Amazon dovršio 4 milijarde dolara teško ulaganje u umjetnu inteligenciju

Amazon je dovršio svoje 4 milijarde dolara vrijedno ulaganje u AI kompaniju Anthropic, a iza koje stoje bivši zaposlenici OpenAI-a. Podsjetimo, najveća svjetska internetska trgovina prošle je godine u Anthropic uložila 1,25 mlrd. dolara, a ovih dana i preostalih 2,75 mlrd. dolara.

"Imamo uhodanu suradnju s Anthropicom, zajedno pomažemo organizacijama svih veličina diljem svijeta da implementiraju napredne generativne aplikacije umjetne inteligencije", rekao je dr. Swami Sivasubramanian, potpredsjednik Data and AI u Amazon Web Services (AWS).

Tijekom protekle godine, Anthropic je osigurao kapital od 7,3 mlrd. dolara za daljnji razvoj svojih modela umjetne inteligencije koji izravno konkuriraju ChatGPT-u tvrtke OpenAI. Jedan od ulagača u Anthropic je i Google.

Vijest o ulaganju Amazona dolazi tjednima nakon što je Anthropic predstavio Claude 3, svoj najnoviji paket AI modela koje tvrdi da su najbrži i najmoćniji do sada. Tvrtka je izjavila da je najmoćniji od svojih novih modela nadmašio GPT-4 OpenAI-a i Googleov Gemini Ultra na testovima industrijskih standarda, kao što su znanje na preddiplomskoj razini, razmišljanje na diplomskoj razini i osnovna matematika.

"Generativna umjetna inteligencija predstavlja najveću najtransformacijsku tehnologiju našeg vremena, i vjerujemo da će naša strateška suradnja s Anthropicom dodatno poboljšati iskustva naših korisnika, te s nestrpljenjem iščekujemo što slijedi," izjavio je Sivasubramanian.

Hrvatsko - američki ReversingLabs nagrađen uglednim priznanjem

Spectra Assure, sigurnosni proizvod IT kompanije ReversingLabs koji pogoni umjetna inteligencija, prošlog je tjedna u SAD-u nagrađen zlatnim Globee odličjem u kategoriji sigurnosti lanca nabave softvera.

Iako napadi na lanac nabave softvera bilježe povećanja i od 1000%, vrlo malo organizacija ima adekvatne zaštite. Često ni proizvođači ni poslovni kupci softvera ne mogu pouzdano utvrditi je li im softver ugrožen ili neovlašteno mijenjan.

Spectra Assure je prvi i za sada jedini proizvod u sigurnosnoj industriji koji složenu binarnu analizu izvodi pomoću umjetne inteligencije. Čini ono što drugi alati za sigurnost aplikacija ne mogu – prepoznaje zlonamjerni softver, neovlašteno mijenjanje, curenje tajni, ranjivosti, slabe mjere za ublažavanje i još mnogo toga. Time omogućuje kompanijama da steknu puno povjerenje u softver prije nego što ga isporuče, kupe, puste u produkciju ili ažuriraju.

“Izuzetno smo ponosni na to što je naš proizvod Spectra Assure ponio zlatno Globee odličje za sigurnost lanca nabave softvera. Trenutno se i proizvođači i kupci softvera muče s vidljivošću rizika i prijetnji u softverskim paketima, te nerijetko u lancu nabave imaju slijepe točke,” rekao je Mario Vuksan, suosnivač i direktor ReversingLabsa. "Zahvaljujući jedinstvenim mogućnostima analize, Spectra Assure u potpunosti raščlanjuje čitav softverski paket, pruža uvid u rizike i daje tvrtkama sigurnost koju prije nisu imale."

Bruto inozemni dug narastao na 64,5 mlrd. eura

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju studenog 64,58 mlrd. eura, što je povećanje za 1,0% ili 0,6 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno za 14,9 mlrd. eura na godišnjoj razini (+30%) te za 14,7 mlrd. eura ili 29,5% u odnosu na kraj 2022.

Snažan rast na godišnjoj razini i u odnosu na kraj 2022. godine rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 mlrd. eura). Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a ustvari je neutralan.

Promatrajući prema komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8,5% na kraju 2022. na 30,1% krajem studenog, a iznosio je 19,4 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 26,6% u ukupnom ino dugu, iznosio je 17,1 mlrd. eura (-1,6 mlrd. eura ili 8,6% manje u odnosu na kraj 2022.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju studenog je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 1,2 mlrd. eura ili 9,7%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 20,7%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem studenog iznosio je 13,4 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 4,6 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 637 mil. eura odnosno 12,2%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 7,1%.

Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 37,3 mlrd. eura ili 57,8% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 27,2 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 42,2% ukupnog bruto inozemnog duga.

"Čimbenici koji karakteriziraju trenutno ekonomsko okružje, a koji se mogu odraziti na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj uključuju pooštravanje uvjeta financiranja na međunarodnom tržištima kroz rast troškova kamata na inozemni dug kao i pogoršanje investicijske klime, ekonomska neizvjesnost te povišena averziju prema riziku", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.

Proglašeni pobjednici prvog AI Business Hackathona

"Visoka kvaliteta i raznovrsnost prezentacija – poslovnih slučajeva u kojima se koriste rješenja utemeljena na tehnologijama umjetne inteligencije obilježili su naše prvo natjecanje u primjeni velikih jezičnih alata i strojnog učenja, AI Business Hackathon“,  izjavio je Aco Momčilović, direktor tvrtke FutureHR i organizator natjecanja koje su financijskim i drugim resursima poduprle tvrtke Comping, Dell Technologies, Takeda, Koios, te poslovna škola Cotrugli. 

U natjecanju je sudjelovalo gotovo 50 timova, sastavljenih od stručnjaka i UI entuzijasta iz raznih tvrtki i industrija te organizacija. Trinaest ih se kvalificiralo za finalno predstavljanje svojih ideja, a neki su imali i već gotove proizvode. To su redom timovi: InsurCap.ai, JGL Sense the AI, 3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, AI Recover, WoomAI, VerifAI, Cybermind Nexus, Azul, Odvjetnik.ai, SwipeSpec, Jaibox, Dell technologies i Vlaji.

Žiri u sastavu Dražen Kapusta, Aco Momčilović, Domagoj Marić, Dražen Oreščanin, je između tih trinaest odabrao je šest timova u još uži izbor. Od šestog do četvrtog mjesta to su bili tim Vlaji, JGL Sense the AI, Odvjetnik.ai, a dobitnici prve tri nagrade, počevši od treće nagrade su tim VerifAI (500 Eura), Cybermind Nexus (1500 Eura) te apsolutni pobjednik prvog AI Business Hackathona: SWIPE SPEC, koji je osvojio prvu nagradu u vrijednosti od 2500 eura. 

Kratki opis predstavljenih rješenja:

InsureCap.io, predstavio je rješenje „Slikaj i osiguraj” – aplikaciju koja uz pomoć umjetne inteligencije prikuplja i obrađuje podatke za izradu police osiguranja.

Tim JGL Sense the AI, ekipa iz farmaceutske tvrtke JGL iz Rijeke, napravila je aplikaciju za kvalificiranje nesukladnosti.

3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, napravila je rješenje koje se sastoji od avatara-asistenta za izradu podcasta.

AI Recover osmislio je rješenje FisioSense – fizioterapeutsku rukavicu kojom upravlja umjetna inteligencija i koja, uz pripadajuću aplikaciju, služi za oporavak od posljedica moždanog udara. Prezentirana je primjena rješenja u rehabilitaciji ljudske šake. Oni su od BIRD incubatora dobili posebnu nagradu: mogućnost sudjelovanja u pred-inkubacijskoj edukaciji.

WoomAI ima ideju kako uz pomoć umjetne inteligencije bolje upravljati marketinškim događajima.

VerifAI tim osmislio je rješenje za brzu konstrukciju virtualnih fokus grupa koje se sastoje od sintetičkih osobnosti koje oblikuje umjetna inteligencija.

Cybermind Nexus osmislio je inteligentni sustav za inicijalnu trijažu kibernetičkih incidenata, koji se koristi s čak dvadeset velikih jezičnih modela.

Azul je ime tima koji je predstavio sustav ProdDevHome - alat za brzu i pametnu analizu konkurentskih proizvoda kojem je cilj što brže osmisliti vlastito optimalno rješenje.

Odvjetnik.ai – radi ono što mu i ime kaže: to je umjetna inteligencija koja radi gotovo sve odvjetničke poslove.

SwipeSpec je veliki jezični model za pisanje tehničkih specifikacija za proizvode u informatičkoj industriji – žele biti Figma za product management.

Jaibox je umjetna inteligencija za upravljanje događajima (tulumima) u velikim i malim klubovima.

Tim tvrtke Dell prezentirao je na primjeru aplikacije za upravljanje vinogradima što ta kompanija radi s umjetnom inteligencijom.

Tim Vlaji je predstavio svoju UI influencericu, avatara Anastasiu Deyoue, koja komunicira na više svjetskih jezika i naravno – na hrvatskom.

Naramak dobrih savjeta

U sklopu finala natjecanja AI Business Hackathon održan je i okrugli stol mentora i pokrovitelja na kojem su sudjelovali Alojzije Jukić, direktor tvrtke Comping; Nino Surjan, konzultant iz tvrtke Koios; Darko Jovišić direktor i suvlasnik tvrtke Robotiq.ai, te Vedran Antoljak, poslovni konzultant koji je moderirao razgovor na temu „Što su timovi koji su sudjelovali u natjecanju napravili dobro, a što bi mogli bolje”. "

Kod sudionika prvog AI Business Hackathona dopala mi se širina razmišljanja i veliki broj ideja, a posebno su me se dojmili timovi koji su uspjeli u samo mjesec dana doći do konkretnog rješenja, proizvoda koji su praktično spremni za tržište", izjavio je Jukić.

Na okruglom stolu dani su i savjeti timovima o tome što su mogli napraviti i bolje. Panelisti su timove savjetovali da se više posvetite estetici svojih rješenja, promišljenije rade na skaliranju poslovanja, sustavnije rade na pronalaženju potencijalnih investitora, jasnije definiraju povrat na ulaganje, više pozornosti posvete pravnim pitanjima i problematici intelektualnog vlasništva te općenito, regulativi industrija za koje pokušavaju osmisliti rješenja utemeljena na umjetnoj inteligenciji. 

Ericsson Nikola Tesla: Potpisani novi ugovori ukupne vrijednosti od gotovo 5 milijuna eura

Ericsson Nikola Tesla potpisao je niz novih ugovora vrijednih gotovo pet milijuna eura. Ugovori su vezani uz modernizaciju i održavanje komunikacijskih mreža i digitalnu transformaciju društva. S HT Mostarom ugovorena je implementacija najnovije tehnološke inačice Ericsson Evolved Packet Core (EPC) i Diameter Signalling Controller (DSC) rješenja.

Realizacijom ovog ugovora HT Mostar će modernizirati i dodatno proširiti postojeće rješenje paketske jezgrene mreže te omogućiti jednostavnije i agilnije upravljanje kao i kreiranje novih naprednih usluga na zadovoljstvo svojih krajnjih korisnika. S kosovskim operatorom IPKO ugovoreno je nekoliko projekata modernizacije i održavanja jezgrene mreže, među kojima izdvajaju dva projekta, navodi se u priopćenju.

Uvođenje VoLTE funkcionalnosti korisnicima ovog operatora omogućit će poboljšanu govornu uslugu preko LTE/4G mreže. Implementirat će se i Mobile Number Portability funkcionalnost koja će, u skladu sa zahtjevima i pravilima propisanim od strane regulatorne agencije, korisnicima omogućiti promjenu operatora uz zadržavanje postojećeg broja. Ugovoreni su i projekti modernizacije i održavanja mobilnih mreža na drugim izvoznim tržištima.

U području digitalnog društva, u Hrvatskoj je ugovoren niz poslova vezanih uz digitalnu transformaciju zdravstva, zemljišne administracije, javne uprave i sigurnosti, poslovnih komunikacija, prometa i održivosti (Smart Energy). Svi navedeni poslovi imaju pozitivan učinak na daljnji razvoj gospodarstva te dostupnost i kvalitetu javnih usluga, poručuju iz Ericsson Nikole Tesle. 

Mumbai postao prvi grad u Aziji s najvećim brojem milijardera

Mumbai je preskočio Peking i postao prvi grad u Aziji s najvećim brojem milijardera, pokazuju najsvježiji podaci Harun Research Insituta.

A na vrhu globalne liste gradova s najvećim brojem milijardera nalazi se New York (119), a slijedi London (97). Kada je riječ o Aziji, prvo mjesto zauzeo je Mumbai s 92 milijardera, a slijede Peking (91) i Šangaj (87).

Trenutno u svijetu ima 3.279 milijardera, što je povećanje od 5% u odnosu na 2023. godinu.

Prema globalnom rangiranju, Kina i dalje vodi s 814 milijardera, iako je zemlja izgubila 155 milijardera u odnosu na prethodnu godinu. SAD su na drugom mjestu s 800 milijardera, dok je Indija na trećem mjestu s 271 milijarderom.

"Kina je imala lošu godinu. Stvaranje bogatstva u Kini prošlo je kroz duboke promjene posljednjih nekoliko godina, pri čemu je bogatstvo milijardera iz sektora nekretnina i obnovljivih izvora energije opalo", objavili su iz Harun Research Insituta.

Kineski poduzetnik Zhong Shanshan, osnivač i predsjednik giganta za flaširanu vodu Nongfu Spring, zadržao je titulu najbogatije osobe u Kini. Colin Huang, osnivač e-trgovinskog igrača Pinduoduo, preskočio je izvršnog direktora Tencenta Ma Huatenga i ove godine zauzeo drugo mjesto.

Istovremeno, umjetna inteligencija (AI) bila je značajan pokretač povećanja broja ultrabogatih u SAD-u.

Indeks milijardera Bloomberga pokazao je da su osnivač Amazona Jeff Bezos i izvršni direktor Tesle Elon Musk dva nabogatija Amerikanca s neto bogatstvima od 201 milijarde dolara, odnosno 190 milijardi dolara.

Nakon SAD-a, Indija je imala drugi najveći broj novih milijardera s 84 nova ultra-bogataša.

Južnoazijska nacija sada je najbrže rastuća ekonomija na svijetu nakon što je indijski BDP porastao za 8,4% u razdoblju od listopada do prosinca.

U prosincu je indijsko tržište dionica prestiglo ono iz Hong Konga i postalo sedmo najveće na svijetu, a sada se procjenjuje na preko 4 bilijuna dolara, pokazuju podaci iz Refinitiva.

Predsjednik Reliance Industriesa Mukesh Ambani i dalje je najbogatija osoba u Aziji i jedanaesti najbogatiji čovjek na svijetu s ukupnim neto bogatstvom od 110 milijardi dolara.

U siječnju je Gautam Adani, osnivač i predsjednik Adani Grupe, privremeno prestigao Ambanija, ali sada zaostaje tri mjesta s neto bogatstvom od 97,9 milijardi dolara, pokazuju podaci Bloomberga.

Cijena Redditovih dionica otišla u nebo nakon uspješnog IPO-a

Dionice popularnog internetskog foruma Reddit bilježe impresivan rast nakon izlistavanja na burzi kroz inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) kojom je prikupljeno oko 750 milijuna dolara svježeg kapitala.

Nakon što su u IPO-u prodavali dionice kompanije po cijeni od 34 dolara - cijena Redditove dionice nakon zatvaranja financijskih tržišta u utorak iznosi 65 američkih dolara, a tržišna kapitalizacija kompanije sada je narasla na 10,3 mlrd. dolara.

Prema pisanju CNBC-a više od 80 milijuna dionica Reddita promijenilo je svoje vlasnike u prva dva dana trgovanja na burzi.

Zanimljivo, analitičari New Street Researcha nisu tako optimistični oko daljnjeg potencijala ulaganja u Reddit te navode ciljanu cijenu dionica od 54 dolara, kao i očekivanja za "volatilnost nakon prvog kvartalnog izvješća".

Iako dobar dio Redditovog prihoda dolazi od prodaje oglašavanja, tvrtka je nedavno ušla u partnerstvo s Googleom koje će joj omogućiti licenciranje sadržaja za obuku Googleovih AI modela.

Zanimljivo, prvi čovjek OpenAI-a, Sam Altman, također je jedan od dioničara u Redditu, a prema posljednjim informacijama - Altmanove dionice vrijede oko 800 milijuna dolara.

Rimac Energy otvara pogon u Velikoj Britaniji

Rimac Energy, koji se bavi naprednim sustavima za pohranu energije iz baterija (BESS), izvijestio je u utorak kako je otvorio novi pogon od 1.850 četvornih metara u Witneyu, u britanskoj pokrajini Oxfordshire, za smještaj svog brzorastućeg tima u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Pogon u Oxfordshireu proizvodit će sljedeću generaciju BESS-a, a u njemu će biti otvoreno više od 70 visokokvalificiranih radnih mjesta za inženjere, tehničare i istraživače za britansku tehnološku industriju i regiju Oxfordshire, navode iz Rimac Energy-ja, koji je dio tvrtke Rimac Technology u sklopu Rimac Grupe.

“Ujedinjeno Kraljevstvo je uvijek bilo na čelu tehnoloških inovacija i oduševljeni smo što širimo svoje prisustvo ovdje. Ponosni smo što jačamo partnerstvo između Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva”, izjavio je tim povodom direktor Rimac Energy-ja, Wasim Sarwar Dilov.

Zuckerberg se za 40. rođendan počastio superjahtom vrijednom 300 milijuna dolara

Suosnivač Facebooka i prvi čovjek kompanije Meta koja obuhvaća i Instagram te WhatsApp i Threads, Mark Zuckerberg, prodao je svoju 29,6 milijuna dolara vrijednu vilu u gradiću Woodside u Kaliforniji.

Međutim, istovremeno je navodno kupio superluksuznu superjahtu vrijednu 300 milijuna dolara. Iako vijesti nisu službeno potvrđene, Zuckerberg je viđen ranije ove godine u Nizozemskoj gdje je u jednom od tamošnjih brodogradilišta nadgledao dovršetak svoje jahte koja je duga gotovo 90 metara, a danas je usidrena na Floridi.

Jahtu naziva "Launchpad" dizajnirala je ugledna kuća Espen Øino International, dok dizajn interijera potpisuje Zuretti Interior Design.

Može ugostiti 24 putnika, 48 članova posade, a samo održavanje jahte navodno godišnje stoji čak 30 milijuna dolara.

Iako investicija od 300 milijuna dolara zvuči i više nego "papreno", Zuckerberg je prema posljednjim procjenama "težak" čak 178 milijardi dolara nakon što je njegov udio u Meta-i prošle godine doživio značajan rast vrijednosti.

Zuckerberg ove godine slavi 40. rođendan, pa je jahta možda i rođendanski dar samome sebi nakon još jedne odlične poslovne godine.

Donald Trump se vratio i bogatiji je nego ikada prije

Iako se činilo kako je poslovno carstvo Donalda Trumpa u nikada većoj opasnosti, bivši američki predsjednik još se jednom "izvukao".

Suočen s rokom za polaganje jamčevine od više od 500 milijuna dolara u tužbi za prijevaru u New Yorku, državni sud za žalbe bacio je Trumpu svojevrsni "pojas za spašavanje", u zadnji trenutak smanjujući iznos jamčevine na 175 milijuna dolara - iznos koji Trump kaže da će "pokriti", navodi Bloomberg.

Istovremeno, kompanija koja upravlja njegovom društvenom mrežom Truth Social, Trump Media & Technology Group zaključila je 29-mjesečni proces spajanja, što znači da su dionice vrijedne milijarde dolara na papiru sada i službeno u vlasništvu Trumpa.

Sveukupno, njegova neto vrijednost povećala se za više od 4 milijarde dolara. To znači da se Trump prvi put pridružio redovima najbogatijih 500 ljudi na svijetu na Bloomberg Billionaires Indexu, s ukupnim osobnim bogatstvom od 6,5 milijardi dolara.

"Imamo sjajnu tvrtku i neizmjerno smo počašćeni", rekao je Eric Trump, izvršni potpredsjednik Trump Organizationa.

Trumpovo bogatstvo, koje je prije dosezalo vrhunac od 3,1 milijarde dolara, uglavnom se sastojalo od nekretnina, čija su vrijednost on i njegova tvrtka pretjerano napuhivali za milijarde dolara godišnje tijekom više od desetljeća kako bi dobili bolje uvjete za zajmove i kredite, piše Bloomberg.

Njegovo nelikvidno bogatstvo stvorilo je potencijalnu financijsku krizu kako se bližio ponedjeljak i rok za plaćanje presude od 454 milijuna dolara ili polaganje jamčevine u iznosu od 120% presude dok se ne razmotri njegova žalba. Državna tužiteljica New Yorka Letitia James direktno je najavila kako je spremna zaplijeniti imovinu ako Trump ne postupi po nalogu.

Trump je obećao kako će uplatiti gotovinu ili jamčevinu kako bi pokrio traženi iznos. Ipak, u ovom trenutku ne može unovčiti svoje udio u Truth Social-u jer su mu dionice zaključane na rok od šest mjeseci.

Završetak spajanja, koje je prebrodilo prepreke uključujući istragu i nagodbu s američkom Komisijom za burze i vrijednosnice (SEC) te tužbe izvršnih direktora i investitora, znači da su dionice sada uključene u izračun Trumpove neto vrijednosti prema Bloombergu. Ranije, njegov udio u Truth Social-u procijenjen je na samo 22,5 milijuna dolara.

CARNET pokrenuo servis koji će pomoći detektirati lažne internetske trgovine

CARNET-ov Nacionalni CERT u rad je pustio novi servis CERT iffy koji korisnicima prije ili prilikom online kupovine omogućuje provjeru ima li internetska trgovina obilježja lažnog weba. Korištenje servisa je jednostavno, a sve što korisnici trebaju napraviti kako bi provjerili internetske trgovine je na stranici upisati ili zalijepiti URL adresu trgovine koju žele provjeriti te pritisnuti gumb za provjeru.

„U proteklom razdoblju broj lažnih internetskih trgovina u stalnom je porastu. One često oponašaju stranice poznatih modnih brendova, s ciljem krađe osobnih podataka i financijskih sredstava. Stoga smo, zbog sve učestalijih prijava lažnih internetskih trgovina, odlučili razviti servis CERT iffy“, izjavila je Nataša Glavor, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT.

CARNET-ov Nacionalni CERT trenutno posjeduje popis od više od 6000 lažnih internetskih trgovina koje ciljaju korisnike u Hrvatskoj. Taj je broj rezultat inicijalnog testiranja servisa prema indikacijama koje pokazuju da se radi o lažnom web shopu. Točan broj lažnih internetskih trgovina teško je utvrditi zbog toga što se dio trgovina nakon prijave ukloni, a napadači kreiraju nove na drugim domenama. Osim toga, neke je lažne internetske trgovine teško automatizirano detektirati. Zato je važna suradnja između različitih tijela, ali i povratna informacija korisnika koji će moći prijaviti lažne web shopove koji se ne nalaze u bazi, navodi se u priopćenju.

Važno je napomenuti kako su rezultati analize informativnog karaktera te se korisnicima savjetuje da dodatno samostalno provjere internet trgovine pomoću indikatora koje će pronaći na servisu, a odluku o kupovini donose samostalno.

Osim upisom URL-a sumnjive internetske trgovine u CERT iffy, korisnici mogu lažne internetske trgovine prepoznati i prema sljedećim indikatorima:

Agrivi predstavio AI komunikacijsku platformu "Gradski savjetnik"

Naš najpoznatiji agrotech AGRIVI predstavio je AI komunikacijsku platformu "Gradski savjetnik" koja ima za cilj osnažiti ulogu gradova u podršci poljoprivrednicima u procesu digitalne transformacije te očuvati lokalnu poljoprivrednu proizvodnju.

Kako objašnjavaju iz ove tvrtke, radi se o komunikacijskoj platformi s umjetnom inteligencijom u pozadini, koja gradovima omogućuje da poljoprivrednicima donesu jednostavan digitalni alat na WhatsApp platformi koji pruža uvijek dostupan pristup informacijama, znanju i savjetima kako o općenitim agronomskim temama bitnim za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, tako i o važnim gradskim temama za poljoprivrednike poput natječaja, potpora, i ostalim informacijama koje mogu olakšati upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima.

Agrivi - AI gradski savjetnik
PRESS

Za uvođenje Gradskog savjetnika su se već odlučili gradovi Đakovo, Kutina, Ludbreg i Novska.

"Dostupan je poljoprivrednicima 24 sata u danu, sedam dana u tjednu pružajući im podršku u svim aspektima njihovog poslovanja, od općih pitanja o poljoprivredi, do prevencije od štetnika i bolesti, nutritivnim potrebama biljaka i gojidbi, dozvoljenim sredstvima za zaštitu biljaka ili regenerativnim praksama", ističu iz AGRIVI-ja.

Švedski Ericsson otpušta čak 1200 ljudi

Ericsson, švedski proizvođač telekomunikacijske opreme, najavio je planove za smanjenje radne snage u Švedskoj, otpuštajući 1200 zaposlenika, što predstavlja osam posto ukupnog broja zaposlenih u toj zemlji. Ova odluka proizlazi iz izazovnih uvjeta na tržištu mobilnih mreža, uz očekivani daljnji pad prodaje.

Ova mjera je dio Ericssonove sveobuhvatne strategije za smanjenje troškova koja obuhvaća ne samo otpuštanje radnika, već i optimizaciju radnih procesa i smanjenje broja vanjskih konzultanata,. Unatoč tome, iz tvrtke su istaknuli kako će nastaviti ulagati u ključne tehnološke segmente kako bi zadržali vodeću poziciju na tržištu.

Prošle godine, Ericsson je zabilježio gubitak od 26,1 milijardu švedskih kruna (2,3 milijarde eura), u usporedbi s prethodnom godinom kada je ostvario dobit od 19 milijardi kruna. Gubitak je djelomično opravdan otpisom dijela imovine, dok su prihodi tvrtke smanjeni za tri posto, dosegnuvši 263,3 milijarde švedskih kruna.

Ericsson, jedan od glavnih svjetskih dobavljača telekomunikacijske opreme zajedno s kineskim Huaweijem i finskom Nokiom, zapošljava oko 14.000 ljudi u Švedskoj i gotovo 100.000 diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku.

Uslijed nepovoljnih tržišnih uvjeta, švedska tvrtka je već u veljači prošle godine pokrenula program smanjenja troškova, što je rezultiralo ukidanjem 8500 radnih mjesta.

I Nokia je također najavila smanjenje radne snage prošle godine, izražavajući namjeru da do 2026. ukine do 14.000 radnih mjesta, s ciljem smanjenja troškova do 1,2 milijarde eura.

Čovjek koji je upropastio WeWork sada ga pokušava otkupiti

Osnivač WeWork-a, Adam Neumann podnio je ponudu vrijednu više od 500 milijuna dolara za otkup te kompanije koja se danas nalazi u bankrotu, a nekoć je vrijedila više od 47 milijardi dolara, piše Reuters.

Nije jasno kako Neumann planira osigurati financiranje za svoju ponudu.

Neumann je podigao WeWork kao najvrijedniju američku startup tvrtku, prije nego što su njegovi napori za ekspanziju na račun profita i otkrića o ekscentričnom ponašanju doveli do otpuštanja iz tvrtke 2019. godine.

Prošlog mjeseca, Reuters je izvijestio kako osnivač Neumann pokušava otkupiti WeWork, koji je podnio zahtjev za bankrotom još u studenom prošle godine.

"WeWork je izvanredna tvrtka i nije iznenađenje što redovito dobivamo izraze interesa od trećih strana," poručili su iz WeWork-a tada.

"Naš odbor i naši savjetnici pregledavaju ponude u redovitom tijeku, kako bismo osigurali da uvijek djelujemo u najboljem dugoročnom interesu tvrtke," dodali su.

WeWork je rekao kako ostaje fokusiran na svoje napore u restrukturiranju da bi "izašao iz Poglavlja 11 (bankrot, op.a.) u drugom tromjesečju kao financijski snažna i profitabilna tvrtka".

Prošlog mjeseca, Neumannovi odvjetnici poslali su pismo WeWorku, rekavši da istražuju zajedničku ponudu s hedge fondom Third Point Daniela Loeba i drugim investitorima.

WeWork je zabilježila gubitke na dugoročnim obvezama zakupa poslovnih prostora jer je sve više ljudi počelo raditi od kuće tijekom pandemije koronavirusa, a potražnja za uredskim prostorom je drastično opala.

Rumunji koriste umjetnu inteligenciju za bolje iskorištavanje sredstava iz EU fondova

Rumunjska državna agencija za ruralne investicije izjavila je kako koristi umjetnu inteligenciju u svrhu pomoći poljoprivrednicima pri apliciranju za sredstava iz fondova Europske unije.

U ponedjeljak je Agencija za Financiranje Ruralnih Investicija (AFIR) izjavila kako je počela koristiti usluge softverske tvrtke UiPath za automatizaciju poslovanja i to prije malo više od dvije godine.

Umjetna inteligencija preuzela je dugotrajne zadatke pretraživanja državnih baza podataka radi dobivanja zemljišnih knjiga i pravnih zapisa za poljoprivrednike, poduzetnike i državne institucije koje apliciraju za EU fondove.

"Automatizacija temeljena na umjetnoj inteligenciji igra izuzetno važnu ulogu u ubrzanju ključnih procesa za poljoprivrednike i čini ih učinkovitijima", rekao je direktor AFIR-a George Chiriță.

Otkako su počeli koristiti AI, agencija je obradila zahtjeve za financiranje u vrijednosti od 5,32 milijarde eura (5,76 milijardi dolara) za više od 50.000 poljoprivrednika, tvrtki i lokalnih institucija, navodi se.

Iako je Rumunjska postala jedno od najaktivnijih tehnoloških središta Europe, s visoko kvalificiranom radnom snagom, još uvijek zaostaje za mnogim drugim europskim državama u pružanju digitalnih javnih usluga za građane i poduzeća te se borila da iskoristi milijarde eura dostupnih kroz EU razvojne fondove.

Podaci Eurostata pokazuju da je samo 28% Rumunja imalo osnovne digitalne vještine u 2023. godini, što je ispod europskog prosjeka od 54%. Digitalne javne usluge za građane i poduzeća rangirane su na 45, u usporedbi s europskim prosjekom od 84.

Iz UiPath, rumunjska tvrtka čija se vrijednost procjenjuje na 13,3 milijarde dolara nakon izlistavanja na Njujorškoj burzi (NYSE), u izjavi za Reuters kažu kako su pružili usluge automatizacije i drugim poljoprivrednim agencijama, uključujući Norvešku i Sjedinjene Američke Države.

McKinsey: Modne tvrtke okreću se umjetnoj inteligenciji

Prema McKinsey-u, 73% izvršnih direktora modnih tvrtki smatra da je generativni AI prioritet za njihove tvrtke u 2024., ali samo 5% vjeruje da imaju sposobnosti potpuno iskoristiti njegove mogućnosti. Rezultati istraživanja ukazuju na to da tehnološki napredak u modnoj industriji postaje ključni faktor koji transformira iskustvo kupovine potrošača, stoji u objavi.

Modna industrija ulazi u novo razdoblje integriranjem inovativnih tehnologija poput vizualnog pretraživanja, AI asistenata, virtualnog isprobavanja odjeće i hiper-personalizaciji usluge. Ovaj sveobuhvatni pristup tehnologiji odražava rastuće zahtjeve i očekivanja potrošača, stvarajući tako dinamično okruženje u kojem se isprepliću moda i najnovije tehnološke mogućnosti. Stoga je važno pažljivo razmotriti područja primjene.

Čak 30% potrošača GLAMIja već je primijetilo korištenje AI u modnim e-trgovinama. Kao što je često slučaj s novim tehnologijama, mišljenja o AI-u su podijeljena, pri čemu 31% ispitanika izražava nelagodu s njegovom upotrebom u bilo kojem aspektu iskustva kupovine. Usluge u kojima su potrošači zadovoljni su preporuke proizvoda na temelju aktivnosti korisnika (28%), zatim virtualno isprobavanje odjeće (14%), AI pomoćnici (asistenti) za treženje proizvoda na temelju opisa kojeg su dali korisnici (12%) i korisnička podrška temeljena na unmjetnoj inteligenciji (10%).

Najmanje entuzijazma primjećuje se u dvije kategorije: AI generirane slike modela (8%) i dizajniranje odjeće pomoću AI-a, pri čemu je ova kategorija dobila samo 6% podrške. Čini se da su korisnici više skloni prihvatiti AI kada im izravno koristi, nego kada se koristi u korist samih tvrtki koje ga implementiraju.

Što se tiče primjene umjetne inteligencije (AI) u modnim e-trgovinama, istraživanje je pokazalo da je samo 25% Hrvata prepoznalo upotrebu umjetne inteligencije (AI-a). Kada je riječ o sklonosti korištenja umjetne inteligencije (AI) u različitim područjima modne industrije, 37% ispitanika ne bi kkoristilo AI u kupovini, dok se 30% ispitanika izjasnilo pozitivno o preporukama proizvoda baziranim na korisničkim aktivnostima (ponašanju).

Rezultati GLAMIjevog istraživanja pokazuju da vizualno pretraživanje učitavanjem slike preferira 57% ispitanika. Ovo inovativno sučelje omogućuje korisnicima da pronađu proizvode na temelju vizualnih elemenata, što dodatno poboljšava iskustvo online kupovine.

Nadalje, 44% ispitanika koristi društvene mreže kao alat za pretraživanje mode, dok 7% preferira AI virtualne asistente koji nude proizvode na temelju njihovih zahtjeva. Važno je napomenuti da je 61% ispitanika koristilo vizualno pretraživanje na internetu kako bi pronašlo bolje cijene za proizvode koje su vidjeli u fizičkim trgovinama. Ovo jasno ukazuje na to da potrošači sve više koriste online resurse kako bi pronašli najpovoljnije ponude, koristeći tehnologiju kako bi uspješno povezali online i offline iskustva kupovine, navode u McKinseyju.

S druge strane, najmanje povjerenja Hrvati iskazuju prema korištenju AI-a za dizajniranje odjeće (5%) i stvaranju AI-generiranih slika modela (9%).

Ovi podaci odražavaju raznolike perspektive i stavove Hrvata prema tehnološkim inovacijama u modnom svijetu, ukazujući na potrebu prilagodbe tehnoloških rješenja kako bi se bolje odrazili na želje i mišljenja potrošača.

Jedan od ključnih izazova s kojima se suočavaju modne e-trgovine leži u unapređenju iskustva kupaca. Veliki asortiman proizvoda može zamarati potrošače, stvarajući potrebu za efikasnim rješenjima. Spajanje umjetne inteligencije s direktno prikupljenim podacima od kupaca predstavlja ključnu strategiju za rješavanje ovog problema.

Postizanje zadovoljstva kupaca rezultira ne samo povećanom prodajom već i poboljšanjem poslovnih rezultata, što bi trebalo potaknuti brendove da investiraju u tehnološka rješenja za poboljšanje korisničkog iskustva. Brendovi trebaju strateški prikupljati i analizirati podatke te provoditi dobivene spoznaje. Hiper-personalizacija se pokazala iznimno korisnom za povećanje zadovoljstva kupaca, a u GLAMIju ističu da su rezultati personalizirane ponude već donose značajan porast prihoda po korisniku.

GLAMI aktivno potiče prikupljanje podataka iz prve ruke, izravno od svojih posjetitelja. Kroz pokretanje kviza, posjetitelji mogu definirati svoje modne preferencije, omiljene brendove i veličine. Svaki kupac zatim dobiva personalizirane preporuke proizvoda koji odgovaraju njihovom ukusu među stotinama e-trgovina. Ovaj kviz ne samo da olakšava kupcima pronalaženje željenih proizvoda, već i potiče istraživanje novih modnih brendova. Stoga, koristi su dvosmjerne – kupci dobivaju jednostavan pristup onome što traže, dok se istodobno povećava izloženost kako malim tako i velikim modnim e-trgovinama.

Prvi korak obuhvaća odgovorno prikupljanje podataka uz poštovanje privatnosti i regulatornih okvira. Važno je da korisnici unaprijed znaju koje konkretne prednosti dobivaju za svoje podatke.
Drugi korak uključuje analizu podataka, gdje napredni modeli umjetne inteligencije i algoritmi strojnog učenja analiziraju ponašanje korisnika.

Konačno, treći korak donosi rezultate koji služe kao temelj personalizacije iskustva potrošača, potičući njihovu angažiranost i lojalnost.

Tehnološki napredak u modnoj industriji, prema rezultatima istraživanja, postaje ključna tema koja utječe na iskustvo kupovine potrošača. S povećanjem korištenja inovativnih tehnologija poput vizualnog pretraživanja, AI asistenata i virtualnog isprobavanja odjeće, modna industrija ulazi u novo razdoblje koje integrira tehnologiju kako bi zadovoljila rastuće zahtjeve i očekivanja potrošača.