Prijeti li nam zbog AI-a nova financijska kriza?

Umjetna inteligencija možda nezaustavljivo prodire u financijsku industriju - no predsjednik Američke komisije za vrijednosne papire i burze (SEC) upozorava kako će povećana ovisnost i AI alatima vjerojatno potaknuti sljedeću financijsku krizu.

Prvi čovjek SEC-a, Gary Gensler, rekao je Financial Timesu kako je "gotovo neizbježno" da će AI dovesti do ekonomske krize te pozvao regulatore da poduzmu mjere za smanjenje faktora rizika povezanih s umjetnom inteligencijom u financijskom sektoru.

Genslera zabrinjava to što tehnološke tvrtke razvijaju AI modele za financijsku industriju izvan nadzora tržišnih regulatora.

Ako se financijske tvrtke na kraju odluče koristiti istim modelima, to bi moglo značiti da će brojne tvrtke istovremeno donositi slične odluke - što bi moglo dovesti do potencijalne katastrofe na (financijskim) tržištima.

"Vjerujem kako ćemo u budućnosti imati financijsku krizu… i u izvještajima nakon nje ljudi će reći 'Aha! Postojao je ili jedan agregator podataka ili jedan AI model… na kojeg smo se oslanjali'", rekao je Gensler. "Možda se to odnosi na hipotekarno tržište, a možda na neki drugih sektor."

Veliki američki titani Wall Streeta poput Morgan Stanleya i Goldman Sachsa utrkuju se kako bi što prije uveli AI tehnologiju u svoje poslovne procese, često u obliku AI asistenta koji donosi istraživačke izvještaje ili izrađuje argumente za sastanke s klijentima. JPMorgan Chase također razvija platformu sličnu OpenAI-jevom ChatGPT-u koja bi pomagala klijentima pri odabiru financijskih investicija.

Kako bi se nosio sa sve većim prodiranjem AI tehnologija, SEC je u srpnju predložio novu regulativu koja zahtijeva da brokeri i savjetnici rješavaju sukobe interesa kada koriste "prediktivne podatkovne analitike i slične tehnologije."

Prema Financial Timesu, ovo bi moglo biti samo početak, jer američki regulatori razmatraju mogućnost dodatnih pravila za usporavanje razvoja AI-a. U međuvremenu, Europa ubrzano provodi regulaciju AI-a koju Europski parlament naziva "prvim sveobuhvatnim zakonom o AI-u na svijetu."

Pripremite se na nove izazove uz COTRUGLI Masterclass

Svijet se rapidno mijenja. Kako lideri suočeni s ogromnim globalnim preokretom mogu stvoriti otpornije i pouzdanije sustave? Pitate li se kako navigirati kroz kompleksno globalno okruženje? Želite li inovirati i oblikovati bolju, pametniju budućnost?

COTRUGLI Business School s ponosom vas poziva na Masterclass pod nazivom „Strategies for Smarter, Better Future“ kojeg će voditi stručnjak dr. Terence Tse. Terence je koautor novoizdane knjige The Great Remobilization: Strategies and Designs for a Smarter Global Future. 

Koristeći najnovija saznanja iz navedene knjige, Terence će na interaktivnom Masterclassu istaknuti tektonske promjene (nazvane Five Cs, a odnose se na upravljanje pandemijom, kognitivnu ekonomiju i kripto, kibernetičku sigurnost, klimatske promjene i upravljanje ugljikom te Kinu) s kojima smo svi suočeni kao i potencijalne implikacije različitih tehnologija te kako će iste utjecati na države, organizacije i pojedince. 

Cilj Masterclassa je strateški promisliti o tome što nas čeka u budućnosti te što poduzeti kako bismo stvorili pametniju i bolju budućnost.

Masterclass će se održati 23. studenoga 2023. s početkom u 15:00 sati u prostorijama COTRUGLI Business School u Zagrebu, a na njega se pozivaju poduzetnici, manageri i ostali profesionalci. Ulaz je besplatan, a broj mjesta ograničen, stoga osigurajte svoje mjesto!

Zašto se prijaviti?

Sudjelovanjem na Masterclassu, dobit ćete priliku: 

Ne propustite ovu izvanrednu priliku da postanete dio transformirajućeg Masterclassa koji će promijeniti vaš pristup vođenju, strategiji i budućnosti! Prijavite se.

O predavaču:  

Dr. Terence Tse je svjetski priznati autor, predavač i govornik te suosnivač i izvršni direktor tvrtke Nexus FrontierTech. Jedan je od vodećih stručnjaka u području umjetne inteligencije i digitalne transformacije. Poznat je po svojoj ekspertizi u financijama, strategiji i vođenju te je istaknuti profesor financija na COTRUGLI Business School i izvanredni profesor na HULT-u. Pridružite mu se kako biste osvježili svoje znanje i perspektive.

COTRUGLI Business School – sinonim za premium poslovnu edukaciju

COTRUGLI Business School sinonim je za poslovnu izvrsnost i rezultate, a slovi za vodeću poslovnu školu u jugoistočnoj Europi. Tome u prilog govori i AMBA akreditacija koju posjeduje svega 200 škola u svijetu, što čini manje od dva posto škola u ukupno 70 zemalja. MBA diplomu na COTRUGLIJU do sada je steklo više od 2600 polaznika, što predstavlja najveću MBA alumni zajednicu u regiji, a kroz korporativne programe akademije prošlo je više od 20.000 top menadžera.

Ono što ovu školu čini posebnom je vrhunski tim inozemnih predavača, koji su istovremeno konzultanti koji rade za neke od najvećih organizacija u svijetu.

Misija škole je poticanje razvoja lidera koji potiču inovacije i promjene, kroz ponudu transformativnih programa, inspirirajućih događaja i izgradnju globalne mreže uspješnih alumnija. 

PROMO / SPONZORIRANO

Hrvatski razvojni studio Misfits Village pronašao izdavača za svoju horor avanturu

Hrvatski Misfit Village, studio za razvoj videoigara, najavio je dobru vijest za ljubitelje videoigara koje je privukao demo njihovog privijenca, horor avanture "Go Homme Annie".

Naime, "Go Homme Annie" će izdati, pomalo neočekivano, litvanski izdavač Nordcurrent Labs, koji je dosad najviše djelovao na polju mobilnih i casual videoigara.

Radnja ove horor igre odvija se u jednoj kući na području Žumberačkog gorja smještenoj u svijetu SCP Foundationa. Glavni lik je Annie čiju ulogu igrač preuzima testirajući paranormalne entitete, rješavajući zagonetke i istražujući razne puteve ka svom cilju. “Mi smo veliki obožavatelji fikcije koja je tijekom godina nastala u SCP univerzumu i htjeli smo ponuditi vlastiti doprinos kroz ovu igru,” rekao je Mladen Bošnjak, direktor Misfit Villagea. “Ne brinite ako niste upoznati sa SCP fikcijom, jer Go Home Annie nudi samostalnu horor avanturu od koje će se dignuti dlake na vratu svakom obožavatelju horora!”, poručio je Bošnjak koji je tijekom ove godine potpisao ugovor o suradnji sa Nordcurrent Labs-om i na taj način osigurao izdavanje videoigre koju prema brojci od nekoliko milijuna pregleda na društvenim mrežama iščekuje veliki broj igrača.

“Odmah smo bili oduševljeni maštom i izvedbom Go Home Annie,” rekao je Andrius Mackevičius, voditelj izdavaštva u Nordcurrent Labs. “Brzo nam je postalo jasno da su Misfit Village zapravo ludi genijalci koji dobro razumiju horor i na originalan način gledaju na žanr koji je inače pun iznenađenja, žara i kreativne energije.”, rekli su u Nordcurrent Labs-u.

Poduzetnički inkubator PISMO powered by A1 u Novskoj djeluje posljednjih pet godina, u njemu posluje 80-ak tvrtki, a videoigra Go Home Annie jedna je najvećih projekata nastalih u ovom najbrže rastućem hrvatskom poduzetničkom inkubatoru.

Valamar ponovno nagrađen za najbolji odnos s dioničarima

Valamar je još jednom osvojio nagradu za Odnose s investitorima na konferenciji „Izazov promjene“ Zagrebačke burze i fondovske industrije održanoj u Rovinju od 19. do 20. listopada. Ove je godine Valamaru dodijeljena treća nagrada za najbolje odnose s investitorima, a do sada je Valamar višestruki dobitnik kako ovih nagrada u području odnosa s investitorima tako i nagrada vezanih uz postignuća same dionice Valamara.

Nagrade već 14. godinu zaredom dodjeljuju Poslovni dnevnik i Zagrebačka burza, a u konkurenciju ulaze društva iz sastava indexa Crobex te društva uvrštena u Vodeće i Službeno tržište Zagrebačke burze.

„Ova nagrada dodatno potvrđuje našu posvećenost najvišim standardima korporativnog upravljanja i komunikacije s dioničarima. Višestruki smo dobitnik raznih priznanja povezanih s postignućima naših dionica, a ova nagrada za najbolje odnose s investitorima dodatno utvrđuje našu poziciju kao jedne od najuglednijih kompanija u Hrvatskoj. Želimo zahvaliti našim investitorima i partnerima na kontinuiranoj podršci i vjernosti koja nas motivira da i dalje gradimo uspješnu budućnost. Nastavit ćemo se truditi pružati najbolje moguće iskustvo investitorima, te ostati fokusirani na postizanje izvanrednih rezultata i održivog rasta“, istaknuoje Elvis Knežević, voditelj odnosa s investitorima u Valamaru.

U okviru svoje strategije održivosti Valamar planira doseći ugljičnu neutralnost u prvom i drugom opsegu do 2025. godine te će nastaviti s ulaganjima u destinacije i društveni učinak vrijednim čak 50 milijuna eura. U svojim destinacijama Valamar već brine o 80,000 stabala te provodi niz programa očuvanja Jadranskog mora i bioraznolikosti. Poseban fokus Valamar stavlja na ulaganja u edukacije zaposlenika i stipendiranje učenika, investicije u turističku infrastrukturu poput šetnica, biciklističkih staza, igrališta i plaža, različita kulturna i sportska destinacijska događanja te društveno odgovorne inicijative, kao i na projekte usmjerene zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti. U 2023. godini Valamar je pristupio UN Global Compactu, najvećoj svjetskoj inicijativi za održivi razvoj i korporativnu održivost, navodi se u priopćenju.

Konferencija ‘Izazov promjene’ veliku pozornost poklanja globalnim i europskim ekonomskim i tržišnim kretanjima i u tom kontekstu promatra trendove u Hrvatskoj, kako na tržištu kapitala, tako i u upravljanju imovinom fondova, uz brojne strane predavače iz renomiranih institucija te rasprave u kojima sudjeluju istaknuti hrvatski stručnjaci.

Koncept održivosti hrvatskim kompanijama bitan, ali postoji veliki prostor za napredak

Na prošlotjednoj mini konferenciji na temu održivosti, održanoj u četvrtak 19. listopada u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i tvrtke VETTURELLI, organizatora poslovne utrke B2Run, predstavljeni su rezultati zajedničke ankete, provedene tijekom kolovoza i rujna na 237 ispitanika iz B2Run zajednice i kompanijskih ljudi odgovornih za ESG pitanja.

Rezultati su pokazali kako je održivost zaposlenicima hrvatskih kompanija značajna, kako u privatnom tako i u poslovnom okruženju (ocjena 8/10). Smatraju da kompanije, javne organizacije i društvo nisu osposobljeni i dovoljno fleksibilni za pokretanje promjena (ocjena 4/10) te smatraju da trenutne prakse i aktivnosti njihovih kompanija imaju znatan prostor za poboljšanje ocijenivši ih sa 6/10.  Ključna poruka istraživanja je kako 70% zaposlenika traži od svojih kompanija veći naglasak na rješavanje okolišnih pitanja i 73% na rješavanje društvenih pitanja dok 82% ESG stručnjaka ističe potrebu za većim naglaskom na okolišna pitanja, a 33% da se adresiraju i društvena pitanja. Ispitanici ističu kako njihove kompanije podržavaju održive prakse na razini cijele organizacije s ocjenom 6/10, a ispitanici ESG stručnjaci s ocjenom 8/10. Zanimljiv je i podatak da ESG stručnjaci smatraju kako je utjecaj građana na poticanje promjena svega 21% u odnosu na kompanije i javne institucije.

“Vjerujemo li ljudima, njihovoj prosudbi i sposobnosti da budu pokretači pozitivnih promjena – to je ključno pitanje koje mi se čitajući rezultate istraživanja nametnulo. Razlike u percepciji svih zaposlenika i određenih grupa ili hijerarhijskih razina unutar kompanija, nije novi fenomen, već nedostatak razumijevanja razlike između komunikacije i organizacijskog diskursa, no činjenica da donosioci odluke imaju tako malo vjere u utjecaj ljudi je nešto što će nas kao organizacije i društvo kočiti u daljnjem razvoju.” zaključila je Dijana Vetturelli nakon predstavljanja rezultata spomenutog istraživanja

U kojoj mjeri su uvidi iz istraživanja vezani s paradigmom gospodarskih načela, odgovor su ponudili istraživačica kompleksnosti, autorica poslovnih bestselera i direktorica tech poduzeća qohubs, Stephanie Borgert u svom izlaganju “Sushi, održivost i organizacijski diskurs” i panelisti Nataša Novaković iz HUPa, Gabriele Wahl Cesarec, partnerica u odvjetničkom društvu BMWC, Dijana Vetturelli te Mislav Ante Omazić s EFZG-a. 

Zaključak domaćina događaja, Nataše Novaković je: “U ovom trenu pred poslodavcima je implementacija ESG-a, što je na početku izuzetno zahtjevno jer je potrebno, uz dodatnu edukaciju zaposlenika, uvesti i velik broj promjena. S obzirom na vremensku dimenziju u ovom trenu većina ih se vjerojatno može koncentrirati samo na “tick the box” sistem, da ispuni kriterije kako bi mogli i dalje ravnopravno sudjelovati u poslovanju na globalnom tržištu na kojem to postaje preduvjet za poslovnu suradnju. Međutim, ono što bi se doista trebalo napraviti jest promijeniti cijeli mindset poslovanja, organizacije i zaposlenika, kako održivost ne bi ostala samo na papiru, već se doista i živjela kroz kulturu kompanije. I onda se postavlja i pitanje - što se doista od ESG- a ispunjava, da li samo E koji je propisan? I što je sa S?”

Osnivač Nvidia-e: Poduzetništvo je užasno teško, da imam izbor ne bih ponovno išao tim putem

Jensen Huang je osnivač i izvršni direktor tehnološke kompanije Nvidia, iznimno uspješan poduzetnik čija vrijednost osobnog bogatstva premašuje iznos od 37,5 milijardi dolara. Huang je prilikom nedavnog gostovanja u jednom podcastu, podijelio nekoliko savjeta s ljudima koji žele pokrenuti vlastiti biznis.

Osnivač Nvidia-e priznao je, kada bi nekim slučajem imao izbor, ne bi ponovno ušao u poduzetnišvo i izgradnju biznisa zbog ogromnih poteškoća koje su uključene.

Huang je istaknuo kako je izgradnja Nvidije bila mnogo teža nego što je itko očekivao, rekavši: "Izgradnja tvrtke je toliko teška… nitko od nas nije očekivao da će biti." Priznao je bol, ranjivost i sramotu koje poduzetnici često doživljavaju tijekom svojeg puta, postavljajući pitanje bi li itko zdravog razuma dobrovoljno prošao takve teškoće.

Unatoč izrečenom, Huang je prepoznao kako upravo sposobnost da prežive teške trenutke definira uspješne poduzetnike. Vjeruje kako njihova "supermoć" leži u potcjenjivanju teškoća s kojima će se suočiti, postavljajući pitanje: "Koliko teško to može biti?" Takav stav omogućio mu je da nastavi gurati naprijed, čak i tijekom najizazovnijih trenutaka.

Iako izgradnja tvrtke može biti naporna, nagrada može biti značajna. Huang je osnovao Nvidiju 1993. godine s kapitalom od manje od 1000 dolara, a od tada se Nvidia razvila u jednu od najvećih tehnoloških tvrtki na svijetu, s tržišnom kapitalizacijom većom od bilijun dolara. Unatoč svojem ogromnom bogatstvu i desetljećima napornog rada, Huang ne pokazuje znakove usporavanja.

"Sve još uvijek super funkcionira. Još uvijek se nevjerojatno zabavljam i dodajem malo vrijednosti", rekao je osnivač Nvidia-e.

Evo kako je bilo na ovogodišnjem izdanju AI2Future konferencije

Jedina domaća konferencija potpuno posvećena umjetnoj inteligenciji, AI2Future, u svom završnom danu donijela je 19 predavanja te 2 panel diskusije, a program se odvijao u tri paralelna programska smjera. Konferencija je 8. puta okupila domaću AI zajednicu, odnosno više od 400 developera, AI entuzijasta te predstavnika tvrtki i startupa koji poslovanje temelje na umjetnoj inteligenciji.

Tijekom dana na tri konferencijska stagea razgovaralo se o poslovnoj primjeni umjetne inteligencije u osiguranju, farmaciji i maloprodaji, o zakonskoj regulativi te o svim načinima na koje umjetna inteligencija transformira poslovanje. Sudionici su mogli saznati više o znanstvenim istraživanjima hrvatskih fakulteta te upoznati najnovije istraživačke dosege koji će umjetnu inteligenciju učiniti još primjenjivijom.

Inženjerski smjer

Matko Bošnjak (Google DeepMind) održao je predavanje Demistifikacija modela vizualnog jezika. Jezični modeli poput ChatGPT-a i Barda lani su bili veliki hit i, iako još imaju problema koje je potrebno riješiti, već sada su vrlo korisni. Asistent koji će biti još korisniji mora vidjeti i razumjeti svijet, a modeli vizualnog jezika prepoznaju i riječ i sliku. Google DeepMind razvio je model vizualnog jezika Flamingo koji se temelji na umjetnoj inteligenciji. Flamingo može napraviti opise kratkih videa na YouTubeu, čime je riješio problem pretraživanja i nalaženja kratkih videa jer opis daje dovoljno informacija o sadržaju. Ivan Vulić (Sveučilište u Cambridgeu i Poly AI) govorio je o modularnom dubokom učenju te predstavio niz modularnih i parametarski učinkovitih tehnika. 

Umjetna inteligencija ima potencijal transformirati sve industrije, a već danas donosi revoluciju u maloprodaju. Jozo Džakula (Konzum) i Petra Hajduković (M Start) predstavili su Konzum Smart, prvu pametnu prodavaonicu u regiji u kojoj umjetna inteligencija omogućava najjednostavnije iskustvo kupovine. U inovativnoj prodavaonici nema blagajni niti je potrebno skenirati artikle – kupci na ulasku skeniraju QR kod iz mobilne aplikacije, uzimaju željene artikle, a plaćanje je automatski putem kartice koju je kupac unio u aplikaciju.

Poslovni smjer

Ana Zovko (Croatia osiguranje) i Roberto Kutić (Infobip) predstavili su primjenu umjetne inteligencije u jednoj od tradicionalno najkonzervativnijih industrija, industriji osiguranja. LAQO je prvo 100% digitalno osiguranje u Hrvatskoj. Infobip je povezao svoju komunikacijsku platformu i revolucionarni GPT model te je tako nastao prvi digitalni asistent za podršku korisnicima na području osiguranja u Europi. Time je Croatia osiguranje postalo prva osiguravajuća kuća u svijetu koja je implementirala OpenAI GPT u korisnički proizvod, i to u samo 6 tjedana. U sljedećim fazama razvoja planiraju uključiti linkove, fotografije i video u konverzaciju, kreirati AI asistente različitih osobnosti te koristiti umjetnu inteligenciju i u drugim LAQO procesima. 

Marijana Šarolić Robić moderirala je Panel Snalaženje u regulatornom krajoliku: umjetna inteligencija i politika u digitalno doba, na kojem su Dino Pinjo (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), Milly Doolan (Euronavigator), Orestis Trasanidis (EIT Community) i Igor Zgrabljić (Google) razgovarali o tome kako napreduje EU regulacija na području umjetne inteligencije. Zgrabljić je komentirao da je Europska Unija sve bliže AI Actu koji će regulirati primjenu umjetne inteligencije i biti prvi svjetski sveobuhvatni zakon na području AI. Očekuje da će EU pronaći pravi balans između rizika i prilika koje nudi umjetna inteligencija. Pinjo je dodao da Hrvatska želi donijeti pragmatična pravila koja neće zaustaviti inovacije te da će AI regulatorno tijelo čiju uspostavu će propisivati AI Act surađivati s industrijom. Doolan je komentirala otvorenost procesa kreiranja AI Acta jer se u njega mogao uključiti svatko pa je i CroAI udruga regulatornom tijelu poslala svoje prijedloge. O kvaliteti budućeg zakona najbolje govori činjenica da su države globalno počele zauzimati europski stav po pitanju regulative. Trasanidis je naglasio da će Act biti najposlovnija odluka koju je Europska komisija ikada donijela te da tim aktom želi kreirati ekosustav povjerenja oko umjetne inteligencije. Pinjo je istaknuo i koje su prednosti Hrvatske kada je riječ o globalnom pozicioniranju države na području AI: vrlo dobra STEM edukacija, velik broj talenata te rastući IT sektor koji može potaknuti ulaganja u istraživanje i razvoj. Svi su se složili da je važno nastaviti educirati javnost o prednostima umjetne inteligencije te da nepovratno mijenja poslovanje pa naglasak treba biti na stjecanju novih vještina za poslovanje u eri umjetne inteligencije. 

Na panelu Poslovna evolucija koju pokreće umjetna inteligencija: upravljanje zaposlenicima i ostale promjene Luka Baranović razgovarao je s Mojcom Domiter (Atlantic grupa), Ivanom Mandušić Hrupački (Fortenova grupa), Gordanom Krekovićem (Visage technologies) i Smiljom Plišić Velimirović (Hrvatski Telekom) kako umjetna inteligencija mijenja ne samo upravljanje zaposlenicima, već i druge poslovne procese. Mandušić Hrupački naglasila je da se u velikim kompanijama promjene moraju događati pažljivo, da bi se ključni procesi mogli nastaviti nesmetano odvijati. Domiter je dodala da su se promjene u poslovanju znatno ubrzale. Uz automatizaciju i povećanje produktivnost, najveće promjene donose nove generacije AI alata koji se odnose na komunikaciju s korisnicima. U telekomu su promjene konstanta, mijenjaju se i tehnologije i želje i potrebe korisnika pa Hrvatski Telekom stalno optimizira učinkovitost i resurse, pojasnila je Plišić Velimirović. Visage technologies bazira svoje poslovanje na umjetnoj inteligenciji i razvija primjenjiva komercijalna rješenja. Kreković je naglasio da kompanije imaju različite izazove: neke se bore kako prihvatiti umjetnu inteligenciju, a one koje se njome bave kako da približe njene koristi potencijalnim korisnicima. Svima je zajedničko da moraju tražiti načine da zadrže najbolje ljude, ne samo kroz plaće, već i kroz pružanje izazova jer ljudi odlaze ako ne vide priliku za rast i razvoj. Vrijeme velikih i skupih projekata koji ne donose željene rezultate je prošlo pa se tvrtke okreću manjim projektima koje brzo donose korist za biznis. U procesima promjene ključno je pronaći pravu ravnotežu i zadržati ono ljudsko u kompaniji što ne može nadomjestiti niti jedna tehnologija.

Istraživački smjerDavid Dukić (FER) predstavio je TakeLab Retriever, vrhunsku platformu koja koristi algoritme za rudarenje teksta i velike jezične modele za automatsku analizu semantike i koncizno predstavljanje članaka s hrvatskih web portala. Nastala imajući na umu političke znanstvenike, medijske analitičare, psihologe i sociologe, platforma može analizirati i smisleno predstaviti oko 8 milijuna hrvatskih članaka objavljenih u posljednjih 20 godina. Ema Puljak, doktorandica je fokusirana na kvantno računarstvo i strojno učenje, koja svoje istraživanje provodi na CERN-u u suradnji s Barcelona Supercomputer Centrom. Govorila je o kvantnom računarstvu, novoj, brzorastućoj tehnologiji koja koristi zakone kvantne mehanike da riješi probleme koji predstavljaju prevelik zalogaj za klasična računala. Objasnila je što čini kvantna računala iznimno snažnima te kako ona mogu koristiti području umjetne inteligencije.

Pad registrirane nezaposlenosti nastavlja se 13. mjesec zaredom

Prema posljednjim podacima HZZ-a, u rujnu je zabilježen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje prošle godine i u odnosu na kolovoz, prenose RBA analitičari.

Pad na godišnjoj razini, započet u travnju 2021., nastavlja se i trideseti mjesec zaredom iako dinamika pada usporava od svibnja. U odnosu na rujan 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 2.179 osoba ili 2,1% (-2,7% godišnje u kolovozu). Na mjesečnoj razini zabilježen pad broja registriranih nezaposlenih nakon što je tri mjeseca zaredom zabilježen rast. U odnosu na kolovoz smanjenje je iznosilo 3,5% ili 3.770 osobe. Navedeno se djelomično može objasniti i rastom zaposlenosti u obrazovanju početkom nove školske godine.

U odnosu na rujan 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 15.477 osoba ili 13,0%, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za solidnih 7,8% ili 8.759 osoba.

Najviše nezaposlenih osoba u rujnu evidentirano je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16.626 ili 16,0% od ukupnog broja registriranih nezaposlenih), a slijedi Osječko-baranjska županija (13.477 ili 13,0%) i Grad Zagreb (12.474 ili 12,0%). Na godišnjoj razini evidentirana nezaposlenost smanjena je u trinaest županija, a najveći pad broja nezaposlenih zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (za 10,5%).

Tijekom rujna su iz evidencije nezaposlenih izašle 19.153 osobe (-3,3% godišnje), a od toga je zaposleno 15.787 osoba (14.847 osoba na temelju radnoga odnosa i 940 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti). Promatrano prema zapošljavanju temeljem radnog odnosa, većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (13.014 ili 87,7%). Najveći se broj zaposlio u obrazovanju (7.202 ili 48,5%), a slijedi prerađivačka industrija (1.520 ili 10,2%), trgovina na veliko i malo (1.236 osoba ili 8,3%), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (972 ili 6,5%).

Na kraju rujna slobodnih radnih mjesta bilo je 23.844 tisuće, što je za 4,2% više na godišnjoj razini. Najveći udio u prijavljenim slobodnim radnim mjestima imale su djelatnosti iz obrazovanja (4.949 ili 20,8%), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (3.294 ili 13,8%), prerađivačka industrija (3.193 ili 13,4%), trgovina na veliko i na malo (2.427 ili 10,2%) te građevinarstvo (2.305 ili 9,7%).

Prema podacima HZZ-a broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u prvih devet mjeseci 2023. iznosio je više od 146 tisuća. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 475 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Pozitivno mišljenje dobilo je više od 123 tisuće zahtjeva. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.

"Rast broja nezaposlenih na mjesečnoj razini tijekom lipnja, srpnja i kolovoza odražavalo je, između ostalog, ranije započeto sezonsko zapošljavanje. U rujnu je pad broja registriranih nezaposlenih ponajviše generiran od strane obrazovanja, što je uobičajeno s obzirom na početak nove školske godine. Iako u nastavku godine očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada u izazovnom ekonomsko okružju (zadržavanje stope nezaposlenosti blizu rekordno niskih razina te skroman, ali kontinuiran rast zaposlenosti), trendovi na tržištu rada ovisit će djelomično i o intenzitetu prisutnog usporavanja gospodarskih aktivnosti u europodručju i ostalim tržištima. Pozitivna očekivanja podupire i još uvijek solidna potražnja za radom, što je primjetno promatrajući stopu slobodnih radnih mjesta (1,3%, dugoročni prosjek oko 1%). Navedeno se zrcali i u priljevu radnika iz trećih zemalja, što je posljedica strukturnog nesklada ponude i potražnje na tržištu rada", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.

HURA dobila novo vodstvo

Na izbornoj sjednici održanoj 19. listopada 2023. u Rovinju Skupština Hrvatske udruge društava za tržišno komuniciranje (HURA-e), vodeće strukovne udruge u sektoru tržišnih komunikacija u Hrvatskoj, izglasala je novi sastav Uprave. Po isteku mandata sadašnjoj Upravi, u sljedećem četverogodišnjem mandatu Upravom će predsjedati Jelena Fiškuš, najnagrađivanija domaća kreativna direktorica i suosnivačica cijenjenog Studija Sonde, a uz nju će novu Upravu činiti i Rajna Cuculić, utjecajna direktorica globalne medijske agencije GroupM za Hrvatsku i Sloveniju, Mario Frančešević, osnivač SeekandHita, prepoznati domaći poduzetnik te stručnjak za digitalni marketing, Kristina Laco, suosnivačicaKomunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri i u regiji renomirana savjetnica za krizni komunikacijski menadžment te Marko Šesnić, istaknuti kreativac i nagrađivani dizajner koji niz godina djeluje kroz Studio Šesnić&Turković.

Na Skupštini su potvrđeni i predstavnici koji će djelovati u HURA-inim službenim tijelima: Skupštinom predsjedava Krešimir Renzo Prosoli, a Tomislav Presečki potpredsjednik je Skupštine, HURA-ino Povjerenstvo za članstvo čine Paula Baburić, Vladimir Preselj i Una Zima, dok će u sljedećem mandatnom razdoblju članovi Suda časti biti Luka Duboković, Neven Jacmenović i Eva Tetec.

HURA danas, u odnosu na početak mandata trenutne Uprave pod vodstvom Anđele Buljan Šiber, broji 60 posto više agencija članica, koje su u prošloj godine zajedničkim ukupnim prihodima prvi put premašile 300 milijuna eura. Čak 60 agencija članica HURA-e predstavlja više od 80 posto hrvatskog agencijskog komunikacijskog tržišta, a HURA je u mandatu sadašnje Uprave postala i nositeljica licence IAB (Interactive Advertising Bureau) te u manje od dvije godine u IAB-u Croatia okupila više od 90 tvrtki članica. Drastično je porastao broj HURA-inih projekata te se HURA-in profesionalni tim pod vodstvom direktorice Dunje Ivane Ballon tijekom posljednje četiri godine povećao za gotovo 60 posto, sa sedam na jedanaest osoba. U Rovinj su na postpandemijske Dane komunikacija ponovo došli najveći svjetski stručnjaci te je HURA-in festival potvrdio poziciju najposjećenijeg domaćeg okupljanja industrija tržišnih komunikacija.

„Ponosni smo što preuzimamo vodstvo HURA-e u razdoblju njezina najvećeg rasta izahvaljujem Anđeli i HURA-inu profesionalnom timu što preuzimanje HURA-ina kormila u ovom trenutku znači nastaviti plovidbu stabilno i sigurno. Sada imamo luksuz u sljedeće četiri godine postaviti dodatne ciljeve koji će nastaviti osnaživati naše interne odnose, ali i reputaciju naše struke na način kakav ona u srži zaslužuje“, izjavila je Jelena Fiškuš.

Anđela Buljan Šiber, predsjednica Uprave na odlasku, rekla je: „Mandatno razdoblje koje je iza nas po mnogočemu je bilo izazovno – od globalne pandemije i rata u Europi do inflacije kakvu mlađi članovi naših agencijskih timova nikada nisu doživjeli, da navedem samo neke od stvari s kojima smo se skupa nosili. No, ponosni smo što smo svi zajedno iz teških vremena izašli nikad veći, jači i bolji, što mogu samo istinski zdrave priče. Vjerujem da HURA-u ostavljamo u dobrim rukama i sa zadovoljstvom ću uvijek navijati za razvoj industrije, o kojoj HURA sa svojim agencijama članicama predano brine sve ove godine.“

Saudijci po prvi put javno priznali ulaganje u jedan europski venture capital fond

Saudijski javni investicijski fond (PIF) težak 700 milijardi dolara otkrio je svoje prvo ulaganje u neku europsku venture capital tvrtku, a to je švedski Northzone, piše Forbes. Ulaganje je izvršeno preko saudijske ulagačke kompanije Sanabil.

S druge strane, saudijski kapital već duže vremena financira američki startup ekosustav Na popisu investicijskih fondova u koje je uložio saudijski PIF nalaze se neka od najvećih imena Silicijske doline poput Founders Fund-a Petera Thiela, Andreessena Horowitza i Iconiq Capitala. Bliskoistočno kraljevstvo trenutno provodi nezapamćeni napor da koristi državni novac ne samo kako bi prekinulo vlastitu ekonomsku ovisnost o fosilnim gorivima, već i postalo značajan sudionik u poslovima vezanim uz tehnologiju, sport i video igre.

Sanabil na svojoj web stranici tako navodi kako godišnje ulaže oko 3 milijarde dolara u ulagačke fondove i izravno u startupe poput kompanije za najam skutera Bird, pametnog prstena Oura i platforme za poslovnu potrošnju Brex. Razmjer tih ulaganja uskoro bi mogao biti nadmašen nakon što je Saudijska vlada u travnju ove godine na Sanabilprenijela 4% udjela u energetskom divu Aramcu, vrijednom 80 milijardi dolara.

Northzone ima sjedište u Stockholmu i dosad je podržao kompanije poput Klarne, Spotifyja i Personia.

Northzone je prikupio milijardu dolara ulaganja za svoj deseti fond u rujnu 2022. godine, piše Forbes.

Ove godine, europski VC fondovi su imali problema s prikupljanjem svježeg kapitala. Prošle godine europski VC-ovi su prikupili rekordnih 28,6 mlrd. dolara kapitala. Međutim, u prvom polugodištu ove godine taj je iznos pao na samo 9,3 mlrd. dolara, a što može objasniti i zašto je za očekivati kako će saudijski investitori koji se ne libe ispisivati basnoslovne čekove, biti sve prisutniji i na europskom tržištu.

AdriNet i Actility potpisali strateško partnerstvo za poticanje razvoja IoT-a u Adria regiji

AdriNet, vodeći distributer naprednih komunikacijskih tehnologija u Adria regiji, s oduševljenjem najavljuje partnerstvo s tvrtkom Actility, globalnim liderom u IoT LPWAN tehnologijama. Ova suradnja ima za cilj poboljšati implementaciju IoT rješenja diljem Adria regije, koristeći renomiranu mrežnu platformu Actilityja, navodi se u priopćenju.

Tvrtka AdriNet, osnovana 2015. godine, izgradila je nišu u distribuciji visokokvalitetnih bežičnih komunikacijskih rješenja u zemljama regije koja uključuje: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Rumunjsku, Sjevernu Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

AdriNet se bavi segmentima tržišta kao što su pametno mjerenje, pametni gradovi, pametna industrija, pametna energija, pametni transport i logistika te pametne zgrade. S jakim naglaskom na inovacijama, kvaliteti i snažnoj partnerskoj mreži, AdriNet je predvodnik u isporuci vrhunskih komunikacijskih rješenja svjetski priznatih proizvođača.

Actility je, s druge strane, poznat po svojoj ThingPark platformi za upravljanje LoRaWAN® IoT povezivošću . Ova platforma omogućuje korisnicima učinkovito upravljanje LoRaWAN® krajnjim uređajima i pristupnicima (gateways), nadzor mrežnih operacija i kontrolu protoka podataka, olakšavajući brzu implementaciju velikih IoT projekata. Tvrtka Abeeway, podružnica Actilityja, nudi paletu uređaja za praćenje i pozicioniranje koji se besprijekorno integriraju s različitim tehnologijama, poboljšavajući mogućnosti praćenja u zatvorenim i otvorenim prostorima.

Ovo partnerstvo savršeno je usklađeno sa strateškom vizijom AdriNeta o uvođenju inovativnih tehnologija renomiranih dobavljača na tržište. Integracijom Actilityjevih rješenja, AdriNet sada može svojim partnerima pružiti sveobuhvatnu ponudu IoT komponenti, podržan Actilityjevom globalnom ekspertizom i uspješnim implementacijama IoT rješenja, stoji u priopćenju.

Za tržište Adria regije ova suradnja predstavlja značajan iskorak. Postojeći partneri i integratori IoT sustava imat će veliku korist od ovog partnerstva, kao rezultat udruženih snaga i kvaliteta Actilityja i AdriNeta. Uz Actilityjev golemi ekosustav rješenja i tehnoloških partnera, AdriNet je spreman ostvariti značajan utjecaj u IoT domeni, stvarajući nova IoT pametna rješenja zajedno sa svojim partnerima.

"Čak i prije ove objave, imali smo privilegiju surađivati s timom Actilityja na raznim projektima. Njihova iznimna tržišna ekspertiza , nepokolebljiva predanost i dosljedna podrška ostavili su trajan utisak na nas. Slijedom tog iskustva, naša odluka da postanemo službeni Actility partner bio je logičan i jednostavan odabir, koji nas veseli. Uvjereni smo da će ovo partnerstvo otvoriti novu eru inovacija i rasta za obje naše tvrtke", izjavila je Ivana Janković Šafarić, direktorica AdriNeta.

"Neizmjerno smo ponosni i uzbuđeni zbog našeg partnerstva s AdriNetom. Njihova reputacija izvrsnosti u Adriatic regiji dobro je poznata i vjerujemo da zajedno možemo pridonijeti rastu primjene IoT rješenja na ovim prostorima. Ova suradnja nije samo posao, radi se o zajedničkim vrijednostima, međusobnom poštovanju i zajedničkoj viziji povezane budućnosti", komentirao je Nicolas Jordan, COO u Actilityju.

Švedska potiho izgradila gaming industriju tešku čak 8,1 mlrd. dolara

Ova skandinavska zemlja potiho je izgradila vlastitu gaming industriju čiji su prihodi u 2022. godini narasli za 13 posto, dosegnuvši 3,1 mlrd. dolara, pokazuje godišnje izvješće švedskog udruženja za video igre Dataspelsbranschen. Kada se pridoda prihod od prodaje igara na međunarodnim tržištima, ukupni prihodi rastu na 8,1 milijardu eura, što je povećanje od 38% u odnosu na prethodnu godinu.

Samo prihodi švedske kompanije Embracer Group donijeli su 3,5 milijardi eura.

Krajem prosinca 2022. godine, bilo je 939 aktivnih tvrtki za razvoj videoigara u Švedskoj, što je povećanje od 19% u odnosu na 2021. godinu. Gotovo polovina tih poslovnih subjekata je registrirana u posljednjih pet godina, a 104 su osnovane prošle godine.

Gotovo polovica novosonovanih tvrtki ima samo jednog zaposlenog, dok su velika poduzeća (s 250 ili više zaposlenika) činila samo 1% švedske gaming industrije.

Najuspješnije tvrtke po prihodima na domaćem tržištu uključuju King (598 milijuna eura), Mojang (516 milijuna eura) i Paradox Interactive (187 milijuna eura).

Francuski Ubisoft je ostao najveći poslodavac u zemlji s 850 zaposlenih. EA DICE je slijedio sa 696 zaposlenih, te King sa 621 zaposlennih.

Neke od najpoznatijih videoigara kreiranih od švedskih razvojnih studija uključuju popularne serijale "Battlefield", "Payday", "Minecraft" i "Candy Crush Saga".

HNB: Rast kredita potaknut sve većim zaduživanjem građana

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima porasli su u kolovozu, na osnovi transakcija, za 0,6% ili 0,2 mlrd. eura na mjesečnoj razini, prenose RBA analitičari.

Rast ukupnih kredita u odnosu na srpanj potaknut je prvenstveno kreditnom aktivnošću u sektoru stanovništva budući da su stambeni krediti porasli za 124 mil. eura, a gotovinski nenamjenski za otprilike 55 mil. eura. Rast stambenih kredita još uvijek zrcali učinak državnih subvencija za stambene kredite. Krediti nefinancijskim poduzećima porasli su za skromnih 46 mil. eura, te su nadmašili mjesečni rast iz srpnja. Promatrano prema strukturi kredita, smanjenje bilježe krediti za obrtna sredstva, dok su u odnosu na srpanj porasli sindicirani krediti i krediti za investicije.

Rast ukupnih kredita domaćim sektorima ubrzao je na godišnjoj razini, s 8,2% u srpnju na 8,6% u kolovozu (+2,9 mlrd. eura). Rast kredita nefinancijskim poduzećima nastavio se blago usporavati (s 10,8% u srpnju na 10,7% u kolovozu), kao posljedica učinka baznog razdoblja. Rast kredita stanovništvu ubrzao je s 6,9% na 7,6%, kao odraz ubrzavanja rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 6,8% na 7,4%) i stambenih kredita (s 9,5% na 10,1%).

Općenito, transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, promjene tečaja, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.

Promatrano na osnovi stanja, ukupni krediti iznosili su na kraju kolovoza 42,5 mlrd. eura (+0,6% mjesečno odnosno +6,2% godišnje). Na osnovi stanja, promatrano po sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 14,5 mlrd. eura porasli su za skromnih 0,3% ili 38,9 mil. eura na mjesečnoj razini. Godišnja stopa rasta nastavila je usporavati sedmi mjesec zaredom, a u kolovozu se spustila na 10,2% (+1,3 mlrd. eura) u odnosu na 10,4% zabilježenih u srpnju odnosno 13,0% zabilježenih u lipnju 2023. S druge strane, krediti kućanstvima s iznosom od 21,1 mlrd. eura porasli su u odnosu na srpanj za 0,9% ili 190,4 mil. eura, dok je u odnosu na kolovoz prethodne godine rast iznosio 1,4 mlrd. eura ili 7,1%.

Krediti općoj državi, od kojih se glavnina (85,9%) odnosi na kredite središnjoj državi, na kraju kolovoza iznosili su 5,6 mlrd. eura. Uz pad u odnosu na kolovoz prošle godine za 190 mil. eura (-3,3%), u odnosu na srpanj zabilježeno je povećanje za 57,8 mil. eura ili 1,0%. Pri tome se većina kredita središnjoj državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina).

"Povećanje referentnih kamatnih stopa ESB-a prenosi se i na domaće tržište, pa se domaći sektori zadužuju po sve višim kamatnim stopama. Naime, prema podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite nefinancijskim poduzećima u kolovozu je dosegnula 5,1% (+32 bazna boda u odnosu na srpanj i +315 baznih bodova u odnosu na razdoblje prije početka ciklusa podizanja kamatnih stopa). Tome je pridonijelo i povećanje udjela sindiciranih kredita u ukupnom financiranju koji imaju relativno višu kamatnu stopu. S druge strane, smanjio se udio kredita za obrtna sredstva koji se odobravaju s relativno nižim kamatnim stopama. Kod kredita plasiranih sektoru stanovništva, kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite povećala se za 28 baznih bodova u odnosu na srpanj te dosegla razinu od 3,5% (+105bb u odnosu na srpanj 2022.). Rast na mjesečnoj razini odražava i nešto manji iznos prvi put ugovorenih stambenih kredita u okviru državnog programa subvencioniranja budući da se oni uobičajeno ugovaraju uz nižu kamatnu stopu od tržišnih prosjeka. Kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite iznosila je 6,0% (+20bb na mjesečnoj razini i +64bb u odnosu na razdoblje prije početka pooštravanja kamatnih stopa). Može se zaključiti da kreditna aktivnosti nastavlja biti snažna unatoč postepenom, ali kontinuiranom rastu kamatnih stopa", stoji u završnoj analizi RBA analitičara.

Drama u Silicijskoj dolini: Milijarder Peter Thiel otkriven kao FBI-jev doušnik

Peter Thiel, suosnivač PayPal-a i jedan od najmoćnijih ulagača u američkoj tehnološkoj industriji, navodno je u prošlosti bio doušnik FBI-ja, piše Insider.

Insider je razgovarao s više osoba koje tvrde kako je Thiel postao "tajni izvor informacija" za agenta iz Los Angelesa po imenu Johnathan Buma - što ukazuje na dugotrajnu suradnju s FBI-jem, navodno započetu 2021. godine. Iako je Thiel nekada bio istaknuti pristaša bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je bio predmet više istraga FBI-a, suradnja se navodno nije odnosila na informacije o Thielovim domaćim političkim kontaktima. Insider tvrdi kako se FBI fokusirao na "strane kontakte i intrige u Silicijskoj dolini", potencijalno uključujući operacije stranih utjecaja u tehnološkoj industriji.

Izgleda kako je Thielovo otkrivanje kao doušenika došlo kao osveta zbog toga što nije ulagao u startupe desničarskog blogera.

Ni Thiel ni FBI nisu komentirali izvješće portala Insider. Jedan od izvora portala Insider je Charles Johnson, politička figura s desnice i bloger za kojeg Insider priznaje kako je u prošlosti širio mješavinu točnih i netočnih informacija. Johnson je rekao portalu Insider da je on upoznao Thiela s Bumom, a razlog zašto ga je otkrio kao doušnika leži u činjenici da se osjećao izdanim jer Thiel nije ulagao u Johnsonove vlastite startupe, što je od Thiela očekivao kao protuuslugu.

Status dugogodišnjeg doušnika postavio bi Thiela u suprotnost s dijelom Republikanske stranke, koja je postala neprijateljski nastrojena prema FBI-u tijekom njegovih istraga o Trumpu.

Međutim, Thiel se povukao iz američkog političkog života, navodno zato što je smatrao da se Republikanci fokusiraju na unutarnje kulturne ratove umjesto na američku ekonomsku konkurentnost. Kako ističe Insider, Thiel je poticao FBI da istražuje Google zbog infilracije kineske vlade.

Thiel zasad nije komentirao pisanje Insidera.

Rimac najavio partnerstvo s mrežom punionica iza koje stoje BMW, Mercedes, Ford i VW

Kompanija Bugatti Rimac udružila je snage s najvećom europskom open-brand mrežom punionica visoke snage IONITY.

Ovo partnerstvo spaja Rimac marku i rekordnu Rimac Neveru s ultrabrzom, pouzdanom i zelenom mrežom punionica tvrtke IONITY. Vlasnici Nevere, serijskog automobila s najbržim ubrzanjem na svijetu kao i najvećom mogućom konzumacijom energije pri punjenju (500kW) čija je proizvodnja ograničena na 150 primjeraka, uživat će u neograničenom besplatnom punjenju na svim IONITY punionicama u 24 europske zemlje u trajanju od osam godina nakon isporuke automobila, navodi se u priopćenju.

"Kada ljudi pomisle na Neveru, asocijacija su rekordne performanse, kao i revolucionarnih tehnologija. No, Nevera je prvobitno razvijena kao cestovni automobil, a ne kao trkaći automobil, stoga govorimo o hiperautomobilu koji je intuitivan za uporabu. Suradnja s tvrtkom IONITY omogućuje nam da vlasničko iskustvo Nevere podignemo na još višu razinu", rekao je Mate Rimac, osnivač i CEO Rimac Grupe.

Uz Rimac pogonski sklop i litij-mangan-nikalnu bateriju od 120kWh, Nevera dostiže WLTP* domet od 490 km i kapacitet punjenja od 500 kW. Kombinacija te tehnologije s nagrađivanim Halo punjačem kompanije IONITY, koji ima kapacitet od 350 kW, omogućuje punjenje baterije od 0 posto na 80% u manje od 25 minuta.

"Raširena mreža punionica tvrtke IONITY savršena je za aktivnosti s našim automobilima. Njezina tehnologija punjenja visoke snage osigurava brzo i pouzdano punjenje diljem Europe i najkraća i najjednostavnija moguća zaustavljanja“, dodao je Rimac.

„IONITY je postavio standarde za ultrabrzo punjenje i besprijekorno korisničko iskustvo diljem Europe“, istaknuo je Michael Hajesch, CEO kompanije IONITY. „Partnerstvo s Rimcem savršen je odraz naših nastojanja da ostvarimo sjajne rezultate, pouzdanost i održivost. Temelji se na zajedničkim vrijednostima i revolucionarnim postignućima koje bilježimo svatko u svom području rada kako bismo omogućili i unaprijedili elektromobilnost.“

Paneuropska mreža ultrabrzih punionica IONITY-ja uključuje više od stanica koje su strateški raspoređene uz europske autoceste kako bi omogućile putovanja na velike udaljenosti diljem kontinenta. Mreža je dostupna vozilima svih brendova i kontinuirano se širi dodavanjem novih lokacija, dodatnih terminala za punjenje, solarnih krovova i povezanih usluga kako bi se unaprijedilo iskustvo na mjestu punjenja.

Osim što će vlasnicima Nevera hiperautomobila pružati izvanredno iskustvo punjenja tijekom putovanja, IONITY će postaviti HPC punionice na suvremenom Rimac Kampusu koji se trenutno gradi u okolici Zagreba. IONITY-jev hub sa šest punjača bit će danonoćno dostupan javnosti i posjetiteljima. Nadalje, kako bi se osnažila HPC infrastruktura na kampusu, dodatni punjači ugradit će se i u preostalim dijelovima kampusa. U planu je da se dio punjača postavi do kraja ove godine, što će osigurati njihovu dostupnost u trenutku predstavljanja prve faze kampusa 2024. godine, stoji u priopćenju.

Sljedeće godine, po dovršetku prve faze, proizvodna zgrada Rimac Kampusa postat će nova lokacija za proizvodnju Rimac Technology komponenti i Rimac Automobili vozila.

Kako bi proslavili zajedničku suradnju, Rimac i IONITY ovoga će se tjedna okupiti kako bi počeli turneju po Europi pod nazivom RIMAC x IONITY: Nevera Tour. Turneja će započeti u Rimac tvornici u Zagrebu i proći neke od najboljih ruta po Europi, sa završnom točkom u Saint-Tropezu.

Sve veće kamatne stope privlače povećane depozite tvrtki i građana

Prema posljednjim podacima HNB-a, na osnovi transakcija, depoziti domaćih sektora zabilježili su rast u odnosu na srpanj za 1,3 mlrd. eura na krilima financijskih rezultata glavnog dijela turističke sezone (+1,5 mlrd. u srpnju na mjesečnoj razini), prenose RBA analitičari.

Prema strukturi depozita, prekonoćni su porasli za oko 0,6 mlrd. eura, a oročeni za 0,7 mlrd. eura. Sezonski rast vidljiv je i kod nefinancijskih poduzeća i kod kućanstava. Naime, prekonoćni depoziti poduzeća porasli su za 0,3 mlrd. eura, a oročeni za 0,4 mlrd. eura, pri čemu je više od polovine ukupnog rasta generirano od strane poduzeća u djelatnostima pružanja smještaja (osobito hotela) te pripreme i usluživanja hrane. Kućanstva također bilježe rast, osobito prekonoćnih depozita, i to za 0,5 mlrd. eura, dok su oročeni depoziti porasli za 0,1 mlrd. eura. Porast ukupnih domaćih depozita uslijed turističke sezone ubrzao je i rast na godišnjoj razini, pa je isti u odnosu na kolovoz 2022. iznosio 5,4% (u odnosu na 5,2% u srpnju). Pritom je ostvareno ubrzavanje rasta i kod sektora stanovništva (sa 7,2% na 7,5%) i kod nefinancijskih poduzeća (s 5,4% na 5,5%).

"Posljednjih nekoliko mjeseci rast je na godišnjoj razini usporavao kao posljedica učinka baznog razdoblja, odnosno utjecaja intenzivnog zaduživanja poduzeća tijekom prošle godine zbog rasta cijena na svjetskim tržištima i prošlogodišnjeg priljeva gotovine u banke uslijed uvođenja eura", komentiraju RBA analitičari.

Na osnovi stanja, krajem kolovoza 2023. ukupni depoziti kod poslovnih banaka koji obuhvaćaju prekonoćne i oročene depozite iznosili su 57,4 mlrd. eura. U odnosu na isto razdoblje 2022., godišnja stopa rasta iznosila je 5,7% (+3,1 mlrd. eura). Na mjesečnoj razini, ukupni depoziti su, na osnovi stanja, porasli za 2,5% ili 1,4 mlrd. eura.

Prekonoćni depoziti iznosili su u kolovozu 43,9 mlrd. eura ili 76,4% ukupnih depozita (+1,6% godišnje i u odnosu na srpanj). Prekonoćni depoziti nefinancijskih poduzeća u kolovozu su iznosili 12,9 mlrd. eura, a kućanstava 28,9 mlrd. eura. S druge strane, oročeni depoziti iznosili su 13,6 mlrd. eura ili 23,6% ukupnih depozita (+21,8% godišnje i +5,4% mjesečno). Od toga se na oročene depozite nefinancijskih poduzeća odnosilo 3,7 mlrd. eura, a na oročene depozite stanovništva 8,8 mlrd. eura. Zamjetan rast oročenih depozita nefinancijskih poduzeća na godišnjoj razini (+245,5%) odraz je i prisutnog povećanja kamatnih stopa na depozite poduzeća, intenzivnijeg u odnosu na sektor stanovništva.

"Naime, kod poduzeća, kamatna stopa na prvi put ugovorene oročene depozite iznosila je u kolovozu gotovo 3%, odnosno 290 baznih bodova više nego u kolovozu 2022. U istom je razdoblju kamatna stopa na prvi put ugovorene oročene depozite stanovništva iznosila 1,56% ili 142 baznih bodova više nego u istom razdoblju prethodne godine, pri čemu je u kolovozu na mjesečnoj razini zabilježen rast za 38 baznih bodova (+24bb kod nefinancijskih poduzeća). Iako se podizanje referentnih kamatnih stopa postepeno prelijeva i na kamatne stope na depozite domaćih banaka, značajan višak likvidnosti dosad je usporavao intenzivniji prijenos tržišnih kamatnih stopa na kamatne stope koje banke nude za depozite", stoji u komentaru RBA analitičara.