Abu Dhabi želi pridobiti novi AI pothvat Sama Altmana

Investicijska tvrtka za umjetnu inteligenciju MGX, iza koje stoji emirat Abu Dhabija, u ranoj je fazi razgovora o ulaganju u tvrtku OpenAI, odnosno planiranu proizvodnju vlastitog računalnog čipa, navodi Financial Times (FT).

Prema FT-u, tvrtke razmatraju stvaranje strukture koja će Abu Dhabiju omogućiti središnje mjesto u ovoj investiciji s globalnim partnerima diljem svijeta.

MGX, tvrtka za ulaganje u umjetnu inteligenciju - osnovana u partnerstvu s državnim ulagačkim fondom Mubadala i tvrtkom za umjetnu inteligenciju G42 kao, lansirana je ranije ovog tjedna.

Prema pisanju Financial Timesa, izvršni direktor OpenAI-a, Sam Altman, ima za cilj pokrenuti potpuno novi biznis s proizvodnjom poluvodiča, a sve kako bi smanjio ovisnost o Nvidiji koja trenutno ima gotovo monopolističku ulogu na tržištu specijaliziranih AI čipova.

Također, Financial Times spominje da je ministar umjetne inteligencije UAE-a, Omar Sultan Al Olama, izjavio kako je i izvršni direktor Tesle, Elon Musk, koji je osnovao tvrtku xAI koja gradi modele umjetne inteligencije u nastojanju da konkurira OpenAI-u, također zainteresiran za suradnju s Emiratima.

"Mislim da Musk nije daleko od toga da radi nešto ovdje. Ekonomija će diktirati što će on i drugi raditi", rekao je Olama.

Ranije ove godine, Altman je posjetio Južnu Koreju kako bi razgovarao o načinima uspostavljanja globalne mreže za proizvodnju čipova za umjetnu inteligenciju s ključnim proizvođačima čipova iz te azijske zemlje.

Unatoč rekordno visokim kamatnim stopama apetit za kreditima ne jenjava

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima iznosili su na kraju siječnja 2024., na osnovi stanja, 42,8 mlrd. eura, prenose RBA analitičari.

U odnosu na isto razdoblje prethodne godine tako je zabilježen rast za 5,3% ili 1,5 mlrd. eura, što je usporavanje za 0,6 postotnih bodova u odnosu na godišnju promjenu u prosincu. Na mjesečnoj razini ukupni krediti zabilježili su pad za 0,6% ili 246,6 mil. eura.

Promatrano po institucionalnim sektorima, krediti općoj državi (udjel od 14,6% u ukupnim kreditima) na mjesečnoj su razini pali za 1,3% ili 81,4 mil. eura. Na godišnjoj razini pad je iznosio 13,6% ili 985,4 mil. eura. Glavnina kredita opće države odnosi na kredite središnjoj državi (86,2%), koji su na kraju siječnja iznosili 5,4 mlrd. eura (-1,3% mjesečno i -13,7% godišnje). Pri tome se većina kredita središnjoj državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina).

Krediti kućanstvima iznosili su 21,9 mlrd. eura ili 51,1% ukupnih kredita. Na godišnjoj razini ostvaren je rast za 10,2% ili 2 mlrd. eura, dok je na mjesečnoj razini ostvareno povećanje za 0,6% ili 137,9 mil. eura. Promatrano prema strukturi kredita, na stambene kredite odnosilo se gotovo 11 mlrd. eura (ili 50% ukupnih kredita plasiranih sektoru kućanstava). Dok je na godišnjoj razini rast iznosio 10,4%, u odnosu na prosinac promatrani krediti porasli su za 0,6% ili 64,3 mil. eura. S obzirom na to da tekuća kretanja sugeriraju na relativno skromnu potražnju za stambenim kreditima, dvoznamenkasta godišnja stopa rasta posljedica je baznog učinka. Naime, mjesečni rast kredita u siječnju 2023. bio je skroman (0,1%) s obzirom na to da su se kućanstva nastojala zadužiti prije očekivanog rasta kamatnih stopa ili pričekati novi (posljednji) krug državnih subvencija u ožujku iste godine. Druga najveća sastavnica kredita stanovništvu, gotovinski nenamjenski krediti, iznosila je u siječnju 36,8% ukupnih kredita plasiranih kućanstvima (najviše od lipnja 2022.).

U odnosu na siječanj 2023. godine zabilježen je rast za 12,0% ili 0,9 mlrd. eura. Najsnažniji je to godišnji rast od ožujka 2019., a ubrzanje je bilježeno od početka godine. Na godišnjoj razini, već je u studenom 2023. rast gotovinskih nenamjenskih kredita premašio rast stambenih kredita.

"Jačanje plasmana promatranih kredita odraz je vjerojatno snažnije sklonosti nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća te, s druge strane, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama. U uvjetima stanovitog rasta nominalnih plaća, za očekivati je nastavak solidne potražnje za promatranim kreditima. U odnosu na prosinac, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 0,9% ili 71,6 mil. eura", stoji u komentaru RBA analitičara.

Krediti nefinancijskim društvima, s iznosom od 14,3 mlrd. eura, činili su na kraju prosinca 33,4% ukupnih kredita, a porasli su na osnovi stanja za 3,1% (+0,4 mlrd. eura) u odnosu na siječanj prošle godine, ali i zabilježili pad za 2,1% (-300,8 mil. eura) u odnosu na prosinac 2023. Pad na mjesečnoj razini je, prema navodima HNB-a, zrcalio otplatu sindiciranog kredita poduzeća iz energetskog sektora. Stoga je i ukupan pad kredita na mjesečnoj razini generiran prvenstveno smanjenjem u sektoru nefinancijskih društava. Ipak, usporavanje na godišnjoj razini je evidentirano gotovo tijekom cijele prošle godine (izuzev studenog), a nastavljeno je i na početku 2024. kao posljedica učinka baznog razdoblja. Iako je ubrzao rast kredita za investicije (s 6,5% na 7,9%), usporavanje je zabilježeno kod kredita za obrtna sredstva (s 4,3% na 2,6%), dok su ostali krediti zabilježili prvi pad na godišnjoj razini (-2,7%) od kolovoza 2020.

Ostali krediti nefinancijskim društvima odnose se uglavnom na prekoračenja po transakcijskim računima, kredite za financiranje izvoza, faktoring i sindicirane kredite.

Kao ograničavajući čimbenik kreditiranja u prethodnim, ali i u narednim mjesecima može se istaknuti restriktivna monetarna politika, što je vidljivo u pooštravanju uvjeta financiranja. Prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima iznosila je u siječnju 5,3% ili 334 baznih bodova više u odnosu na razdoblje prije početka pooštravanja monetarne politike ESB-a. Na mjesečnoj razini je pak zabilježeno blago smanjenje prosječne kamatne stope na prvi put ugovorene kredite poduzećima (-14bb). Promatrajući podatke središnje banke, smanjenju je pridonijela niža kamatna stopa na kredite mikropoduzećima, a promatrano prema namjeni, negativnim doprinosom izdvajaju se krediti za investicije i faktoring.

"Promatrano prema kretanju plasmana kućanstvima i nefinancijskim društvima, može se zaključiti da je kreditna aktivnost još uvijek solidna unatoč višim kamatnim stopama u odnosu na razdoblje prije zaoštravanja monetarne politike (osobito kod kućanstava i gotovinskih nenamjenskih kredita). Kod poduzeća je potražnja skromnija kao odraz porasta zaduženosti poduzeća tijekom 2022., dok u istom smjeru vjerojatno djeluje i kontinuirana ekonomska neizvjesnost i njezin utjecaj na investicijske aktivnosti", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.

Nakon ovotjednog "ludila" - Bitcoin pao na 68.000 dolara

Najpopularnija svjetska kriptovaluta, Bitcoin, bilježi pad nakon postavljanja rekordno visoke vrijednosti peti put u posljednjih sedam dana. Najstarija kriptovaluta pala je čak 6,3%, na 68.549 američkih dolara, nakon što je ranije dosegnula rekordnu cijenu od 73.797 američkih dolara. I druge kriptovalute bilježe pad.

Prinosi na državne obveznice su porasli, a američke dionice su pale nakon još jednog izvještaja o visokoj inflaciji koji je ojačao mišljenja da američki FED neće žuriti s rezanjem kamatnih stopa čak i dok neka područja gospodarstva pokazuju znakove usporavanja. Niže kamatne stope obično povećavaju privlačnost kriptovaluta, piše Bloomberg.

"Tržišta kriptovaluta u zadnje vrijeme su bila nešto više povezana s američkim tržištima dionica, posebno tehnološkim dionicama", rekao je Shiliang Tang, predsjednik tvrtke Arbelos Markets.

U međuvremenu, u sektoru tzv. "memecoina", ludilo oko nekih od najspekulativnijih tokena se nastavilo. Dogwifhat je zabilježio više od 20% dobitka u proteklom danu, pokazuju podaci CoinGecka. Ukupna tržišna vrijednost memetokena je porasla na više od 60 milijardi američkih dolara, a podaci blockchain tvrtke Kaiko pokazuju kako je tjedni volumen trgovanja najpopularnijim memecoinima dosegnuo gotovo 80 milijardi američkih dolara. Volumen trgovanja je najviši od kraja 2021. godine.

"Definitivno postoji puno optimizma i novi sudionici konačno počinju prepoznavati memecoine", rekao je Zaheer Ebtikar, osnivač kripto fonda Split Capital. "Ali općenito još uvijek postoji osjećaj nesigurnosti koliko dugo cijene mogu ostati ovako visoke i koliko poluge mogu postojati na tržištu, posebno za najrizičnije imovine u memecoinima."

Saudijski PIF priprema rasprodaju imovine kako bi financirao post-naftnu gospodarsku ekspanziju

Saudijski državni investicijski fond (PIF) razmatra planove ubrzanja prodaje dugova ili dobivanja bankovnih kredita dok traži nove izvore kapitala kako bi pomogao u financiranju projekta ekonomske transformacije vrijednog bilijun dolara.

PIF je glavno tijelo zaduženo za vođenje programa Vizija 2030 Saudijske Arabije, inicijative koja ima za cilj diversifikaciju ekonomije ovisne o nafti. Ovo je najnoviji znak da se u saudijskoj kraljevini formiraju rastući pritisci u naporima da se ostvari ambiciozna inicijativa koju već usporavaju rastuće kamatne stope i nedostatak značajnih stranih izravnih ulaganja. Krajem prošle godine saudijska vlada je po prvi put priznala da realizacija nekih projekata može biti odgođena iza 2030. godine, piše Bloomberg.

I dok nastoji pojačati svoje napore u prikupljanju kapitala, PIF je oprezan da ne iscrpi previše likvidnosti iz lokalnog bankarskog sustava. Umjesto toga, fond potiče svoje podružnice da se oslanjaju na zaduživanje u dolarima kada je to moguće, doznaje Bloomberg.

To bi lokalnim bankama, a koje se bore s rastućim troškovima zaduživanja, ostavilo mogućnost da se fokusiraju na financiranje velikih nekretninskih projekata u Saudijskoj Arabiji.

U PIF-u planiraju redovnu emisiju obveznica, nakon što su ove godine već izdali dvije odvojene obveznice kojima su prikupili 7 milijardi dolara kapitala.

"Ne vjerujemo da će se PIF zaustaviti na toj brojci", rekao je Pascal Bode, strateg u Morgan Stanleyju, u bilješci klijentima, pozivajući se na "pad trezorskih sredstava PIF-a i kontinuirane potrebe za troškovima".

PIF također priprema prodaju dionica tvrtki iz svog portfelja putem poslovne jedinice odgovorne za program tzv. "recikliranja kapitala". Kombinirano, PIF posjeduje udjele u tvrtkama ukupne vrijednosti od 170 milijardi dolara.

PIF je odigrao važnu ulogu u poticanju IPO aktivnosti u Saudijskoj Arabiji nudeći udjele u naftnim kompanijama ADES Holding i Arabian Drilling. Sada za IPO navodno pripremaju Nupco, najveću tvrtku za nabavu medicinske opreme i lučkog operatera Saudi Global Ports.

PIF ključnu ulogu igra u projektu Neom - nekretninskom megaprojektu vrijednom više od 1,5 bilijuna dolara duž obale Crvenog mora.

Europski online modni div bilježi strelovit rast dobiti

U financijskoj godini 2023., Zalando, vodeća europska platforma za online shopping, zabilježila je značajan porast dobiti, unatoč blagom smanjenju prihoda i aktivnih korisnika. Zalandova dobit tako je skočila na 83 milijuna eura, što predstavlja impresivan porast u usporedbi s prethodnom godinom, kada je ista iznosila 16,8 milijuna eura.

Ovaj rast uglavnom se pripisuje uspješnom rezanju troškova, što je rezultiralo prilagođenom operativnom dobiti (EBIT) od 349,9 milijuna eura u prošloj godini, u usporedbi s 184,6 milijuna eura godinu dana ranije.

Iako su prihodi od prodaje odjeće, obuće i kozmetike stagnirali na 10,1 milijardu eura prošle godine, nakon što su 2022. iznosili 10,3 milijarde eura, broj aktivnih kupaca na Zalando platformi blago je opao s 51,2 milijuna na 49,6 milijuna.

Zalando je također objavio svoja očekivanja za tekuću godinu, predviđajući prilagođeni EBIT između 380 i 450 milijuna eura, uz očekivani rast prihoda do pet posto.

Vlada i službeno podržala veliki europski digitalni projekt u kojem sudjeluju Infobip i HashNET

U četvrtak je hrvatska vlada usvojila odluku kojom podržava aktivno sudjelovanje Republike Hrvatske i tvrtke Infobip u važnom projektu od zajedničkog europskog interesa (VPZEI) fokusiranom na infrastrukturu i usluge u području računalnog oblaka sljedeće generacije.

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić, naglasio je kako europske tvrtke trenutno imaju ograničen udio na globalnom tržištu usluga u oblaku. Kao odgovor na to, dvanaest europskih zemalja i više od stotinu kompanija udružilo se kako bi podržalo projekt od zajedničkog europskog interesa usmjeren na infrastrukturu i usluge u području računalnog oblaka sljedeće generacije.

Cilj navedenog projekta, prema njegovim riječima, jest potaknuti sinergiju među dionicima putem istraživanja i razvoja te učiniti EU konkurentnijom na globalnoj razini u području usluga u oblaku.

Erlić je naglasio da je Hrvatska, u partnerstvu s Infobipom kao vodećom tvrtkom u tom području, aktivni sudionik u ovom velikom europskom konzorciju.

"Ovakvi istraživački projekti potiču znanstvena istraživanja i suradnju, stvaraju nova visokotehnološka radna mjesta te pozicioniraju Hrvatsku kao zemlju otvorenu za industriju nove generacije", rekao je Erlić.

U obrazloženju odluke Vlade ističe se kako Njemačka i Francuska zajednički koordiniraju ovaj projekt, a osim Hrvatske, Njemačke i Francuske, u njemu sudjeluju i Belgija, Mađarska, Italija, Latvija, Luksemburg, Poljska, Slovenija, Španjolska i Nizozemska.

Zanimljivo, sa slovenske strane u projektu sudjeluje HashNET Slovenija, koji posluje i u Hrvatskoj.

Statistika ukazuje da turistička godina nije počela sjajno

Prema jučer objavljenim podacima DZS-a, ukupan broj turističkih noćenja bio je u siječnju za 1,2% manji u odnosu na siječanj 2023., dok je broj dolazaka porastao za 1,0% godišnje.

Tako je u promatranom razdoblju u komercijalnim smještajima ostvareno 231 tisuća dolazaka i 594 tisuće noćenja turista. Stranih gostiju došlo je 118 tisuća te su ostvarili 343 tisuća noćenja, što je za 2,9% više dolazaka, ali i 1,6% manje noćenja na godišnjoj razini. Strani gosti su tako na početku godine ostvarili gotovo 58% ukupnih noćenja, prenose RBA analitičari.

Prema strukturi zemalja iz kojih dolaze, prema preliminarnim podacima, najviše noćenja ostvarili su strani turisti iz Slovenije (47 tisuća ili 13,6% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). Na godišnjoj razini, turisti iz Slovenije ostvarili su za 8,1% manje noćenja. Slijede noćenja turista iz Njemačke (10,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista), Austrije (10,3%), Italije (8,9%), BiH (7,4%). Kod svih spomenutih zemalja prisutan je pad noćenja turista u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, osim BiH (+3,8%). Skromnija noćenja gostiju iz Njemačke u 2023. i na početku 2024. povezana su i s izazovnim gospodarskim kretanjima na našem najvećem emitivnom tržištu.

Turisti su najviše noćili u Gradu Zagrebu (133 tisuće noćenja, 22,4% od ukupno ostvarenih). U odnosu na isto razdoblje godinu ranije ostvaren je rast za 4,5%. Najviše noćenja u Gradu Zagrebu ostvarili su strani turisti iz Italije (10,2%) te turisti iz Njemačke (6,7%). Od ostalih županija prema broju noćenja turista, slijedi Istarska (123 tisuće noćenja) te Primorsko-goranska županija (92 tisuće noćenja).

Prema vrsti komercijalnog smještaja, najviše noćenja ostvareno je u skupni Hoteli i sličan smještaj (370 tisuća ili 62,3% od ukupno ostvarenih noćenja).

"Tijekom prošle godine u predsezoni zabilježen je rekordan rast fizičkih pokazatelja, a upravo u razdobljima izvan središnjeg dijela turističke sezone leži potencijal za daljnji razvoj turizma u Hrvatskoj (uz podizanje kvalitete i širine ponude). Dobri vremenski uvjeti, ali i prihvatljivije cijene smještaja u usporedbi sa središnjim ljetnim mjesecima zasigurno su neki od čimbenika koji pridonose dobrim rezultatima turističkih pokazatelja. Ostaje za vidjeti hoće li se vrlo dobra prošlogodišnja predsezona ponoviti ili čak i nadmašiti u ovoj godini. Podaci evistiora sugeriraju na rast i dolazaka i noćenja turista u veljači u odnosu na isto razdoblje godinu ranije", stoji u komentaru RBA analitičara.

"Na razini cijele godine očekujemo umjereno pozitivna turistička kretanja. Nepovoljno na turističke aktivnosti djelovat će očekivan slabašan rast gospodarstava, posebno na najvažnijim hrvatskim emitivnim tržištima. Dodatno, Hrvatska je u 2023. godini vjerojatno poslovala na vrhuncu svojih kapaciteta, pa je za očekivati skromniji godišnji rast dolazaka i noćenja turista. Rast prihoda od turizma također će biti ograničen, uzevši u obzir očekivan nastavak popuštanja inflatornih pritisaka. S obzirom na razmjerno visoki udio privatnog smještaja u strukturi turističkih kapaciteta, turistička kretanja nastavit će podržavati rast osobne potrošnje, a time i gospodarski rast", zaključuju analitičari Raiffesienbanka.

Google je imao sve da postane pobjednik AI "ratova", ali nešto je pošlo naopako...

Prvi čovjek Microsofta, Satya Nadella je rekao kako je Google "trebao biti zadani pobjednik" u utrci velikih tehnoloških tvrtki u području umjetne inteligencije. CEO Microsofta rekao je da bi resursi dostupni Googleu trebali učiniti tu tvrtku predvodnikom u svijetu AI-a.

"Google je vrlo kompetentna tvrtka i očito imaju i talente i računalnu snagu. Oni su vertikalno integrirani igrač u ovome. Imaju sve, od podataka do silicija, modela, proizvoda i distribucije," rekao je Nadella u podcastu "In Good Company" Norges Bank Investment Managementa.

Međutim, stvarnost je nešto drugo...

CEO Googlea Sundar Pichai suočio se s pozivima da podnese ostavku nakon što izlazak njihovog AI generatora slika Gemini nije prošao prema planu.

Naime, tvrtka je zaustavila uvođenje svog alata za umjetnu inteligenciju prošlog mjeseca nakon što su korisnici društvenih medija rekli da "generira slike osoba boje kože u povijesno netočnim kontekstima".

Kako je nedavno izvijestio Business Insider, jedan stariji zaposlenik u Googleu rekao je da je to "noćna mora za odnose s javnošću". U internom dokumentu koji je u javnost procurio prošle godine - jedan visokopozicionirani zaposlenik Google naveo je kako tvrtka nije "uspješno pozicionirana za pobjedu u ovoj utrci naoružanja".

S druge strane, Microsoft je "kontrolirao narativ kada je riječ o umjetnoj inteligenciji", rekao je Dan Ives, tehnološki analitičar u Wedbush Securitiesu prošle godine. Imali su "trenutak pokazivanja mišića" jer je Microsoft brzo reagirao kako bi iskoristio uspjeh ChatGPT-a kroz partnerstvo s OpenAI-jem, u koji su uložili milijarde dolara.

Kada je upitan o rizicima i zabrinutostima oko umjetne inteligencije i kako ih možemo ublažiti, Nadella je rekao: "Ništa od ovoga nije savršeno — govorimo o novoj tehnologiji gdje će biti neprijateljskih napada."

Split gradskim službama omogućuje korištenje ChatGPT-a

S ciljem ubrzavanja administrativnih procesa i transformacije gradske uprave korištenjem suvremenih tehnoloških alata, službe Grada Splita u svakodnevnom će radu odsad na raspolaganju imati digitalni alat koji se zasniva na primjeni umjetne inteligencije (ChatGPT). Splitska gradska administracija, kao jedan od lidera digitalne transformacije javne uprave u Hrvatskoj, nakon digitalizacije poslovnih procesa i uvođenja elektroničkog potpisa nastavlja s primjenom novih alata u poslovanju", navodi se u priopćenju.

U prvoj fazi to će se odnositi na uštede vremena potrebnog za dnevne administrativne zadatke poput izrada analiza, pomoći u izradi dokumenata.

"Strateški cilj je, uz pomoć daljnjeg razvoja tehnologije zasnovane na umjetnoj inteligenciji, gradske usluge učiniti dostupnijima i efikasnijima građanima, ali i transformirati procese unutar uprave na način da se službenicima omoguće dostupni alati, da ih se educira te tako oslobodi vrijeme koje će se ulagati u projekte i programe koji doprinose održivom razvoju zajednice", stoji u priopćenju iz Grada Splita.

HZZ: U veljači gotovo 40.000 zahtjeva za zapošljavanje stranaca

Prema posljednjim podacima HZZ-a, u veljači je nastavljen pad registriranih nezaposlenih osoba na godišnjoj razini.

Na mjesečnoj razini, kao odraz sezonskog obrasca, nakon gotovo kontinuiranog rasta od lipnja 2023. (isključujući rujan prošle godine) zabilježen je pad broja registriranih nezaposlenih osoba. Pad registriranih nezaposlenih na godišnjoj razini traje gotovo tri godine, odnosno u siječnju se nastavlja trideset i peti mjesec zaredom. U odnosu na veljaču 2023. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 1.551 osobu ili 1,3%. Najskromnija je to negativna godišnja promjena u dosadašnjem trendu pada. U odnosu na siječanj evidentiran je pad broja registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u za 3.286 osoba ili 2,7%.

U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih spustio se na 116.434 osobe. Posljedično, očekujemo da će podaci DZS-a (objava na rasporedu 20. ožujka) pokazati da je stopa registrirane nezaposlenosti zabilježila pad s 6,8% u siječnju na 6,7% u veljači.

U odnosu na veljaču 2022. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 14.019 osoba ili 10,7%, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2020. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 21.543 osobe ili 15,6%.

Tijekom veljače je iz evidencije nezaposlenih izašlo 14.421 osoba (-6,3% u odnosu na veljaču 2023.), a od toga je zaposleno 10.197 osoba (9.665 osoba na temelju radnoga odnosa i 532 osobe na temelju drugih poslovnih aktivnosti). Promatrano prema zapošljavanju temeljem radnog odnosa, većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (8.184 osoba ili 84,7%). Najveći se broj zaposlio u prerađivačkoj industriji (1.467 ili 15,2%), trgovini na veliko i na malo (1.455 osoba ili 15,1%), pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (1.175 li ili 12,2%), građevinarstvu (859 ili 8,9%) te obrazovanju (1.168 osoba ili 15,3%).

Tijekom veljače prijavljeno je 24.501 slobodnih radnih mjesta, što je za 11,4% više na godišnjoj razini. Najveći udio u prijavljenim slobodnim radnim mjestima imale su djelatnosti iz zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (3.591 ili 14,7%), prerađivačke industrije (3.151 ili 12,9%), pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (3.145 ili 12,8%), obrazovanja (2.842 ili 11,6%) te trgovine na veliko i na malo (2.336 ili 9,5%).

"Iako tijekom 2024. očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada, trendovi će djelomično ovisiti o raspletu gospodarske situacije u monetarnoj uniji i ostalim tržištima. Predviđamo tek minimalni pad stope nezaposlenosti (za 0,1-0,2 pb). S trenutačne točke gledišta, u uvjetima slabljenja inflatornih pritisaka, solidna domaća potražnja uz očekivan blag oporavak inozemne, trebala bi poticati rast gospodarskih aktivnosti, a time djelovati i u smjeru nastavka pozitivnih trendova na tržištu rada", stoji u priopćenju RBA analitičara.

Prema podacima HZZ-a, broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u veljači 2024. iznosio je gotovo 40 tisuća. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 215 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Priljev radnika iz zemalja izvan Europske unije odražava nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima na domaćem tržištu rada. Iako još uvijek najveći broj radnika dolaze iz BiH te Srbije (ukupno preko 30%), sve veći i rastući broj radnika je iz dalekih azijskih država poput Nepala, Indije i Filipina.

"Rast gospodarske aktivnosti, snažna potražnja za radom uz olakšavanje „uvoza strane radne snage“ te relativno atraktivna geopolitička pozicija Hrvatske (osobito nakon ulaska u Schengensko područje), neki su od čimbenika koji su podržavali razmjerno snažnu dinamiku rasta broja stranih radnika posljednjih godina", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.

Popularna messenger platforma Telegram - navodno se priprema za IPO

U razgovoru za Financial Times, osnivač Telegrama Pavel Durov izrazio je nadu kako bi tvrtka mogla postati profitabilna u 2024. ili 2025. godini, što znači i da izlazak na burzu postaje jedna od mogućnosti za daljnje financiranje ove brzorastuće messenger platforme.

Telegram je premašio brojku od 700 milijuna korisnika u 2022. godini, a sada ima oko 900 milijuna korisnika.

Prema Durovu, potencijalni investitori nudili su tvrtki procjene u iznosu od 30 milijardi dolara, iako trenutno razmatraju IPO.

"Općenito govoreći, vidimo vrijednost u [IPO-u] kao sredstvu za demokratizaciju pristupa vrijednosti Telegrama."

Telegram je lansiran 2013. godine, kao "sigurnija" messenger aplikacija - iz tvrtke tvrde kako ne prikupljaju podatke o svojim korisnicima i za prijevu traže samo telefonski broj.

Međutim, sigurna i privatna priroda platforme također ju je učinila omiljenom među kriminalcima i potencijalnom metom novi zakonskih propisa, poput britanskog Online Safety Bill-a, gdje bi vlasti mogle zahtijevati pristup enkriptiranim komunikacijama s Telegrama.

Za usporedbu, WhatsApp ima oko 2 milijarde mjesečno aktivnih korisnika. Međutim, promjene u politici privatnosti WhatsAppa rezultirale su porastom interesa za druge platforme za razmjenu poruka, uključujući Telegram koji korisnicima omogućuje potpuno tajno dopisivanje.

Iako Durov nije naznačio kada bismo mogli doznati detalje o Telegramovom IPO-u, Financial Times navodi kako Telegram cilja na izlistavanje svojih dionica na američkom tržištu kapitala.

Korporativno sjedište Telegrama nalazi se u Dubaiju i na Britanskim Djevinačnim Otocima.

Neki Microsoftovi zaposlenici kažu kako softverski div postaje previše ovisan o OpenAI-u

Dio Microsoftovih zaposlenika zabrinut je jer se ponekad čini da kompanija ulaže (pre)velik trud u partnerstvo s najpoznatijim AI startupom - OpenAI.

Neki čak idu tako daleko da navode kako se softverski div pretvorio u glorificirani IT odjel za OpenAI, piše BusinessInsider.

Microsoftov tim za platformu umjetne inteligencije imao je mnogo iteracija. Ono što je povijesno bila organizacija s mnogo internih AI inicijativa sada se snažno oslonila na partnerstvo s OpenAI. To je izazvalo nezadovoljstvo i dovelo do odlaska nekih izvršnih direktora koji su radili na Microsoftovim internim AI inicijativama.

Insajderi tvrde kako se Microsoft manje fokusira na interne usluge koje su ranije činile Azure AI Services i više na Azure OpenAI uslugu.

Jedan bivši izvršni direktor koji je otišao zbog promjena rekao je kako su proizvodi poput Azure Cognitive Search, Azure AI Bot Service i Kinect DK praktički nestali.

"Bivši Azure AI zapravo je samo tehnička podrška za OpenAI," rekao je bivši izvršni direktor za BusinessInsider. "Eric Boyd (voditelj Microsoftove AI platforme, op.a.) efektivno služi kao podrška za OpenAI uslugu. Manje je inovacijsko okruženje nego što je nekoć bilo. Sada je više IT za OpenAI. Inovacije se događaju drugdje ."

"Nije vrlo inovativno, ali to je dobra poslovna strategija."

Azure OpenAI usluga ima stotine programera koji podržavaju korisnike Microsoftove Azure cloud usluge koji koriste OpenAI-ove GPT modele. Neki zaposlenici Microsofta tako blisko surađuju s OpenAI-jem da imaju kartice za ulazak u OpenAI-ove urede, dok istodobno neki zaposlenici OpenAI-a mogu ulaziti u pojedine Microsoftove urede, piše BusinessInsider.

Spekuira se kako je Microsoft u OpenAI uložio oko 13 milijardi dolara, od čega je početkom 2023. godine došla najveća ulagačka runda, teška čak 10 mlrd. dolara, čineći Microsoft najvećim pojedinačnim dioničarem u AI kompaniji koju vodi Sam Altman.

Napokon dobre vijesti za najmoćnije europsko gospodarstvo - inflacija u ozbiljnom padu

U veljači, međugodišnja stopa inflacije u Njemačkoj zabilježila je minimum u protekle tri godine, stagnirajući na 2,5 posto, kako je objavio savezni ured za statistiku. Preliminarna procjena je sada dobila potvrdu, pri čemu se posljednji put tako niska inflacija bilježila u lipnju 2021., kada je iznosila 2,4 posto. Ova brojka označava značajan pad u odnosu na siječanj, kada je inflacija bila 2,9 posto, i prosinac s visokih 3,7 posto.

Ruth Brand, voditeljica saveznog ureda za statistiku, naglasila je kako se cijene energije smanjuju, dok je tempo poskupljenja hrane usporio, našavši se po prvi put u više od dvije godine ispod općeg prosjeka rasta cijena.

Sektor energije je zabilježio drugi uzastopni mjesec pada cijena, s prosječnim smanjenjem od 2,9 posto. Od veljače 2023., cijene hrane u maloprodaji su porasle umjereno za 0,9 posto, nakon što su u siječnju dosegnule međugodišnju stopu od visokih 3,8 posto.

Stopa inflacije od siječnja do veljače ove godine ostala je niska, iznoseći 0,4 posto, u skladu s predviđanjima. Ovi podaci ukazuju na značajan pad inflacije u Njemačkoj, prateći globalni trend smanjenja inflacijskih pritisaka.

Italija osniva investicijski fond težak milijardu eura usmjeren na AI projekte

Italija planira osnovati investicijski fond s početnim iznosom od milijardu eura kako bi potaknula projekte umjetne inteligencije (UI), najavila je talijanska premijerka Giorgia Meloni.

Podržan od strane CDP Venture Capital-a, jedinice državne banke Cassa Depositi e Prestiti (CDP), fond bi mogao prikupiti i dodatni kapital od 3 milijarde eura od privatnog sektora, rekao je izvršni direktor CDP Venture Capital-a Agostino Scornajenchi.

Italija želi iskoristiti svoje predsjedanje skupinom G7 ove godine kako bi se usredotočila na utjecaj UI na poslove i nejednakost, dok istovremeno planira regulaciju i mjere opreza za razvoj ove brzorastuće tehnologije, navodi Reuters.

"Uvjereni smo da može i mora postojati talijanski pristup umjetnoj inteligenciji", rekla je Meloni, dodavši kako njezina vlada radi na zakonu koji će regulirati taj sektor u Italiji.

Hrvatski vanjskotrgovinski deficit sa zemljama EU-a narastao na 14,8 mlrd. eura

Prema privremenim podacima DZS-a, u prosincu je zabilježen pad vrijednosti izvoza i uvoza robe na godišnjoj razini deveti mjesec zaredom.

Naime, vrijednost izvoza roba pala je u odnosu na prosinac 2022. za 9,8%. Istovremeno je smanjenje vrijednosti uvezenih roba iznosilo 16,1% godišnje. Posljedica je to prvenstveno visoke baze (u prosincu 2022. rast vrijednosti uvoza 30,3%, a izvoza 16,3% godišnje), kada je godišnji rast vrijednosti robne razmjene u raznim kategorijama bio dvoznamenkasti. Normalizacija prvenstveno cijena energenata, a zatim cijena prehrambenih i ostalih sirovina stoga su značajno utjecale na godišnje promjene u statistici robne razmjene. Istovremeno su i prigušene gospodarske aktivnosti kod najvažnijih zemalja trgovinskih partnera imale određen utjecaj na dinamiku robne razmjene, što se odrazilo i na podatke o BDP-u u 2023. godini, prenose RBA analitičari.

Na razini cijele 2023., promatrano kumulativno, vrijednost izvezenih roba iznosila je 22,9 mlrd. eura, što je manje za 5,1% u odnosu na prosječnu vrijednost iz 2022., ali i 24,5% više u odnosu na 2021. godinu. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 39,5 mlrd. eura, smanjila se za 5,8% u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, dok je u odnosu na prosjek iz 2021. porasla za 38,9%. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je u 2023. 16,6 mlrd. eura (-6,6% u odnosu na 2022. i +65,5% u odnosu na 2021.). Smanjenje manjka u robnoj razmjeni posljedica snažnijeg pada vrijednosti uvoza od izvoza roba, što je dodatno naglašeno i većom uvoznom bazom.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u prosincu 61,6%, dok je na razini cijele 2023. iznosila u prosjeku 58,0%. Pogoršanje pokrivenosti uvoza izvozom u prosincu na mjesečnoj razini (-3,9 postotnih bodova) rezultat je snažnijeg mjesečnog pada izvoza od uvoza. Naime, u odnosu na studeni, vrijednost izvoza robe bila je manja za 15,1%, dok je vrijednost uvoza smanjena za 9,7%. Pritom se manjak u robnoj razmjeni blago povećao te je u prosincu iznosio 1,1 mlrd. eura.

Normalizacija cijena energenata i njezin utjecaj na trendove u robnoj razmjeni zrcali se i u sektorima SMTK-a (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji), gdje je najveći doprinos ukupnom padu vrijednosti izvoza i uvoza roba u razdoblju siječanj-prosinac 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. generiran od strane Mineralnih goriva i maziva (160,7% kod izvoza odnosno 180,3% kod uvoza roba). Uz to, isključujući mineralna goriva i maziva iz navedene klasifikacije, u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, zabilježen je nominalni rast i izvoza i uvoza roba. Pri tome je rast izvoza roba iznosio 3,9%, a uvoza roba 6,2%. Naravno, važno je skrenuti pažnju da se radi o nominalnim kategorijama. Naime, na rast vrijednosti međunarodne razmjene u ostalim kategorijima utjecale su i više cijene, kao posljedica prethodnog rasta ulaznih troškova poput cijena energije, navode RBA analitičari.

Promatrano prema najvažnijim trgovinskim partnerima u europodručju, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji, podaci su mješoviti. U razdoblju siječanj-prosinac 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, ukupni nominalni robni izvoz u Italiju pao je za 5,2%, u Sloveniju za 8,0%, dok je u Njemačku porastao za 2,0%. Ovdje isto treba napomenuti da je riječ o vrijednostima, pa su promjene pod utjecajem promjena cijena.

Prema NKD-u, u 2023. na godišnjoj razini snažan pad vrijednosti izvoza i uvoza bilježe kategorije Rudarstvo i vađenje (-51,3% kod izvoza i -45,2% kod uvoza), Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-45,7% odnosno -58,9%) te Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije i okoliša (-25,9% odnosno -17,4%). U promatranom razdoblju na godišnjoj razini, prerađivačka industrija zabilježila je rast vrijednosti izvoza za 3,3%, a uvoza za 3,4%. Međutim, unutar prerađivačke industrije, intenzivno smanjenje bilježi Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-25,8% kod izvoza odnosno -17,8% kod uvoza roba).

"Popuštanje uvoznih cjenovnih pritisaka stoga je primjetno i u promjenama kod raznih kategorija NKD-a. U istom smjeru vjerojatno djeluje i prisutna slabost inozemne potražnje za pojedinim dobrima, što je vidljivo i u mješovitim rezultatima unutar prerađivačke industrije Slabost gospodarskih aktivnosti u europodručju i EU nastavit će se odražavati na robnu razmjenu i u narednim mjesecima. Istovremeno bi utjecaj baznog razdoblja trebao postepeno iščezavati. Očekivan oporavak vanjskotrgovinske potražnje u 2024. godini nastavit će djelomično ograničavati restriktivna monetarna politika. Promatrano kumulativno, Hrvatska je na tržište Europske unije u 2023. izvezla robe u vrijednosti od 15,5 mlrd. eura ili 67,8% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno smanjenje od 6,5%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 2,4% i vrijednost uvoza od 30,3 mlrd. eura (76,8% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 14,8 mlrd. eura (+13,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.

Abu Dhabi stvara fond za ulaganje u umjetnu inteligenciju težak 100 mlrd. dolara

Abu Dhabi je osnovao novu investicijsku tvrtku za tehnologiju, MGX, kako bi ubrzao razvoj umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija, piše Bloomberg.

Fokusirat će se na tri ključna područja - infrastrukturu umjetne inteligencije (podatkovne centre i povezanost), poluvodiče i osnovne tehnologije te primjene poput modela umjetne inteligencije, softvera, podataka, biotehnologije i robotike.

Državni investicijski fond Mubadala Investment Company i tvrtka za umjetnu inteligenciju i računalstvo u oblaku G42 djelovat će kao temeljni partneri u novoj investicijskoj tvrtci koja cilja na ulagački kapital od 100 milijardi dolara.

"U MGX-u, uspostavljamo nacionalnog lidera usredotočenog na umjetnu inteligenciju i napredne tehnologije koje će oblikovati budućnost u kojoj tehnologija omogućuje bogatiji, održiviji i povezaniji svijet", rekao je Šeik Tahnoun bin Zayed, zamjenik vladara Abu Dhabija i predsjednik tamošnjeg vijeća za umjetnu inteligenciju i napredne tehnologije (AIATC).

"Želimo ubrzati odgovorni i uključivi razvoj umjetne inteligencije za dobrobit čovječanstva, vođeni globalnom investicijskom strategijom Abu Dhabija za umjetnu inteligenciju."

Institut za međunarodni menadžment iz Švicarske prošle godine Abu Dhabiju je dodijelio titulu najpametnijeg grada na Bliskom istoku i sjevernoj Africi zahvaljujući inicijativama usmjerenima na digitalizaciju.

Očekuje se kako će investicije u nove tehnologije, posebno generativnu umjetnu inteligenciju, rezultirati snažnim ekonomskim napretkom.

Zemlje arapskog zaljeva očekuju oko 23,5 milijardi dolara ekonomske koristi do 2030. jer investicije u generativnu umjetnu inteligenciju nastavljaju rasti, izjavio je PwC odjel Strategy& Middle East u nedavnom izvješću.

"MGX proizlazi iz inovativnog i vodećeg ulaganja Abu Dhabija te iz opsežne mreže globalnih tehnoloških partnera što će dodatno unaprijediti ulogu UAE-a kao baze i ekosustava za vrhunske tehnološke talente, investitore i poduzetnike", rekao je Šeik Tahnoun, koji će služiti kao predsjednik upravnog odbora nove tvrtke.

Ahmed Yahia Al Idrissi, izvršni direktor platforme za izravna ulaganja Mubadale, bit će izvršni direktor MGX-a.

Mubadala očekuje ulaganja u područje umjetne inteligencije i svemirske tehnologije, dva od najperspektivnijih globalnih sektora koji privlače značajna ulaganja, rekao je Khaldoon Al Mubarak, glavni izvršni direktor i upravitelj Mubadale, na konferenciji Investopia u Abu Dhabiju prošlog mjeseca.