliko zaokupljeni stanjem u SAD-u da su odlučili ignorirati naznake pozitivnih promjena na europskom tržištu koje se još uvijek bori s recesijom, unatoč napretku u smanjenju zaduživanja . Ta odluka mogla bi se kasnije pokazati kobnom, budući da postoje naznake oporavka tržišta.

Ovotjedni podatci o razini proizvodne aktivnosti (PMI) za euro zonu ukazuju na stabilizaciju proizvodnje. Smanjen je broj ugovorenih poslova, no unatoč tome europsko tržište još je uvijek konkurentno. Osim toga, istraživanja javnog mišljenja koja su dala nešto pozitivnije rezultate, pokazuju da se toliko potrebna doza optimizma konačno počela širiti kontinentom.

Mnogi ulagači još uvijek nisu shvatili da je, gledano kao cjelina, europsko gospodarstvo najveća gospodarska cjelina na svijetu. Loša gospodarska situacija na području Europe razlog je sporog oporavka azijskog tržišta koje je većinom orijentirano na izvoz. No i na tome području zabilježeno je poboljšanje. Nedavni podatci s europskog tržišta ukazuju na to se uvoz maknuo s mrtve točke.

Sve gore navedeno odrazilo se na europsko tržište dionicama. Prošlog tjedna europski indeks STOXX 600, jedan od najvažnijih pokazatelja stanja na tržištu, dosegnuo je najvišu vrijednost u posljednje četiri godine. Čini se da je zabrinutost zbog (ne)mogućnosti vraćanja državnog duga europskih zemalja znatno manja nego prije pola godine.

Da se razumijemo, ne tvrdim da se Europa izvukla iz krize. Potrebno je riješiti još mnoge probleme prije nego što se europsko gospodarstvo vrati u normalu. Ali maleni znaci oporavka već su vidljivi i pametni kontrarijski ulagači koji vide dalje od histerije zbog "fiskalne litice"znat će prepoznati priliku za zaradu.