[VODIČ] Evo što morate znati o trgovanju na deviznom tržištu

U medijima sve popularnije postaje pričanje o trgovanju na deviznom tržištu. Da bi se moglo uspješno trgovati na ovom tržištu potrebno je prije svega dobro biti upoznat s načinom na koji se formira devizni tečaj i što uvjetuje njegovo kretanje...

Devizno tržište je tržište na kojem se razmjenjuju valute pri čemu cijenu valute predstavlja devizni tečaj koji se uobičajeno formira na tržištu djelovanjem sila ponude i potražnje s tim da se kretanje tečaja regulira u većoj ili manjoj mjeri potezima središnje banke. Radi se o decentraliziranom tržištu, rasprostranjenom širom svijeta za koje se često navodi kako radi 25 sati dnevno. Ne postoji mjesto na kojem se vrše transakcije već se trgovina odvija telefonom ili preko računalnih terminala rasprostranjenih diljem svijeta. Osim razmjene valuta obavlja i kreditnu funkciju, ali daje i mogućnost špekulacije ili hedginga.

Ovaj komentar je omogućio – Siguran novac, svjetski poznati investicijski vodič, od sada dostupan i na hrvatskom tržištu . Posjetite www.siguran-novac.com i predbilježite se – besplatno je! Ukoliko želite doznati više o Sigurnom novcu, pročitajte članak koji smo objavili na tu temu…

Trgovina se može odvijati između središnje banke i komercijalnih banaka, komercijalnih banki i nebankarskog sektora te međusobno između tvrtki. Dnevni obujam trgovine iznosi oko 2 trilijuna dolara s tim da je obujam trgovine pao kao posljedica uvođenja eura. Možemo govoriti o podjeli deviznog tržišta na promptno (spot) tržište koje obavlja funkciju devizne likvidnosti te o terminskom, odnosno forward tržištu koje služi bilo kao sredstvo špekulacije ili kao sredstvo pokrivanja rizika te čini preko 90% ovog tržišta. Svrha je naravno ostvarivanje zarade na predviđanju kretanja tečajeva. Kada jedna valuta raste, druga mora padati što nudi mogućnost zarade ali naravno i gubitka.

Općenito iz godine u godinu razina transakcija na deviznom tržištu raste te se ono definira kao najbrže rastuće tržište na svijetu. Razloge valja tražiti u rastu obujma svjetske trgovine a posljedično i zanimanju za devizni hedging, porastu zanimanja za špekulacije ali i povećanoj emisiji i trgovanju vrijednosnica na međunarodnom tržištu. Prednosti trgovanja na ovom tržištu su prije svega visoka likvidnost što znači da uvijek postoji i kupac i prodavač odnosno ne postoji opasnost da nećete moći prodati svoju imovinu u trenutku kada to poželite i to zbog visoke likvidnosti najčešće po posljednjoj tržišnoj cijeni.

Omogućen je pristup tržištu 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu pa je trgovac u mogućnosti iste sekunde reagirati na vijest - nije ograničen na čekanje sljedećeg radnog dana. Visoka kvaliteta izvršenja je još jedno obilježje ovog tržišta. To se prije svega odnosi na zaštitu sigurnosti računa trgovaca te mogućnost brzog povlačenja novca s računa.

U Hrvatskoj je do nedavno Admiral Markets jedini nudio svojim klijentima mogućnost trgovanja devizama. Od prošle godine i preko internetske platforme tvrtke Alpari Financial Services. Mogućnost trgovanja na ovom tržištu je uistinu velika ali za razliku od nekih drugih oblika ulaganja potrebna su i značajnija financijska sredstva tako da ovo tržište kao preporuku nudimo samo onima s visokim investicijskim potencijalom, dobrim znanjem i ponešto investicijskog iskustva.

[ANALIZA] Evo zašto je Hrvatskoj potrebna ozbiljna energetska strategija

Energetska politika i energetski razvoj dio je sveukupnog gospodarskog razvitka zemlje te važna odrednica mnogih drugih sektora jer upravo o strukturi proizvodnje vlastite energije, o potrebi za uvozom energije i cijeni ovisi mnoštvo sektora poput industrije, prometa, građevine ali i uslužnih djelatnosti i općenito standarda života...

U Hrvatskoj smo svjedoci često burnih rasprava o tome da li je potrebno ulagati u izgradnju novih pogona za proizvodnju energije gdje se može čuti svakakvih razmišljanja od onih da su investicije u energetiku nužan preduvjet daljnjeg ekonomskog razvitka do onoga da tako nešto uopće nije potrebno te da i postojeći kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni. Važna odrednica ulaganja u ovaj sektor su visoka novčana sredstva koja on zahtijeva te ne baš brzo ali zato dugoročno vraćanje uloženoga bilo na razini države u smislu izgradnje elektrana bilo na razini pojedinca u smislu ulaganja u neke alternativne izvore energije u samome kućanstvu(solarne lampe).

Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj je u 2011. godini smanjena za 6,8 posto u odnosu na 2010. godinu što je prije svega posljedica recesije. Također, smanjena je i proizvodnja primarne energije i to za čak 18 posto u istom vremenskom razdoblju te je vlastita proizvodnja energije iznosila samo 48,9 posto, odnosno 6,6 posto manje nego prethodne godine.

Izlaskom iz krize možemo očekivati rast svih sektora gospodarstva a time i veću potrošnju energije. Pitanje je hoćemo li tu energiju uvesti ili ćemo je proizvesti vlastitim snagama.

Uvoz energije u Hrvatsku je smanjen u 2011. godini za 5,2 posto u odnosu na prethodnu godinu s tim da je smanjen uvoz sirove nafte, prirodnog plina te nafte i koksa a povećan uvoz električne energije od čak 30,6 posto te derivata nafte, ogrjevnog drva i biomase.

Do promjene je došlo i u strukturi izvoza. Od 2006. do 2011. godine udio derivata nafte i biomase u strukturi izvoza je povećan dok su ostali udjeli oblika energije smanjeni. Također smanjen je udio izvoza prirodnog plina i električne energije te ugljena i koksa.

Može se očekivati kako će se potreba za energijom sve više povećavati pogotovo kao posljedica izlaska Hrvatske iz recesije, odnosno rasta ostalih sektora kojima će ta energija biti potrebna ali i rasta životnog standarda.

Hrvatskoj je svakako potrebna dobro promišljena strategija upravljanja ovim sektorom koja će podupirati rast cjelokupnog gospodarstva te obuhvaćati široki spektar područja od zaštite okoliša koji sve više trpi pod pritiskom potrošnje energije, uređenja zakonodavnog okvira ali i odluke o tome koliko je i u koje dijelove sektora energetike potrebno ulagati kao i pronalazak temeljnog okvira unutar kojega bi ta ulaganja trebala biti financirana.

[ANALIZA] Evo što sve morate znati o hrvatskom telekomunikacijskom tržištu

Struktura tržišta telekomunikacijskih usluga je izuzetno važan čimbenik razvoja svake zemlje. Naime, što vlada veći stupanj konkurencije na spomenutom tržištu cijene usluga su povoljnije a samim time i pristupačnije širem sloju građana...

Veća i povoljnija dostupnost telekomunikacijskih usluga ima za posljedicu veću dostupnost informacija za sve građane a time posljedično utječe i na obrazovanje.Tržište telekomunikacija bilježi izuzetan napredak u posljednjih desetak godina što omogućuje globalni prijenos informacija te je uvelike reduciralo troškove poslovanja brojnih poduzeća. Nema sumnje da je dobro razvijena telekomunikacijska mreža iz navedenih razloga dobar a usuđujem se reći i nužan preduvjet gospodarskog napretka zemlje. Pritom je također važno i napomenuti kako je to jedna od najvećih i najbrže rastućih grana gospodarstva u posljednih desetak godina.

Kao najvažniji proizvod razvoja sektora telekomunikacija svakako valja izdvojiti Internet koji je postao vodeći izvor informacija, bilo zabavnih ili edukativnih. Uz razvoj Interneta veže se kao posljedica i razvoj elektroničke trgovine čiju prednost masovno iskorištavaju SAD i Kina prvenstveno sa strane ponude ali gledajući sa strane potražnje očigledno je kolika korist se generira za sve zemlje svijeta gdje različiti proizvodi su dostupniji nego bilo kada prije te se time općenito pospješuje rast konkurentnosti unutar različitih tržišta.

Općenito možemo reći kako se struktura tržišta kreće od monopola koji je vladao relativno dugo u Hrvtaskoj te se liberalizacijom pretvara u oligopolno tržište a potom i u konkurentsko. No na tržištu telekomunikacija često se javlja pojam vladajućeg položaja na tržištu, gdje za razliku od oligopola koji karakterizira visoka međuovisnost u djelovanju sudionika, sudionici djeluju relativno samovoljno. Sam Europski sud pravde definira vladajući položaj kao položaj ekonomske snage koji uživa poduzeće, a što mu omogućuje da unazađuje ili zadržava razvoj efektivne konkurencije na relevantnom tržištu, dozvoljavajući mu da se u znatnoj mjeri ponaša nezavisno o svojim konkurentima, korisnicima i, na kraju, potrošačima. Vladajućim položajem se smatra ona situacija u kojoj dotično poduzeće uživa veći tržišni udio od 40%, međutim, važno je spomenuti kako na realnu tržišnu situaciju utječu i brojni drugi čimbenici poput snage potrošača, fleksibilnosti tržišta ali i jačine preostalih sudionika.

Grupa T-HT je lider na području telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj sa udjelom preko 45% na tržištu operatera pokretnih mreža što ga prema prethodno navedenom kriteriju svrstava u vladajući položaj na tržištu. Slična situacija je i sa Vip-netom koji redovito zauzima blizu kritične vrijednosti od 40%.

Što se tiče tržišta operatera nepokretnih mreža i dalje je vidljiva apsolutna dominacija HT – a s vidljivom razlikom da u ovom segmentu nema ozbiljniju konkurenciju već niz malih operatera koji sa sitnim oscilacijama zauzimaju trećinu ili nešto malo više od ukupnog tržišta.

Promatrajući prihode tržišta telekomunikacijskih usluga po segmentima vidljivo je kako prihodi od telefonskih usluga u pokretnoj javnoj mreži apsolutno dominiraju te ih slijede prihodi od telefonskih usluga u nepokretnoj javnoj mreži. Istododno vidljiv je pad prinosa u oba segmenta u poslijednjih godinu dana. Također u isto vrijeme prihodi od pristupa interneta bilježe značajan porast baš kao i prihodi od usluga televizije.Razloge za pad prihoda u nepokretnoj mreži teško da možemo objasniti sve učestalijim korištenjem nepokretne mreže jer je i taj segment pao. Možda bi se najlogičnije objašnjenje moglo naći u trenutnoj financijskoj krizi koja je dovela do propasti mnogih poduzeća koja su istodobno bila i najveći potrošači oba padajuća segmenta tržišta.

Promatrajući cjelokupno tržište, općenito se može reći kako bi na makro razini valjalo potaknuti konkurentnost koja bi pojeftinila telekomunikacijske usluge a samim time i spomenuto širenje informacija te se time približiti razvijenim zemljama svijeta. Mnogi su smatrali tržište telekomunikacija sigurnim ulaganjem, međutim značajan pad koji je uslijedio u razdoblju 2011. – 2012. potaknuo je pesimizam. Rast segmenata interneta i televizija teško da može nadoknaditi gubitke prouzročene u segmentu telefonskih usluga. Prema procjenama analitičara teško da se može očekivati opravak na tržištu telekomunikacija. Čini se kako je najoptimističniji pogled stagnacija ovog tržišta.