Zagreb će od iduće sezone (možda) dobiti direktni let za Island

Zagrebačka zračna luka sljedećeg bi ljeta trebala dobiti novu međunarodnu poveznicu: talijanski prijevoznik Neos Airlines naime planira uvesti direktne letove između Zagreba i Reykjavíka, odnosno zračne luke Keflavík. Informaciju je originalno objavio specijalizirani portal EX-YU Aviation News, navodeći da bi prva rotacija trebala krenuti 1. svibnja sljedeće godine.

Prema istom izvoru, predviđeno je da se linija održava jednom tjedno, petkom, s polaskom iz Reykjavíka u jutarnjim satima i povratkom iz Zagreba poslijepodne istoga dana. Letovi su već uneseni u globalni rezervacijski sustav (GDS), no prema trenutačnom stanju nisu pušteni u prodaju, što znači da se radi o planiranoj, ali još nekomercijaliziranoj ruti.

Uvođenje ove linije predstavlja potencijalno vrijedan iskorak za zagrebačku zračnu luku, jer bi riječ bila o prvom izravnom letu koji povezuje Hrvatsku i Island. Za Zagreb bi takva ruta značila dodatno jačanje međunarodne dostupnosti, osobito u kontekstu privlačenja novih turističkih i poslovnih putnika sa sjevera Europe. Istodobno, za islandske putnike Hrvatska postaje jednostavnije dostupna kao destinacija, a nova veza mogla bi poslužiti kao poticaj za razvoj turističkih paketa i city-break ponuda na relaciji Reykjavik–Zagreb.

Linija nosi i određena ograničenja. Predviđena tjedna frekvencija sugerira da je fokus prvenstveno turistički, a ne poslovni, što može utjecati na interes korporativnih putnika i na razvoj cjelogodišnje potražnje. Status rute, koji je zasad tek najavljen, ali bez potvrđene prodaje karata, znači da će konačna realizacija ovisiti o tržišnoj procjeni, dogovorima sa zračnim lukama i popunjenosti kapaciteta u predstojećim mjesecima.

Ako se letovi službeno potvrde i započnu kako je planirano, ova bi novost mogla unaprijediti međunarodnu poziciju Zagreba, ali i potaknuti dodatne inicijative za povezivanje Hrvatske s tržištima koja dosad nisu imala direktne veze.

Sada postaje jasnije kako će izgledati europski pandan američkom Starlinku

Europa je napravila prvi ozbiljan korak prema konsolidaciji svoje svemirske industrije i strateškom odgovoru na dominaciju satelitskih megakonstelacija predvođenih Starlinkom. Najavljeno udruživanje Airbusa, Thalesa i Leonarda – triju ključnih europskih igrača – u novu zajedničku kompaniju od 2027. godine predstavlja najveće restrukturiranje europskih svemirskih kapaciteta u više od dva desetljeća. Ključno pitanje sada je može li ovaj potez biti dovoljno snažan i pravovremen da promijeni trendove koji se već godinama razvijaju izvan europskog utjecaja.

Najavljeno udruživanje s godišnjim prihodima od 6,5 milijardi eura i 25.000 zaposlenih zapravo je pokušaj stvaranja „europskog šampiona“ koji bi mogao konkurirati američkim i kineskim akterima u brzo mijenjajućem svemirskom sektoru. Za Francusku, Italiju i Europsku uniju ovo nije samo industrijski projekt, nego i pitanje strateškog suvereniteta. Satelitske komunikacije, promatranje Zemlje, obrana i sigurnost danas su među najosjetljivijim elementima nacionalne infrastrukture. Dok je SpaceX agresivno gradio satelitsku mrežu od više tisuća letjelica u orbiti, Europa je u znatno sporijem ritmu razvijala vlastite kapacitete, često uz snažan oslonac na vanjske dobavljače tehnologije i lansirnih usluga.

Važnost ovog dogovora leži i u činjenici da bi trebao smanjiti kroničnu fragmentiranost europske svemirske industrije. Godinama su paralelno postojali nacionalni projekti, različiti razvojni programi i složene administrativne strukture koje su usporavale inovacije i povećavale troškove. Sada se prvi put nazire model suradnje koji nadilazi nacionalne interese i približava Europi načinu djelovanja kakav već dugo primjenjuju vodeći tržišni konkurenti. Sličan proces spajanja dogodio se 2001. godine u industriji projektila stvaranjem MBDA-e, koja je u relativno kratkom vremenu postala globalno prepoznatljiv igrač. Otvara se pitanje može li se taj model uspješno preslikati u sektor koji se razvija znatno brže, uz snažan komercijalni pritisak i dinamične tehnološke promjene.

Unatoč tome, treba priznati da Europa ovaj put kreće u utrku iz zaostatka. Starlink je još 2015. započeo razvoj malih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti te je brzo uspostavio model koji je spojio brz razvoj, masovnu proizvodnju i vertikalnu integraciju – od satelita do lansirnih raketa. Upravo ta integracija omogućila je SpaceX-u brzinu donošenja odluka i troškovnu efikasnost kakvu tradicionalne europske strukture teško mogu dostići. Europa pak još uvijek nema ekvivalent SpaceX-u na području lansiranja, posebno nakon dugog odgađanja rakete Ariane 6, što dodatno naglašava potrebu da nova grupacija donosi odluke agilnije nego raniji pojedinačni sustavi.

Očekivanja su posebno usmjerena prema projektu IRIS², budućoj europskoj sigurnosno-komunikacijskoj satelitskoj mreži. Prvi ugovor već je predstavljen kao dokaz da nova grupacija ima konkretne razvojne planove i neće biti samo politički konstrukt bez jasne komercijalne logike. IRIS² bi trebao omogućiti sigurnu komunikaciju za vlade država članica, smanjiti oslanjanje na američke komercijalne konstelacije te otvoriti mogućnost široke primjene u prometu, energetici, obrani i drugim sektorima. Hoće li projekt biti dovoljno tehnološki ambiciozan i skalabilan da postane pravi europski odgovor na Starlink, tek će se vidjeti u godinama koje dolaze.

Iako udruživanje Airbusa, Thalesa i Leonarda predstavlja iskorak prema smanjenju birokracije i racionalizaciji resursa, europski izazovi ne nestaju preko noći. Uspjeh ove inicijative ovisit će o nekoliko elemenata, među kojima se posebno ističu brzina donošenja strateških odluka, upravljanje unutar složenog vlasničkog okvira te sposobnost preuzimanja većeg tehnološkog i poslovnog rizika. Europa tradicionalno preferira pristup minimiziranja rizika, no svemirska industrija danas nagrađuje hrabrije, brže i fleksibilnije pristupe. Pozitivno je što su predstavnici kompanija jasno poručili da se namjeravaju odmaknuti od modela rotirajućeg vodstva i imenovanja temeljenih na nacionalnoj pripadnosti – prakse koja je u prošlosti znala usporavati europske projekte, osobito unutar Airbusa.

Konsolidacija koju gledamo danas svakako je iskorak naprijed i najzreliji pokušaj da Europa redefinira svoju poziciju u globalnoj svemirskoj ekonomiji. Stvara se entitet koji može postati relevantan konkurent, pod uvjetom da uspije ubrzati razvoj, podići razinu inovacijske kulture i donijeti odluke tempom koji tržište zahtijeva. No da bi ovaj europski odgovor na Starlink prerastao iz političke najave u stvarni strateški iskorak, trebat će znatno više od spajanja postojećih kapaciteta. Europa mora ubrzati vlastiti tehnološki razvoj, ojačati lansirne mogućnosti te osigurati da nova grupacija djeluje s jasnim fokusom, zajedničkom vizijom i sposobnošću prilagodbe.

Europa je, napokon, povukla potez koji je dugo bio nužan. Sada slijedi mnogo važniji korak: pokazati da može igrati po pravilima nove svemirske ekonomije, u kojoj uspijevaju oni koji se najbrže prilagođavaju.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu dobilo AI conciergea

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu postalo je prvo kazalište u Hrvatskoj i regiji koje uvodi uslugu digitalnog AI conciergea – sustava temeljenog na umjetnoj inteligenciji koji omogućuje publici jednostavan i brz pristup informacijama o predstavama, ulaznicama, pretplatama, radnom vremenu blagajne i dostupnosti parkirnih mjesta, navodi se u priopćenju.

Riječ je o rješenju razvijenom u suradnji s grupacijom Boqar Invest, dugogodišnjim partnerom i sponzorom HNK-a. Tehnologiju potpisuje Bosqarova tehnološka kompanija Graia, a sustav je osmišljen kao dopuna postojećoj korisničkoj službi, s ciljem poboljšanja komunikacije izvan redovnog radnog vremena i vikendom.

„Naše kazalište oduvijek njeguje spoj tradicije i suvremenosti. Uvođenjem AI conciergea želimo publici omogućiti pristup informacijama 24 sata dnevno, na jednostavan i intuitivan način, ali bez odricanja od ljudskog kontakta. Umjetna inteligencija ovdje je podrška, a ne zamjena. Ona je alat koji pomaže našem timu u pružanju bolje usluge“, izjavila je Iva Hraste Sočo, intendantica HNK u Zagrebu.

Tijekom trogodišnje suradnje HNK-a i grupacije Bosqar Invest ostvareni su brojni iskoraci u digitalizaciji i komunikaciji s publikom. Kroz Bosqarovu BPTO kompaniju Mplus, HNK-u je kontinuirano pružana korisnička podrška putem telefona, web chata, a odnedavno i putem Facebook Messengera.

Razvoj AI conciergea označava novi korak u toj suradnji, u kojoj su sudjelovali timovi HNK-a i stručnjaci iz kompanija Bosqarove grupe – Graia i Mplus. Krajnji rezultat je sustav koji omogućuje personaliziranu komunikaciju s kazališnom publikom, pružajući informacije o repertoaru, izvođačima, cijenama i pretplatama, uz mogućnost prebacivanja razgovora na stvarnog agenta kad je to potrebno, stoji u priopćenju.

„Digitalna transformacija kulturnih institucija ne znači odustajanje od njihove misije, već stvaranje uvjeta u kojima one mogu bolje komunicirati s publikom. Vjerujemo da tehnologija može biti podrška umjetnosti, a ne njezina suprotnost“, poručili su iz Bosqar Investa.

Robotaksiji kineskog tehnološkog diva stižu na ulice Švicarske

Kineski tehnološki div Baidu proširuje svoje poslovanje u području autonomne vožnje na europsko tržište. Kompanija je najavila partnerstvo sa švicarskim PostBusom, nacionalnim operaterom javnog prijevoza, kako bi pokrenula Apollo Go, uslugu robotaksija koja već prometuje u više azijskih gradova.

Prema priopćenju, prvi autonomni taksiji bit će uvedeni u istočnoj Švicarskoj, na području koje obuhvaća kantone St. Gallen, Appenzell Ausserrhoden i Appenzell Innerrhoden. Suradnja s PostBusom omogućit će Baiduu da kombinira svoju naprednu tehnologiju autonomne vožnje s lokalnom infrastrukturom i iskustvom švicarskog javnog prijevoza.

Partnerstvo dolazi u trenutku kada Baidu agresivno širi svoju prisutnost u Europi. U kolovozu je tvrtka potpisala sporazum s Lyftom o uvođenju robotaksija na europsko tržište od sljedeće godine, a prethodno je sklopila i dogovor s Uberom o integraciji tisuća svojih autonomnih vozila na Uberovu globalnu platformu.

Za Baidu, koji je godinama dominirao kineskim tržištem internetskih tražilica, prelazak na tehnologije temeljene na umjetnoj inteligenciji i autonomnim sustavima predstavlja ključnu stratešku transformaciju. Uslijed usporavanja rasta oglašivačkog poslovanja, kompanija sve više ulaže u inovacije koje bi joj mogle otvoriti nova tržišta i izvore prihoda.

Prema službenim podacima, Apollo Go trenutno raspolaže s više od 1.000 potpuno autonomnih vozila koja prometuju u 16 gradova širom svijeta, među kojima su Dubai, Abu Dhabi i Hong Kong. Uvođenje usluge u Švicarskoj označava prvi korak Baiduova širenja u zapadnu Europu – i potencijalni test koliko će europski regulatori, ali i putnici, biti spremni prihvatiti samovozeće taksije.

Ako plan uspije, Baidu bi mogao postati prvi kineski tehnološki brend koji će u značajnoj mjeri komercijalizirati autonomnu mobilnost u Europi – području koje dosad dominiraju američke i domaće tehnološke kompanije.

Netflix u svojim produkcijama odlučio prigrliti alate umjetne inteligencije

U najnovijem izvješću o poslovnim rezultatima, Netflix je objavio kako je “vrlo dobro pozicioniran” da iskoristi prednosti brzog razvoja AI tehnologija – ali bez odricanja od ljudske kreativnosti koja je, kako kažu, i dalje u središtu svega što rade.

„Za nešto sjajno i dalje je potreban sjajan umjetnik,“ izjavio je izvršni direktor Netflixa Ted Sarandos u obraćanju investitorima. „AI može pomoći stvarateljima da unaprijede svoj rad i obogate iskustvo gledanja, no ona sama po sebi ne stvara velike priče.“

Netflix je već eksperimentalno primijenio umjetnu inteligenciju u nekoliko projekata. U argentinskoj seriji The Eternaut, AI je korišten za stvaranje spektakularne scene urušavanja zgrade – što je bio prvi slučaj primjene generativne AI u završnoj produkciji Netflixovih sadržaja. U novom filmu Happy Gilmore 2 tehnologija je poslužila za digitalno pomlađivanje glumaca, dok su producenti serije Billionaires’ Bunker koristili AI alate još u fazi pretprodukcije – za osmišljavanje izgleda likova, kostima i scenografije.

Sarandos naglašava da Netflix ne traži novitete samo radi efekta, nego tehnologiju vidi kao alat koji može ubrzati i olakšati kreativni proces: „Vjerujemo da će AI pomoći nama i našim partnerima da pričamo priče bolje, brže i na nove načine.“

Umjetna inteligencija već je mjesecima vruća tema u Hollywoodu, ponajprije zbog straha da bi AI mogao ugroziti poslove scenarista, glumaca i umjetnika čiji su radovi često korišteni za treniranje AI modela – bez njihova pristanka.

I dok se u Hollywoodu još raspravlja o etičkim granicama, tehnološki divovi nezaustavljivo razvijaju AI tehnologiju. OpenAI je tako nedavno predstavio svoj Sora 2 model za generiranje videa i zvuka, koji zasad nema ugrađena ograničenja za korištenje likova poznatih osoba. To je izazvalo burne reakcije, a glumački sindikat SAG-AFTRA i glumac Bryan Cranston pozvali su kompaniju da pojača zaštitne mehanizme i spriječi zloupotrebe.

Sarandos, međutim, smatra da strah od AI-a u filmskoj industriji nije opravdan: „Naravno da će kreatori osjećati utjecaj novih alata, ali mi se ne bojimo da će umjetna inteligencija zamijeniti kreativnost.“

Unatoč nešto slabijem rezultatu od očekivanog, Netflix je u posljednjem kvartalu ostvario rast prihoda od 17% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dosegnuvši 11,5 milijardi dolara. Kompanija i dalje drži status najveće globalne streaming platforme, s više od 270 milijuna pretplatnika, ali i s ambicijom da u digitalno doba ostane predvodnik inovacija – ovaj put, čini se, uz pomoć umjetne inteligencije.

Apple se vratio u velikom stilu: iPhone 17 izazvao veću potražnju nego što se očekivalo

Dionice američkog tehnološkog diva skočile su početkom tjedna na rekordnu razinu, dovodeći kompaniju na korak do povijesne prekretnice – tržišne kapitalizacije od 4 bilijuna američkih dolara. Time bi Apple postao tek treća tvrtka u povijesti koja je dosegnula takvu valuaciju, a sve zahvaljujući snažnom početku prodaje najnovije generacije iPhonea.

Prema analizi istraživačke kuće Counterpoint Research, serija iPhone 17 prodaje se 14 posto bolje od prethodne generacije u prvih deset dana dostupnosti na ključnim tržištima – u Kini i Sjedinjenim Državama. Ti su rezultati odmah odjeknuli na burzama: Appleove dionice porasle su za 4,2 posto, dosegnuvši 262,9 dolara, čime je tržišna vrijednost kompanije porasla na oko 3,9 bilijuna dolara.

Takav rast učvrstio je Appleovu poziciju druge najvrjednije kompanije na svijetu, odmah iza Nvidije, koja je predvodnik u razvoju čipova za umjetnu inteligenciju.

Brokerska kuća Evercore ISI uvrstila je Apple na svoj popis dionica s taktičkom preporukom „nadmaši tržište“, istaknuvši kako očekuje da će tvrtka nadmašiti prognoze za aktualno tromjesečje te objaviti optimistične rezultate za kraj godine. Analitičari pritom navode kako bi uvođenje online prodaje u Kini moglo dodatno potaknuti potražnju, jer rani podaci o isporukama ukazuju na snažniji interes kupaca nego u ostalim regijama.

„Najnovija verzija iPhonea prodaje se znatno bolje od očekivanog. Trendovi potražnje ponovno su pozitivni i vraćaju Apple u ofenzivu,“ komentirao je Art Hogan, glavni tržišni strateg u B Riley Wealthu.

Iako je početak godine obilježila zabrinutost zbog sve jače konkurencije kineskih brendova i neizvjesnosti oko carinskih politika, Apple je u kolovozu signalizirao novi strateški zaokret: ulaganje dodatnih 100 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama. Analitičari smatraju da bi taj potez mogao pomoći tvrtki da ublaži rizik od budućih trgovinskih barijera te ojača poziciju u domaćem tehnološkom ekosustavu.

Američki United Airlines svoje menadžere zamjenjuje umjetnom inteligencijom

Američka aviokompanija United Airlines pokrenula je jednu od najopsežnijih reorganizacija u svojoj povijesti, uvodeći umjetnu inteligenciju u ključne upravljačke i operativne procese. Cilj je, kako tvrde u kompaniji, povećati učinkovitost i smanjiti troškove — ali i pokazati kako AI može preoblikovati poslovne modele u zrakoplovnoj industriji.

Financijski direktor United Airlinesa, Mike Leskinen, izjavio je kako je broj zaposlenih u menadžmentu smanjen za 4% u odnosu na prošlu godinu, dok se dodatno smanjenje od još 4% očekuje do 2026. godine. „AI nam omogućuje da pojednostavimo procese, brže donosimo odluke i temeljimo upravljanje na podacima, a ne na intuiciji,“ rekao je Leskinen tijekom predstavljanja rezultata za treće tromjesečje.

Implementacija umjetne inteligencije započela je u sjedištu kompanije u Chicagu, a postupno se proširila na operativne, financijske i odjele korisničke podrške. AI sustavi sada preuzimaju zadatke analize troškova, planiranja ruta, predviđanja kašnjenja te optimizacije resursa.

„Umjesto da zamjenjuje ljude, AI kod nas pomaže ljudima da rade pametnije,“ navode iz United Airlinesa, naglašavajući kako tehnologija omogućuje menadžerima fokus na strateške odluke umjesto rutinskih zadataka.

United se time jasno distancira od nekih ranijih pokušaja automatizacije u industriji putovanja. Marriott i Hertz, primjerice, suočili su se s kritikama kada su AI sustavi u korisničkoj službi doveli do problema u komunikaciji s klijentima. United, za razliku od njih, fokus preusmjerava na unutarnje procese i optimizaciju poslovanja, a ne na automatizaciju odnosa s putnicima.

Digitalno pravo: Amerikanka uz pomoć ChatGPT-a osporila presudu za iseljenje

U Kaliforniji se nedavno dogodio slučaj koji bi mogao promijeniti način na koji gledamo na pravosuđe u digitalnom dobu. Lynn White, stanovnica Los Angelesa, bila je suočena s deložacijom i gubitkom doma – no umjesto skupih odvjetnika, odlučila je pomoć potražiti kod umjetne inteligencije. Rezultat? Poništena presuda i ušteda od desetaka tisuća dolara kazni.

Kako je izvijestio NBC News, White je zaostajala s plaćanjem stanarine i izgubila prvostupanjski spor nakon što je vlasnik stana pokrenuo postupak deložacije. Kada joj lokalna mreža za zaštitu stanara nije uspjela pomoći, odlučila je sama preuzeti stvar u svoje ruke – doslovno. Pomoću ChatGPT-a i AI tražilice Perplexity, analizirala je presudu, identificirala proceduralne pogreške u radu suda i sastavila žalbu koja je na kraju preokrenula cijeli slučaj.

„Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je umjetna inteligencija bila korisna u mom slučaju“, izjavila je White za NBC. „Bez AI-a ne bih imala nikakve šanse.“

White nije jedini slučaj. Još jedna Amerikanka, Staci Dennett iz Novog Meksika, vlasnica malog fitness biznisa, koristila je ChatGPT kako bi samostalno ispregovarala nagodbu u sporu zbog neplaćenog duga. „Rekla bih ChatGPT-u da se pretvara da je profesor prava s Harvarda i da mi razbije argumente dok ne dobijem savršen rezultat“, rekla je Dennett uz osmijeh.

Iako se čini kao početak nove ere pravne samostalnosti, stručnjaci upozoravaju kako ovakvi slučajevi ostaju iznimka. AI alati poput ChatGPT-a još uvijek nisu dovoljno pouzdani da bi preuzeli ulogu pravnih savjetnika. Oni ponekad generiraju izmišljene podatke, tzv. „halucinacije“, koje mogu ozbiljno kompromitirati slučaj.

Primjer toga je Jack Owoc, osnivač poznatog brenda energetskih pića, koji je u kolovozu sankcioniran jer je podnio sudski dokument pun nepostojećih pravnih referenci, generiran uz pomoć umjetne inteligencije. Sud mu je, uz novčanu kaznu, naložio i društveno koristan rad.

Ono što je još zanimljivije – sve češće u istim pogreškama sudjeluju i profesionalni odvjetnici. U nekoliko slučajeva u SAD-u, odvjetnici su predali podneske s citatima koji nikada nisu postojali. Nedavno je i jedan njujorški odvjetnik uhvaćen da je, nakon što je koristio AI u pripremi spisa, pokušao AI-jem napisati i svoje objašnjenje sucu.

„Ovaj slučaj predstavlja još jedno, nažalost, vrlo neugodno poglavlje u priči o zloupotrebi umjetne inteligencije u pravnoj profesiji“, napisao je tada sudac u svojoj odluci.

Britanci pokreću "concierge" uslugu za međunarodne ulagače u financijski sektor

Kako bi vratila dio investicijskog sjaja koji je nakon Brexita izblijedio, britanska vlada pokreće novu “concierge” službu namijenjenu privlačenju stranih ulagača u financijski sektor. Riječ je o svojevrsnom “one-stop shopu” koji bi međunarodnim kompanijama trebao olakšati pronalazak lokacija, snalaženje u složenom regulatornom okviru i razumijevanje britanskog poslovnog okruženja — sve na jednom mjestu i bez naknade.

Nova usluga rezultat je suradnje Ministarstva financija (UK Treasuryja), regulatornih tijela i City of Londona, te ima za cilj ponovno pozicionirati Ujedinjeno Kraljevstvo kao vodeće globalno središte za financijske usluge.

Ministrica financija Rachel Reeves naglasila je kako se radi o konkretnom iskoraku prema stvaranju povoljnog okruženja za velike investicije: „Obećali smo da ćemo olakšati otvaranje radnih mjesta i rast poslovanja u našoj zemlji – i to sada ostvarujemo. Ova će usluga potaknuti ulaganja diljem Ujedinjenog Kraljevstva, omogućujući najinovativnijim svjetskim kompanijama pristup talentu iz svih dijelova zemlje“, poručila je Reeves.

Financijski sektor trenutačno zapošljava oko 1,2 milijuna ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu, od čega više od polovice izvan Londona. Vlada stoga planira iskoristiti snagu regionalnih financijskih središta poput Leedsa, Liverpoola, Belfasta i Bristola, koja sve više privlače fintech i investicijske fondove zahvaljujući nižim troškovima poslovanja i rastućem tehnološkom talentu.

Chris Hayward, predsjednik Odbora za politiku pri City of London Corporation, istaknuo je da ovaj projekt označava “prijelomni trenutak” u pristupu britanske vlade stranim ulaganjima:
„Ova usluga utjelovljuje snagu javno-privatnog partnerstva, povezujući industriju, državu i regulatore u jedinstvenu, integriranu ponudu. Ona će učiniti Ujedinjeno Kraljevstvo najprivlačnijim odredištem za financijske usluge na svijetu“, rekao je Hayward.

Služba će biti smještena u Westminsteru i Cityju, a trebala bi, kako kaže, pretvoriti “ambiciju u akciju u manje od šest mjeseci”.

Poznati talijanski pomorski div priprema preuzimanje low cost aviokompanije EasyJet

Talijanski pomorski div MSC Group mogao bi uskoro proširiti svoje poslovno carstvo i na zračni promet. Prema pisanju Corriere della Sera, koji se poziva na tržišne izvore, kompanija razmatra ponudu za preuzimanje britanskog niskobudžetnog prijevoznika EasyJet. Taj bi potez bio dio šire strategije vertikalne integracije prijevoza, kojom MSC nastoji povezati more, kopno i zrak u jedinstven logistički i putnički ekosustav.

Preuzimanje EasyJeta, koji ima snažnu prisutnost u ključnim europskim zračnim lukama, moglo bi znatno ojačati MSC-ove kruzerske operacije, omogućujući bolju povezanost između putnika i luka u kojima MSC pristaje. Takva bi sinergija stvorila konkurentsku prednost u turističkom segmentu, osobito na Mediteranu, gdje obje kompanije već imaju snažno uporište.

Prema dostupnim informacijama, vrijednost mogućeg preuzimanja procjenjuje se na oko 4 milijarde funti, dok je trenutna tržišna kapitalizacija EasyJeta približno 3,6 milijardi funti. U slučaju realizacije transakcije, MSC bi vjerojatno udružio snage s jednim investicijskim fondom, što je u skladu s njegovom dosadašnjom praksom.

MSC je u partnerstvu s Global Infrastructure Partnersom već preuzeo talijanskog željezničkog operatera Italo, koji upravlja mrežom brzih vlakova, dok je u luke i terminale ulagao u suradnji s BlackRockom, jednim od najvećih svjetskih upravitelja imovinom.

Ako bi do preuzimanja došlo, MSC bi postao prva velika europska prijevozna grupa s integriranim poslovanjem na moru, kopnu i u zraku — potez koji bi mogao promijeniti ravnotežu snaga u europskoj transportnoj industriji.

Lanac luksuznih hotela koji navodno dolazi u Dubrovnik odlazi s burze

Grupacija Jardine Matheson odlučila je u potpunosti preuzeti kontrolu nad luksuznim hotelskim lancem Mandarin Oriental, čime će kompanija otići s burze i postati privatna. Akviziciju provodi njezina podružnica Bidco, a transakcija će se realizirati putem sheme aranžmana koja uključuje posebnu dividendu i isplatu gotovine.

Prema dogovoru, Jardine Matheson otkupljuje preostalih 11,96% dionica Mandarin Orientala po cijeni od 3,35 američkih dolara po dionici, što ukupnu vrijednost hotelske grupacije procjenjuje na oko 4,2 milijarde dolara. Riječ je o izdašnoj ponudi koja predstavlja 50-postotnu premiju u odnosu na zaključnu tržišnu cijenu dionica krajem rujna.

Ponuda uključuje 2,75 USD u gotovini te dodatnih 0,60 USD po dionici kroz posebnu dividendu koja proizlazi iz nedavne prodaje dijela hongkonškog poslovnog kompleksa One Causeway Bay (OCB). Mandarin Oriental je sredinom listopada objavio da je gornjih 13 katova zgrade OCB prodao kompanijama Alibaba i Ant Group za 925 milijuna dolara, čime je dodatno ojačao svoju bilancu prije dovršetka privatizacije.

Jardine Matheson već desetljećima ima kontrolni udio u Mandarin Orientalu, a s ovom transakcijom povećat će vlasništvo s 88,04% na 100%. U priopćenju objavljenom 17. listopada, grupa je istaknula kako je privatizacija u skladu s njezinom strategijom ulaganja u vodeće azijske kompanije koje ostvaruju dugoročne i stabilne povrate, uz naglasak na pojednostavljenje korporativne strukture i učinkovitije upravljanje kapitalom.

„Potpuno privatno vlasništvo omogućit će Mandarin Orientalu snažniju podršku u ostvarivanju njegovih ambicioznih ciljeva rasta te veću fleksibilnost u donošenju strateških odluka“, poručili su iz Jardine Mathesona.

Financiranje transakcije bit će pokriveno kombinacijom gotovinskih sredstava i ugovorenih kreditnih linija, čime grupa potvrđuje svoju snažnu likvidnost i dugoročno povjerenje u premium hotelski brend koji djeluje na više od 20 tržišta diljem svijeta, a prema nekim spekulacijama uskoro bi mogao stići u naše krajeve, točnije u Dubrovnik.

Dvije domaće tehnološke kompanije potpisale sporazum o strateškoj suradnji

Dvije hrvatske tehnološke kompanije, GDi grupa i Geolux, potpisale su pismo namjere o strateškoj suradnji u nastupu na međunarodnom tržištu s tehnologijama za podršku u upravljanju vodnim resursima. Ovim partnerstvom kompanije udružuju svoja tehnološka rješenja i stručnost kako bi zajednički nastupile na međunarodnim tržištima, uključujući Hrvatsku, Austriju, Mađarsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju, Albaniju, Kosovo, i Crnu Goru, navodi se u priopćenju.

Suradnja donosi značajne prilike za rast, razvoj i internacionalizaciju poslovanja obje tvrtke, a posebno jača poziciju domaće tehnologije u području pametnog upravljanja prirodnim resursima. Geolux, svjetski prepoznat po inovativnim radarima, senzorima i mjernim sustavima, te GDi, lider u implementaciji digitalnih rješenja i geoinformacijskih tehnologija, zajedno mogu ponuditi jedinstvenu kombinaciju hardverskih i softverskih rješenja za upravljanje vodama i zaštitu okoliša.

Blerim Sela, direktor Perpetuum Mobile d.o.o., imenovan je voditeljem poslovanja ovog područja na razini GDi Grupe.

Boran Lončarić, predsjednik GDi Grupe: „Ovo partnerstvo za nas predstavlja važan iskorak prema daljnjoj internacionalizaciji poslovanja. Sinergija naših digitalnih rješenja i Geoluxovih senzora omogućit će tržištima regije i srednje Europe učinkovitija i naprednija rješenja u području upravljanja vodnim resursima.“

Nikša Orlić, direktor Geolux d.o.o.: „Naš fokus uvijek je bio razvoj globalno konkurentne tehnologije u Hrvatskoj. Suradnja s GDi-jem otvara nam nove kanale rasta i potvrđuje da domaća inovacija može biti temelj za međunarodni uspjeh.“

Blerim Sela, voditelj područja upravljanja vodnim resursima u GDi grupaciji: „Ova suradnja stavlja nas u jedinstvenu poziciju da regiji ponudimo cjelovita rješenja koja mogu unaprijediti sigurnost, učinkovitost i održivost u upravljanju vodnim resursima. Veselim se prilici da predvodim ovo područje i da zajedno gradimo međunarodnu prisutnost.“

Sporazum o suradnji postavlja temelje za zajedničke projekte koji će pridonijeti održivom razvoju, digitalnoj transformaciji, zaštiti od štetnog djelovanja voda i jačanju otpornosti na klimatske promjene u cijeloj regiji.

Vukašin Stanisavljević: Liderstvo kroz empatiju, moral i kontinuirani razvoj

Vukašin Stanisavljević, direktor uvoza i razvoja poslovanja u tvrtki Vega d.o.o., član MBA 7 generacije, svoj profesionalni put gradi još od studentskih dana. Nakon što je diplomirao na Farmaceutskom fakultetu, karijeru je započeo kao pripravnik u ljekarni, a ubrzo je prešao u veleprodaju lijekova, na poziciju referenta nabave. Želja za napredovanjem i učenjem dovela ga je do COTRUGLI MBA programa, koji je, ističe, bio ključan za proširenje perspektive i razvoj drugačijeg poslovnog načina razmišljanja.

Tijekom dvogodišnjeg programa, Vukašin je naučio kako sagledati probleme iz više kutova i razmišljati o cijelom poslovanju, prepoznajući međusobnu povezanost sektora unutar tvrtke. „MBA mi je pomogao da razvijem drugačiji način razmišljanja - ne samo u poslovanju, već i u širem kontekstu, kako uložiti energiju i trud u pravom smjeru“, kaže Vukašin. Njegovi profesionalni ciljevi ostali su usmjereni na učenje i napredovanje, ali životni događaji, poput osnivanja obitelji, dodatno su oblikovali njegov pogled na karijeru i ravnotežu između privatnog i profesionalnog života.

Danas, dolaskom djeteta, obitelj je postala njegov apsolutni prioritet. „Najvažnije mi je provoditi kvalitetno vrijeme sa suprugom i sinom – igre, šetnje, sportski događaji – i tu se razvija najvažnije vodstvo u životu“, objašnjava. Kada je riječ o poslovnom vodstvu, Vukašin smatra da je kombinacija stručnosti i emocionalne inteligencije ključ uspjeha. „Empatija i moral se često zanemaruju, a za mene su oni glavni oslonac svakog vođe. Dobri vođe mogu imati znanje i iskustvo, ali bez sposobnosti razumijevanja i poštovanja ljudi, učinkovito vodstvo i pozitivne rezultate teško je održati.“

Na pitanje kako COTRUGLI može dalje razvijati buduće vođe, Vukašin naglašava važnost empatije, morala i kreativnosti. „Teoretsko znanje, vještine i iskustvo mogu se naučiti, dok nam kreativnost omogućuje da se istaknemo i diferenciramo od strojeva. Program bi trebao prepoznati potencijal svakog pojedinca i pomoći mu da ga maksimalno razvije, ali i osvijestiti polaznike o njihovim snagama i ograničenjima, kako bi ih mogli primijeniti u praksi.“

Mentorstvo je za Vukašina dvosmjerni proces. „Volim raditi s mladima i kroz svoje iskustvo mogu nekome doprinijeti. Mentorstvo nije samo davanje savjeta - ono može inspirirati, podržati i pomoći kolegama da bolje razumiju svoje izazove i prilike. Otvoren sam za dijeljenje znanja jer nas sve to čini bogatijima i mudrijima.“

Tijekom godina, mnogi ljudi i mali događaji oblikovali su njegov liderski put. Roditelji, sestra, supruga, prijatelji i kolege - svi su oni doprinijeli njegovom razvoju. „Program, kao i fakultet, također je doprinio mom rastu, ali transformacija se događala postupno - od prvog dana učio sam, mijenjao se i razvijao, te se tako razvio u osobu kakva sam danas“, kaže Vukašin.

Za njega uspješan vođa nije samo onaj koji postiže poslovne rezultate, već osoba koja vodi ljude prema ciljevima, a pritom potiče humane vrijednosti, zajedništvo i dugoročni pozitivan utjecaj. „Empatija, moral i sposobnost doprinosa zajednici - to su ključne osobine vođe. Ravnoteža između rezultata i zajedništva u timu je ono što čini pravu razliku“, zaključuje Vukašin Stanisavljević.

SPONZORIRANO / PROMO

Tajvanski TSMC ostvario snažan rast profitabilnosti

Tajvanski proizvođač računalnih čipova TSMC (Taiwan Semiconductor Manufacturing Company) ponovno je nadmašio očekivanja tržišta. Tvrtka je u trećem tromjesečju 2025. ostvarila rekordnu neto dobit od 452,3 milijarde novih tajvanskih dolara (oko 15 milijardi američkih dolara), što predstavlja rast od gotovo 40% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Glavni pokretač tog impresivnog rezultata je eksplozivan rast potražnje za čipovima koji pogone sustave umjetne inteligencije (AI), od podatkovnih centara do potrošačke elektronike. Prihod kompanije istodobno je porastao za 30% na godišnjoj razini, čime je TSMC potvrdio svoj status najvećeg i tehnološki najnaprednijeg proizvođača poluvodiča na svijetu, piše Reuters.

TSMC je ključni partner Nvidije i Applea, dviju kompanija koje su najviše profitirale od globalnog AI-booma. Stručnjaci ističu da je upravo TSMC-ova sposobnost masovne proizvodnje najsofisticiranijih čipova — onih od 3 i 2 nanometra — osigurala tvrtki gotovo monopolistički položaj u segmentu najnaprednije poluvodičke tehnologije.

„Potražnja za TSMC-ovim proizvodima ne jenjava“, navode analitičari Morningstara. „S obzirom na dominaciju kompanije, teško je zamisliti scenarij u kojem bi carine ili trgovinski pritisci mogli ozbiljnije ugroziti njezino poslovanje. AI ostaje ključni pokretač rasta.“

Kako bi smanjio izloženost geopolitičkim rizicima, TSMC posljednjih godina agresivno širi proizvodne pogone izvan Tajvana. Tvrtka trenutno gradi velike tvornice u Arizoni (SAD) i Japanu, a ukupna vrijednost najavljenih ulaganja u SAD-u premašuje 100 milijardi dolara, uz dodatnih 65 milijardi dolara ranije najavljenih projekata.

Tajvanska vlada, međutim, i dalje pažljivo štiti domaću industriju. Nakon što je američki ministar trgovine Howard Lutnick predložio da se globalna proizvodnja čipova ravnomjerno podijeli između Tajvana i SAD-a, tajvanski dužnosnici brzo su odbacili tu ideju, ističući da bi takav potez narušio stratešku ravnotežu i kompetitivnost sektora.

Šef Anthropica kaže da AI piše 90 posto njihovog računalnog koda

Na tehnološkoj konferenciji Dreamforce u San Franciscu, izvršni direktor tvrtke Anthropic, Dario Amodei, izazvao je pažnju izjavom da umjetna inteligencija danas već piše 90 posto koda u većini timova unutar kompanije. No, istodobno je naglasio — ljudi su i dalje nezamjenjivi.

„Prije šest mjeseci predvidio sam da će 90 posto programskog koda uskoro generirati AI modeli. Mnogi su to smatrali pretjeranim, ali danas je to stvarnost — barem u našim timovima i kod partnera s kojima surađujemo“, rekao je Amodei u razgovoru sa suosnivačem i direktorom Salesforcea, Marcom Benioffom, prenosi BusinessInsider.

Benioff ga je potom upitao znači li to da će Anthropic ubuduće trebati manje inženjera. Amodei je brzo odbacio takvu pretpostavku, objašnjavajući da je uloga programera sada drukčija, ali nikako manja.

„Ako Claude, naš AI model, piše 90 posto koda, to ne znači da vam treba manje ljudi — često vam treba i više. Inženjeri sada imaju veću polugu: mogu se usredotočiti na 10 posto najtežih zadataka, nadzirati AI sustave i uređivati kod. Rezultat? Deset puta veća produktivnost“, rekao je Amodei, dodajući kako je riječ o „rebalansiranju“, a ne zamjeni ljudskog rada.

Amodeijev stav odražava širu promjenu u tehnološkoj industriji. Umjetna inteligencija više nije samo alat koji ubrzava rutinske zadatke, već postaje partner u kreativnom i inženjerskom procesu. Tvrtke poput Anthropica, OpenAI-ja i Coherea već sada koriste vlastite modele za razvoj novih funkcionalnosti, dok inženjeri preuzimaju ulogu „AI trenera“ — nadgledaju, ispravljaju i optimiziraju rezultate koje stroj generira.

No, ne dijele svi isti optimizam. Nedavno istraživanje Stanfordovog sveučilišta pokazalo je da širenje AI alata za kodiranje već utječe na tržište rada: broj zaposlenih programera u dobi od 22 do 25 godina pao je gotovo 20 posto od kraja 2022. godine, kada je lansiran ChatGPT. Istraživači upozoravaju da bi takav trend mogao usporiti priljev mladih talenata u industriju i dugoročno oslabiti inženjersku bazu.

S druge strane, oni koji uđu u struku sada imaju priliku raditi na složenijim i smislenijim zadacima. AI preuzima pisanje osnovnog koda, dok ljudi razvijaju strategije, sigurnosne mehanizme i sustave za nadzor modela. Time se, tvrdi Amodei, stvara prostor za nove uloge u kojima je važnije razumjeti sustave nego samo pisati kod.

U praksi, to znači da se posao softverskog inženjera sve više pretvara u umjetnost upravljanja inteligentnim sustavima. Programeri 21. stoljeća, kako kaže Amodei, neće biti zamijenjeni umjetnom inteligencijom — ali će oni koji znaju raditi s njom zamijeniti one koji to ne znaju.

EA na lansiranju novog Battlefield naslova uprihodio više od 350 milijuna dolara

Battlefield se vratio u velikom stilu. Prema podacima analitičke kuće Alinea Analytics, najnoviji nastavak popularnog pucačkog serijala – Battlefield 6 – ostvario je izniman komercijalni uspjeh, s više od 6,5 milijuna prodanih primjeraka u svega nekoliko dana od izlaska.

To lansiranje, navodi Alinea, generiralo je za Electronic Arts (EA) više od 350 milijuna dolara bruto prihoda, čime je Battlefield 6 postao jedno od najvećih lansiranja ne samo ove godine, nego i cijele aktualne generacije videoigara.

Battlefield je proteklih godina pokušavao pronaći svoje mjesto između žanrovskih rivala poput Call of Dutyja i Fortnitea, no serijal je često nailazio na tehničke probleme i kreativne promašaje. Battlefield 6, čini se, predstavlja prekretnicu – vraća fokus na ono što je serijal učinilo legendarnim: velike mape, realističnu fiziku i dinamične sukobe.

Recenzije su zasad pozitivne, a zajednica igrača reagirala je s entuzijazmom, navodeći da je riječ o “pravom nasljedniku klasičnih Battlefield igara”.

Zanimljivo je da se, prema Alineinim procjenama, prodaja ravnomjerno rasporedila između glavnih platformi: oko 3,5 milijuna primjeraka prodano je putem Steama, 1,5 milijuna na PlayStationu 5, dok je Xbox Series X|S ostvario 1,2 milijuna prodanih primjeraka, što čini gotovo 20% ukupne prodaje.

Analitičari napominju kako je ovako visok udio Xbox igrača, unatoč manjoj instaliranoj bazi, zapravo očekivan:

“Battlefield ima dugu i vjernu bazu igrača na Xbox platformi, a korisnici tog ekosustava tradicionalno su među prvima koji isprobavaju nove pucačine.”

Ako se trenutni tempo prodaje nastavi, Battlefield 6 bi do kraja godine mogao premašiti 10 milijuna prodanih primjeraka, čime bi postao jedan od najprofitabilnijih gaming naslova 2025. godine.