Globalno tržište videoigara ove će godine narasti na gotovo 190 mlrd. dolara

Globalno tržište videoigara ove će godine ostvariti 189,3 milijarde dolara prihoda, procijenila je tvrtka Newzoo u svojem najnovijem izvješću.

Istražujući nadolazeće trendove, podaci tvrtke ukazali su da se tržište oporavilo prošle godine i da će polako rasti i tijekom 2024. godine. Godišnja stopa rasta od 2021. do 2026. procijenjena je na 1,3%.

Newzoo je rekao da je tržište generiralo procijenjenih 184 milijarde dolara u 2023. godini, što je mali rast od 0,6% u odnosu na 2022., koje je samo po sebi bilo smanjenje od 5% u odnosu na prethodnu godinu.

"Jedan od glavnih pokretača rasta ove godine bit će rastuća baza korisnika igraćih konzola Xbox Series i PlayStation 5. Iako se očekuje da će ovogodišnji katalog videoigra biti znatno manje impresivan od prošlogodišnjeg, live-service videoigre i prodaja starih naslova potaknut će rast u tom segmentu."

"Veliki izdavači primijenit će strategije smanjenja rizika, izbjegavajući nove IP-ove. Umjesto toga, usredotočit će se na nastavke i iskorištavanje postojećih IP-ova. Tvrtke će također nastaviti istraživati AAA naslove s malim obujmom poput Assassin's Creed Mirage i Marvel's Spider-Man: Miles Morales."

Također se očekuje da će upotreba generativne umjetne inteligencije rasti i u sektoru interaktivne zabave, ali neće značajno utjecati na igre ove godine.

"Unatoč kontroverzama, mnogi razvojni studiji već koriste alate za umjetnu inteligenciju. Upotreba generativnih alata za umjetnu inteligenciju i dalje će se povećavati kako bi se poboljšala učinkovitost u godinama koje dolaze. Međutim, tehnologija neće značajno utjecati na proizvodnju igara u velikom opsegu u 2024. godini. Iako se umjetna inteligencija razvija nevjerojatnom brzinom, u 2024. godini većina primjena bit će selektivna i već dokazana", poručuju iz Newzoo-a.

Slovenac Turk postaje predsjednik Uprave A1 Hrvatska

Nakon jednog desetljeća na mjestu predsjednika Uprave A1 Hrvatska, Jiří Dvorjančanský napušta kompaniju 1. lipnja 2024. godine. Dejan Turk, dosadašnji predsjednik Uprave A1 Slovenija i A1 Srbija, postat će novi predsjednik Uprave A1 Hrvatska.

Svoju dužnost predsjednika Uprave Dvorjančanský će obnašati do kraja svibnja 2024., nakon čega napušta A1 Telekom Austria Grupu na vlastiti zahtjev.

Dejan Turk postaje predsjednik Uprave A1 Hrvatska od 1. lipnja 2024. Riječ je o uspješnom menadžeru sa zavidnom karijerom u telekomunikacijskoj industriji, koji je diplomirao ekonomiju u Beču. Turk se pridružio A1 Telekom Austria Grupi 2004., nakon što je uspješno vodio poslovanje McDonald’sa u Sloveniji i Hrvatskoj.

Tijekom karijere bio je na brojnim značajnim pozicijama, uključujući voditelja marketinga i prodaje u A1 Slovenija, a potom i član Uprave od 2006. te predsjednik Uprave A1 Slovenija od 2007. do 2014. Nakon što je 2014. godine preuzeo funkciju izvršnog direktora i direktora marketinga A1 Srbija, već godinu kasnije preuzima dužnost predsjednika Uprave i direktora marketinga novoformiranog klastera A1 Telekom Austria Group Srbije i Slovenije. Uz A1 Hrvatska, Turk će od lipnja ove godine nastaviti voditi A1 Slovenija iz sjedišta u Zagrebu, navodi se u priopćenju.

Najavljen prvi SAP CodeJam u Hrvatskoj

Morgan Solutions, u partnerstvu sa SAP-om, najavljuje organizaciju prvog SAP CodeJam događaja u Hrvatskoj. Ovaj značajan događaj za IT zajednicu održat će se 15. i 16. veljače 2024. godine u prostorima Business cluba 5, na adresi Roberta Frangeša Mihanovića 9 u Zagrebu, s početkom u 14:00 sati, navode organizatori.

"SAP CodeJam predstavlja izuzetnu priliku za sve trenutne i buduće SAP developere u Hrvatskoj. Cilj događaja je omogućiti sudionicima da prošire svoje znanje i vještine, te im prezentirati SAP tehnologiju kao privlačnu karijernu opciju u području razvoja softvera. Događaj će biti intenzivan i interaktivan, s radionicama koje će trajati četiri sata, uključujući pauze, nakon kojih je predviđeno vrijeme za druženje", stoji u priopćenju organizatora.

Radionicu će voditi Antonio Maradiaga, priznati SAP Developer Advocate, poznat po svojoj stručnosti i sposobnosti da inspirira nove talente. Broj mjesta je ograničen na 25 sudionika, stoga se preporučuje brza prijava kako biste osigurali svoje mjesto.

Za više informacija o temama radionice i procesu prijave potrebno je javiti se na:

Mail: codejam@morgansolutions.eu
Naziv mail-a: SAP CodeJam Zagreb 2024. Prijava - [Ime] [Prezime] [Željeni datum ili datumi]

Ulaz na događaj je besplatan, a organizatori s nestrpljenjem iščekuju vaš dolazak. U slučaju bilo kakvih poteškoća s procesom prijave, slobodno pošaljite poruku organizatorima koji će vas rado evidentirati.

Nastavak rasta prosječne plaće podržava visoku stopu inflacije u Hrvatskoj

Zadnji službeni podaci DZS-a pokazuju kako je i u studenom nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća i to ubrzanom dinamikom, prenose RBA analitičari.

Uz nominalnu godišnju stopu rasta neto plaće za 15%, a s obzirom na nastavak dezinflacijskog trenda, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je viša realno za 9,8% u odnosu na studeni prošle godine, dok je bruto plaća realno bila viša za 12% (nominalno +17,3% godišnje). Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za studeni 2023. je iznosila 1.208 eura (1.679 eura u bruto iznosu).

U studenom je najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena u djelatnosti Zaštitne i istražne djelatnosti, u iznosu od 751 euro. S druge strane, najviša je isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 1.840 eura.

Medijalna neto plaća iznosila je u studenom 1.030 eura (+16,0% godišnje i +1,6% mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.398 euro.

U razdoblju od siječnja do studenog 2023. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 1.144 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 12,9%, a realno za 4,2%.

"Rast nominalnih plaća uz usporavanje inflatornih pritisaka pogoduje ubrzanju oporavka kupovne moći što se pozitivno odražava na kretnje osobne potrošnje koja će ostati predvodnik rasta i u ovoj godini. Snažan rast nominalnih plaća tijekom 2023. podršku je nalazio u rastućim zahtjevima za povećanjem plaća u javnim i privatnim poduzećima uslijed gubitka realnog raspoloživog dohotka. Takva kretanja podržana su, između ostalog, i snažnom potražnjom za radom uslijed nedostatka radne snage. Kroz rast dohodovnih očekivanja potiče se i potražnja u gospodarstvu te posljedično i rast gospodarstva. S druge strane, kontinuiran rast troškova rada usporava proces dezinflacije u gospodarstvu", stoji u završnom komentaru RBA analitičara kojeg potpisuje Elizabeta Sabolek Resanović.

Warren Buffett će i ove godine zgrnuti pravo bogatstvo na dividendama

Legendarni američki ulagač i milijarder Warren Buffett ove će godinama na dividendama od svojih ulaganja ostvariti prihod od impresivne dvije milijarde dolara, piše Yahoo.

Buffettove investicije obuhvaćaju dionice Coca-Cole, American Expressa i Applea, a njegov konglomerat Berkshire Hathaway dugogodišnji je dioničar u ovim renomiranim američkim kompanijama. Predviđa se kako će mu Coca-Cola donijeti dobit od 736 milijuna dolara, budući da je ovaj globalni brend prošle godine distribuirao 72 posto svoje zarade kroz dividende.

American Express, u kojem Berkshire Hathaway također ima pozamašan udio, doprinijet će Buffettovu bogatstvu s dodatnih 364 milijuna dolara. Slično kao i Coca-Cola, American Express ima snažan brend i veliku bazu vjernih kupaca.

Buffettova investicija u Apple, koju je započeo 2016. godine, očekuje se da će donijeti dobit od 878 milijuna dolara ove godine. S obzirom na to da Apple drži 20 posto udjela na svjetskom tržištu pametnih telefona i generira čak 80 posto ukupnog profita u ovoj industriji, Buffettova strategija dugoročnih ulaganja u ove tehnološke divove pokazuje se izuzetno uspješnom, piše Yahoo.

MIT: Ljudi su još uvijek jeftinija radna snaga u usporedbi s umjetnom inteligencijom

Umjetna inteligencija još uvijek ne može zamijeniti većinu poslova na ekonomičan način, pokazala je studija Massachusetts Institute of Technology-a (MIT) koja je istraživala potencijal zamjene ljudskih poslova umjetnom inteligencijom u raznim industrijama.

U jednom od prvih sveobuhvatnih istraživanja o izvedivosti zamjene radne snage umjetnom inteligencijom, istraživači su modelirali atraktivnost troška automatizacije različitih zadataka u SAD-u, fokusirajući se na poslove gdje se koristi računalni vid, primjerice, učitelji i procjenitelji nekretnina. Otkrili su da samo 23% radnika, može biti učinkovito zamijenjeno. U drugim slučajevima, zbog visokih troškova instalacije i održavanja sustava umjetne inteligencije pomoću vizualnog prepoznavanja, ljudi su obavljali posao ekonomičnije.

Uvođenje umjetne inteligencije u različite industrije ubrzalo se prošle godine nakon što su se pokazali potencijali tehnologije kroz alate poput ChatGPT tvrtke OpenAI. Tehnološke tvrtke poput Microsofta i Googlea predstavile su nove usluge umjetne inteligencije i pojačale planove razvoja - tempom koji su neki lideri industrije upozorili da je "jednostavno prebrz", piše Bloomberg. O strahu da će ljude zamijeniti umjetna inteligencija - već se dugo priča.

"Sentiment 'strojevi će nam ukrasti poslove' često se izražava tijekom razdoblja brze tehnološke promjene. Takva tjeskoba ponovno se (ponovno) pojavila stvaranjem velikih jezičnih modela (LLM)", rekli su istraživači iz Laboratorija za računalnu znanost i umjetnu inteligenciju MIT-a.

Računalni vid je područje umjetne inteligencije koje omogućuje strojevima izvlačenje značajnih informacija iz digitalnih slika i drugih vizualnih ulaza, a najčešće se primjenjuje u sustavima za detekciju objekata za autonomnu vožnju ili u pomoći kategorizacije fotografija na pametnim telefonima.

Omjer troškova i koristi računalnog vida najpovoljniji je u segmentima poput maloprodaje, prijevoza i skladištenja. Također je izvedivo u kontekstu zdravstvenih usluga, kažu u MIT-u. Agresivnije uvođenje umjetne inteligencije, posebno putem pretplatničkih ponuda AI usluga, moglo bi proširiti druge primjene i učiniti ih održivijima, rekli su autori.

MIT-ovo istraživanje je financirao MIT-IBM Watson AI Lab, a korištene su online ankete za prikupljanje podataka o otprilike 1.000 vizualno podržanih zadataka u 800 zanimanja. Samo 3% takvih zadataka može se trenutačno automatizirati ekonomično, ali taj postotak bi do 2030. mogao narasti na 40% ako padnu troškovi podataka i poveća se točnost AI-a, rekli su istraživači.

Međunarodni monetarni fond prošlog je tjedna rekao da će gotovo 40% poslova globalno biti pogođeno razvojem AI-a kako će donositelji odluka morati pažljivo balansirati potencijal umjetne inteligencije s negativnim posljedicama kojih će zasigurno biti sve više.

Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu prošlog tjedna mnoge rasprave usmjerene su upravo na zamjenu radne snage umjetnom inteligencijom. Suosnivač tvrtke Inflection AI i Googleovog DeepMind-a, Mustafa Suleyman, rekao je kako su sustavi umjetne inteligencije "fundamentalno alati koji zamjenjuju radnu snagu".

"Naše istraživanje uzima u obzir korištenje računalnog vida širom gospodarstva, proučavajući njegovu primjenjivost na svako zanimanje u gotovo svakoj industriji i sektoru", rekao je Neil Thompson, direktor FutureTech Research Projecta na MIT Computer Science and Artificial Intelligence Labu. "Sada je jasno da će automatizacije biti sve više u maloprodaji i zdravstvu, a manje u područjima poput građevine, rudarstva ili nekretnina", Thompson za Bloomberg.

Opet se crveni - što se to zapravo događa s Bitcoinom?

Cijena Bitcoina je pala na sedmotjedni minimum ovaj tjedan, zadržavajući se ispod cjenovne razine od 40,000 dolara prvi put od premijernog lansiranja 11 ETF fondova za Bitcoina.

Bitcoinom se trenutno trguje uz cijenu koja varira između 39.900 i 40.000 dolara, piše Reuters. Kratkoročni uzlet Bitocina početkom prosinca, čini se kako se brzo ispuhao.

Bitcoin je ojačao rastom uzbuđenja zbog predstojećeg odobrenja burzovno-trgovinskih fondova (ETF-ova) s bitcoinom od strane američke Komisije za vrijednosne papire i burze (SEC), otvarajući put kriptovaluti prema mnoštvu novih ulagača. Bitcoin je zabilježio rast od oko 70% od kolovoza ove godine, kada je savezni sud prisilio SEC da ponovno razmotri svoju odluku o odbijanju zahtjeva za bitcoin ETF tvrtke Grayscale Investments.

Neki analitičari sada kažu kako su ulagači odlučili povući dobit koju su stekli u zadnjih par mjeseci rasta vrijednosti najpopularnije kriptovalute.

Reuters napominje kako Bitcoin ima problem u usporedbi s tradicionalnim dionicama nakon što je referentni indeks S&P 500 dostigao nove rekorde u ponedjeljak, potaknut prije svega tehnološkim dionicama.

"Izgleda kao da se investitori trenutačno voze niz pokretnu stepenicu prema dolje dok tradicionalni financijski pokazatelji uživaju u lakšoj vožnji do rekordnih visina", rekao je Antoni Trenchev, suosnivač kripto tvrtje Nexo.

Napomenuo je da su prethodni važni događaji u kripto svijetu, uključujući inicijalno javno predstavljanje kripto mjenjačnice Coinbase i lansiranje bitcoin futuresa, praćeni sličnim padovima cijena.

Trenchev je u razgovoru za Reuters dodao kako je Bitcoin pod pritiskom izlazaka iz "starog" bitcoin fonda tvrtke Grayscale Investments, koji je pretvoren u ETF nakon što je SEC odobrio druge bitcoin ETF proizvode ranije ovog mjeseca.

CoinDesk je izvijestio u ponedjeljak da je FTX, koji je ušao u stečaj 2022. godine, prodao 22 milijuna dionica vrijednih gotovo milijardu dolara u Greyscaleovom ETF-u.

"Burzovno-trgovinski fondovi s bitcoinom su u opasnosti da se pridruže … kripto dvorani zloglasnosti", rekao je Trenchev.

Amazon ulaže 14 mlrd. eura u Japan, evo o čemu je riječ...

Amazon Web Services (AWS), američki cloud services provider, planira značajno proširenje svog poslovanja u Japanu do 2027., s investicijom od 2.260 milijardi jena (14 milijardi eura). Fokusirat će se na jačanje svoje infrastrukture usluga u oblaku, posebno povećavajući kapacitete u velikim gradovima Tokiju i Osaki kako bi zadovoljio rastuću potražnju.

Ova ambiciozna investicija od strane Amazon Web Services-a ima cilj pridonijeti japanskom bruto domaćem proizvodu s iznosom od 5,57 trilijuna jena (34,6 milijardi eura) te stvoriti više od 30.500 novih radnih mjesta u zemlji, objavili su iz američke kompanije. Tadao Nagasaki, predsjednik i generalni direktor japanske podružnice AWS-a, naglasio je kako će njihovo ulaganje ubrzati digitalnu transformaciju za širok spektar kupaca u javnom i privatnom sektoru, istovremeno potičući napredak u području umjetne inteligencije i strojnog učenja.

Ova najava susreće pozitivan odjek kod japanske vlade, koja prepoznaje ključnu ulogu razvoja digitalne infrastrukture u jačanju industrijske konkurentnosti zemlje. Bivši ministar digitalizacije Takuya Hirai izjavio je: "Razvoj digitalne infrastrukture ključan je za jačanje industrijske konkurentnosti naše zemlje, a podatkovni centri igraju važnu ulogu u tome."

Kinezi ne žele popustiti: Ubrzano uvoze opremu za proizvodnju najnaprednijih računalnih čipova

Kina je prošle godine zabilježila dramatičan rast vrijednosti uvoza strojeva za proizvodnju računalnih čipova, dok tamošnja vlada i tehnološki sektor pokušavaju premostiti sankcije postavljene od strane SAD-a i drugih zealja.

Kina je prošle godine tako uvezla 40 mlrd. dolara vrijednosti opreme koji se koriste pri proizvodnji računalnih čipova.

Kineske tvrtke intenziviraju svoja ulaganja u nove tvornice poluvodiča s ciljem jačanja domaćih kapaciteta i izbjegavanja izvoznih restrikcija nametnutih od strane SAD-a i drugih zemalja. Ova ograničenja stvaraju poteškoće u pristupu modernoj opremi potrebnoj za proizvodnju najsofisticiranijih čipova, čime usporavaju razvoj kineskog sektora visoke tehnologije koji se doživljava kao prijetnja Zapadu.

Čak i prije implementacije tih ograničenja, nizozemska tvrtka ASML Holding NV otkazala je kineske narudžbe, nastavno na direktni zahtjev američke vlade, pisao je Bloomberg ranije ovog mjeseca.

Ova otkazivanja su uslijedila tjednima prije službenog stupanja na snagu zabrane izvoza vrhunske opreme za proizvodnju računalnih čipova za potrebe vojne industrije, ali i razvoja napredne umjetne inteligencije.

Meta ima ozbiljne ambicije na polju umjetne inteligencije i najavljuje golemu investiciju

Izvršni direktor Meta-e, Mark Zuckerberg, prošli tjedan je otkrio frapantnu novu investiciju za tvrtku koja upravlja društvenim mrežama Facebook i Instagram. Zuckerberg je najavio kako će Meta izgraditi golemu hardverske infrastrukture koja će biti u pozadini ambicija tvrtke u sektoru umjetne inteligencije.

Meta će do kraja 2024. godine kupiti oko 350.000 Nvidia H100 GPU-ova. A ukupno će tvrtka posjedovati otprilike 600.000 ovih vrsta čipova, ako se uključe i drugi slični GPU-ovi, napomenuo je Zuckerberg.

"Izgradili smo kapacitet (za AI op.a.) koji može biti veći od bilo koje druge pojedinačne tvrtke", pohvalio se Zuckerberg u razgovoru za TheVerge.

Nije tajna kako Meta radi na tehnologiji "opće umjetne inteligenciju", piše BusinessInsider.

Procjenjuje se kako jedan Nvidia H100 GPU košta oko 30.000 dolara, iako druge procjene postavljaju trošak i do 40.000 dolara. Ako Meta zaista bude posjedovala 600.000 ovih čipova, to bi ih moglo koštati i do 18 milijardi dolara. Moguće je da Meta dobiva popust na veću količinu, a slični GPU-ovi drugih pružatelja mogu biti jeftiniji od Nvidijinih. Ali čak i po cijeni od 20.000 dolara po čipu, to je 12 milijardi dolara novih ulaganja za Meta-u.

Istovremeno, od kraja 2022. godine, Meta je otpustila više 20% svojih zaposlenika, a očekuju se i dodatni otkazi, piše BusinessInsider. Šira reorganizacija Meta-inog poslovanja pogodila je i timove umjetne inteligencije prošle godine.

Prošle godine gotovo 200 tisuća stranaca zatražilo dozvolu za rad u Hrvatskoj

Prema posljednjim podacima HZZ-a, u prosincu je nastavljen pad registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, ali je zabilježen i nastavak rasta na mjesečnoj razini, šesti u posljednjih sedam mjeseci, prenose RBA analitičari.

"Vrijedi napomenuti da je rast na mjesečnoj razini još uvijek odraz uobičajenog sezonskog obrasca, iako je trend započet nešto ranije nego uobičajeno (vjerojatno posljedica i ranijeg zapošljavanja za turističku sezonu). Pad registriranih nezaposlenih na godišnjoj razini traje gotovo tri godine, odnosno na kraju prosinca 2023. nastavlja se trideset i treći mjesec zaredom", stoji u komentaru RBA analitičara.

U odnosu na prosinac 2022. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 2.834 osobe ili 2,4%. S druge strane, u odnosu na studeni 2023. evidentiran je rast broja registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u za 1.732 osobe ili 1,5%.

U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih porastao je na 114.982 osobe. Danas će DZS objaviti detaljnu statistiku o trendovima na tržištu rada na kraju 2023., a očekujemo da je stopa registrirane nezaposlenosti porasla s 6,4% u studenom na 6,5% u prosincu.

U odnosu na prosinac 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 10.733 osobe ili 8,5%, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2019. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 16.771 osobu ili 12,7%.

Tijekom prosinca je iz evidencije nezaposlenih izašlo 10.221 osoba (-15,4% u odnosu na prosinac 2022.), a od toga je zaposleno 7.064 osobe (6.368 osoba na temelju radnoga odnosa i 696 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti). Promatrano prema zapošljavanju temeljem radnog odnosa, većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (5.301 osoba ili 83,2%). Najveći se broj zaposlio u pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (1.087 ili 17,1%), trgovini na veliko i malo (974 osobe ili 15,3%), prerađivačkoj industriji (749 osoba ili 11,8%), obrazovanju (601 osoba ili 9,4%) te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (527 osoba ili 8,3%).

Tijekom prosinca prijavljeno je 13.953 slobodnih radnih mjesta, što je za 10,9% manje na godišnjoj razini. Najveći udio u prijavljenim slobodnim radnim mjestima imale su djelatnosti iz zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (2.896 ili 20,8%), obrazovanja (2.099 ili 15,0%), pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (1.869 osoba ili 13,4%), prerađivačke industrije (1.661 ili 11,9%) te trgovine na veliko i na malo (1.258 ili 9,0%).

Promatrano u razdoblju siječanj-prosinac 2023., prosječan broj registriranih nezaposlenih osoba iznosio je 108.921. U odnosu na prosjek iz 2022. godine (116.127 osoba), zabilježeno je smanjenje za 6,2%, dok je u odnosu na 2021. godinu (136.816 osoba) pad iznosio 20,4%.

"Tržište rada u cijeloj 2023. godini pokazalo je otpornost na izazovno ekonomsko i geopolitičko okružje što se odrazilo i na godišnji pad nezaposlenosti uz istovremeni rast zaposlenosti. Karakteristika je to tržišta rada diljem europodručja. Iako i tijekom 2024. očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada, trendovi će djelomično ovisiti o raspletu gospodarske situacije u monetarnoj uniji i ostalim tržištima. S trenutačne točke gledišta, u uvjetima slabljenja inflatornih pritisaka, solidna domaća potražnja uz očekivan blag oporavak inozemne, trebala bi poticati rast gospodarskih aktivnosti, a time djelovati i u smjeru nastavka pozitivnih trendova na tržištu rada", stoji u komentaru RBA analitičara.

"Prema podacima HZZ-a, broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u razdoblju siječanj-prosinac 2023. iznosio je više od 190 tisuća, što je u skladu s našim očekivanjima. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 538 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Priljev radnika iz zemalja izvan Europske unije u spomenute djelatnosti odražava nesklad ponude i potražnje na domaćem tržištu rada te prirodu posla. Pozitivno mišljenje dobilo je više od 160 tisuća zahtjeva. Važno je naglasiti da pouzdana statistika o ukupnom broju radnika iz trećih zemalja još uvijek ne postoji pa možemo govoriti samo o procjenama. Priljev radnika iz trećih zemalja odražava izazove poslodavaca u pronalaženju radne snage u uvjetima stanovitog gospodarskog rasta i nepovoljnih demografskih promjena", za kraj su komentirali RBA analitičari.

Rusi špijunirali Microsoftove direktore

Hakeri povezani s ruskom vladom dobili su pristup e-mailovima nekih od vodećih direktora Microsofta, objavila je američka softverska tvrtka.

Napad je započeo krajem studenog i otkriven je tek 12. siječnja, objavili su iz Microsofta. Hakeri su preuzeli neke dokumente priložene uz e-mailove. Microsoft nije objavio točne podatke o direktorima koji su bili meta špijunaže, no dodali su kako su hakirani i korporativni e-mailovi članova Microsoftovih timova za kibernetičku sigurnost i pravne poslove.

"Microsoft je identificirao prijetnju kao 'Midnight Blizzard', ruski državni sponzorirani akter poznat i kao Nobelium", izjavila je američka tvrtka.

"Do danas nema dokaza da su hakeri imali pristup korisničkim podacima, proizvodnim sustavima, izvornom kodu ili sustavima umjetne inteligencije", priopćili su iz Microsofta.

Meta na korak do tržišne kapitalizacije od jednog bilijuna dolara

Tržišna kapitalizacija Facebookove matične kompanije Meta Platforms približava se iznosu od 1 bilijuna dolara nakon rasta cijene dionica za 200% tijekom 2023. godine.

Trenutna tržišna kapitalizacija Meta Platforms iznosi 966,60 milijardi dolara, što znači da nedostaje svega 33,4 milijarde dolara do dostizanja impresivne vrijednosti od 1 bilijuna dolara. Ukoliko dosegne ovu vrijednost, Meta će se pridružiti drugim američkim tehnološkim kompanijama poput Microsofta, Applea, Alphabeta, Amazona i Nvidije koji imaju vrijednost veću od bilijuna dolara.

Meta je već 2021. godine premašila tržišnu kapitalizaciju od bilijun dolara, no to nije dugo potrajalo.

U veljači 2022. godine Meta je doživjela najveći jednodnevni pad u povijesti američkih korporacija nakon što je objavila izvještaj o poslovanju u četvrtom kvartalu koji je pokazao smanjenje dnevnog broja aktivnih korisnika Facebooka po prvi put ikada.

Meta je tada provela opsežno smanjenje operativnih troškova poslovanja, što je uključilo i otkaz za 11 tisuća zaposlenika kompanije.

Snažan skok cijene Meta-inih dionica povećao je i osobno bogatstvo suosnivača i izvršnog direktora Marka Zuckerberga, koji posjeduje 13% dionica tvrtke. On je sada 6. najbogatija osoba na svijetu s neto vrijednošću od 136 milijardi dolara, pokazuje izračun Bloomberg Billionaires Index-a.

Deutsche Telekom proglašen najvrijednijim telekomunikacijskim brendom na svijetu

Prema danas objavljenoj studiji „Brand Finance Global 500“ Deutsche Telekom, čijim je Hrvatski Telekom dijelom, jedan je od najvrjednijih svjetskih brendova, najvrjedniji telekomunikacijski brend na svijetu, te najvrjedniji korporativni brend u Europi, navodi se u priopćenju.

U odnosu na prethodnu godinu Deutsche Telekom je napredovao na svjetskoj ljestvici za dvije pozicije te je danas deveti najvrjedniji svjetski brend. Najvrjedniji brend na svijetu je Apple, ispred Microsofta, Googlea, Amazona i Samsunga.

Uspjeh Deutsche Telekoma temelji se na trenutačnoj vrijednosti brenda, najvišoj u povijesti kompanije, a koja iznosi 73,3 milijarde dolara, što predstavlja rast od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu (62,9 milijardi dolara), a 84 posto od 2020. godine. Tijekom tog razdoblja Deutsche Telekom je od četvrtog postao najsnažniji svjetski telekomunikacijski brend.

„Uspjeli smo postati jedan od 10 najjačih svjetskih brendova. Ovo je nevjerojatan uspjeh za našu kompaniju. Naša krovna strategija globalnog brenda pokazuje se uspješnom i pogođenom, a investicije u brend daju rezultate, što je u skladu s našim gospodarskim i tehnološkim uspjesima u Njemačkoj, Europi i SAD-u te je u skladu s nastojanjima etabliranja Deutsche Telekoma kao vodeće digitalne telekomunikacijske kompanije”, ističe Ulrich Klenke, Chief Brand Officer Deutsche Telekoma.

Britanska savjetodavna tvrtka Brand Finance pripisuje značajan porast vrijednosti brenda Deutsche Telekoma pozitivnom gospodarskom i tehnološkom razvoju, a uspjehu Deutsche Telekom Grupe pridonose sustavna ulaganja u kvalitetu mreže, digitalne tehnologije i korisničko iskustvo. Prema Brand Financeu, najveća kvaliteta mreže Deutsche Telekoma igra ključnu ulogu u akviziranju i zadržavanju korisnika. Ocjena brenda povećana je sa 79 na 83 od maksimalnih 100 bodova, te s AA+ na AAA- ocjenu. Dosljedna globalna prisutnost brenda omogućila je Deutsche Telekomu daljnje jačanje ugleda globalnog igrača.

Brand Finance je globalna i neovisna konzultantska tvrtka za procjenu i analizu brendova sa sjedištem u Londonu koja rangira 500 najvrjednijih brendova na svijetu, a studiju je objavio danas u sklopu Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu.

Istraživanje: Najzdovoljniji radnici u Hrvatskoj rade u IT sektoru u Zagrebu

Prema istraživanju koje je proveo portal MojPosao, a u kojem je lani sudjelovalo više od 2 tisuće ispitanika, radnici u Hrvatskoj nisu pretjerano zadovoljni, ali niti posebno nezadovoljni svojim poslom. Na skali od 1 do 10, prosječna ocjena na pitanje 'Koliko ste zadovoljni svojim radnim mjestom?' iznosi 4,63, što predstavlja blagi rast u odnosu na godinu prije kada je prosječna ocjena iznosila 4,59.

Žene su u nešto većoj mjeri nezadovoljne trenutnim radnim mjestom u odnosu na muškarce. Naime, 72% radnica u Hrvatskoj nije zadovoljno radnim mjestom(ocjena 6 ili niže), dok isti stav dijeli 68 % muškaraca. Stariji zaposlenici su nezadovoljniji radnim mjestom nego njihovi mlađi kolege.

Trećina radnika rođenih nakon 1995. ističe zadovoljstvo poslom, u usporedbi s 28% zadovoljnih zaposlenika među starijim generacijama.

Dio razloga vjerojatno leži u činjenici da su mlađi radnici mobilniji na tržištu rada, jednostavnije mijenjaju poslove te nemaju osjećaj da su 'zapeli' na poslu kojim nisu zadovoljni.

Interesantno, ovaj trend razlikuje kada je riječ o ispitanicima starijim od 60 godina, među kojima čak polovica ističe visoku raznu zadovoljstva svojim radnim mjestom.

Također, zaposlenici s višom stručnom spremom su u pravilu zadovoljniji od radnika nižeg stupnja obrazovanja. Primjerice, 34% zaposlenih s visokom stručnom spremom tvrdi da su zadovoljni trenutnim poslom (dali ocjenu od 7 na više), dok isto razmišlja 27% radnika sa srednjom stručnom spremom.

'Kamen spoticanja' i dalje su plaća i nemogućnost napredovanja

Prema istraživanju, većina tvrtki zaposlenicima omogućuje redovito korištenje pauze za obrok te su upravo tim 'pravom' radnici u Hrvatskoj najzadovoljniji. Potom slijede - adekvatan radni prostor, mogućnost obavljanja radnih zadataka u sklopu radnog vremena, osjećaj da na poslu radimo nešto korisno te rijetko odrađivanje prekovremenih sati.

S druge, negativne, strane spektra nalazi se popis stvari kojima radnici nisu zadovoljni.

Očekivano, hrvatski radnici najmanje su zadovoljni vrednovanjem radnog mjesta u smislu plaće, ali i drugih beneficija te mogućnošću napredovanja. Također, značajan broj radnika ne osjeća pripadnost kompaniji i tvrtkine uspjehe ne doživljava kao vlastite, a mnogi ističu i manjak podrške i brige od strane nadređene osobe te izostanak povjerenja u kolege.

Najviše zadovoljnih radnika pronalazimo u Zagrebu (32%), a najmanje u središnjoj Hrvatskoj (23%) i Dalmaciji (25%).

Također, male tvrtke zapošljavaju nešto više zadovoljnih radnika (32% je dalo ocjenu 7 ili više) nego što je to slučaj u velikim kompanijama (28%).

Usprkos turbulencijama na globalnom IT tržištu, iz godine u godinu tvrtke koje djeluju u sektoru informacijskih tehnologija odnose nagrade za najboljeg poslodavca, stoga ne čudi podatak da je to jedna od djelatnosti s najviše zadovoljnih zaposlenika (47%). Visok postotak zadovoljnih zaposlenika radi i u Profesionalnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (40%).

Prema istraživanju, najvišu razinu zadovoljstva iskazuju zaposleni u privatnim tvrtkama, bilo da su u domaćem (31%) ili stranom (30%) vlasništvu. Nasuprot tome, najmanja razina zadovoljstva zabilježena je među zaposlenicima stranih institucija (20%) i državnih tvrtki (26%).

Razvoj umjetne inteligencije pogurat će i europska rizična (VC) ulaganja

Transakcije rizičnog kapitala (venture capital) u Europi će se povećati ove godine jer investitori sjede na velikim hrpama neiskorištenog kapitala zbog nedostatka aktivnosti u 2023. godini, piše PitchBook.

Međutim, Eric Liaw, generalni partner u IVP, vjeruje da neće doći do povratka u euforične dane 2021. godine jer će startupi i investitori djelovati s većom disciplinom.

"Rast pod svaku cijenu je prošao", rekao je Liaw. "Nadam se da ćemo to svi zapamtiti idući put, a bit će i idućeg puta."

"Sa stabilizacijom ulagačkog okruženja i kapitala, tvrtke će se osjećati sigurnije prilikom odgovornih investicija za budući rast. Očekujem više aktivnosti u financiranju u kategorijama seed, A i B, i vrlo malo u D i dalje, uglavnom zato što su privatne tvrtke postigle razine učinkovitosti koje su dosad smatrane nemogućima", rekao je Liaw.

Veći broj jednoroga u 2024.

S povećanim pritiskom na procjene prošle godine, europska jednoroga kohorta za 2023. izgledala je relativno slabašno u usporedbi s prethodnim godinama. Prema podacima PitchBooka, prošle godine u Europi se pojavilo samo 10 novih jednoroga, kompanija s valuacijom većom od milijardu dolara. U 2022. bilo je 46 takvih tvrtki.

"Prošla godina bila je teška okolina za procjene, što je činilo nepovoljnim prikupljanje kapitala uz povećani broj negativnih rundi za tvrtke koje su trebale svježa financijska sredstva", rekao je Rosh Wijayarathni, direktoru za inovacijsko gospodarstvo Velike Britanije i Irske u JP Morgan. "(Ali) s ulaganjima u tvrtke iz kategorija seed i Serije A u posljednjih 18 mjeseci, nadam se da imamo dobar broj tvrtki u fazi rasta koje će kucati na vrata statusa jednoroga kada izađu na tržište prikupljati kapital."

"Vidjet ćemo povećanje, ali nećemo se vratiti na razine iz 2021. Međutim, kvaliteta europskih jednoroga bit će mnogo veća - temeljena na stvarnim prihodima s dobrim ekonomskim pokazateljima, a ne na hiperinflaciji zadnjeg ciklusa", rekao je Imran Ghory, generalni partner tvrtke Blossom Capital.

Svi pogledi usmjereni prema umjetnoj inteligenciji

Generativna umjetna inteligencija bila je u središtu pažnje investitora u 2023. godini, a očekuje se da će i ove godine biti slično. Međutim, fokus će se vjerojatno premjestiti s velikih jezičnih modela prema stvarnim primjenama.

"Lako je podcijeniti AI i vidjeti ga samo kao još jedan ciklus hiperinflacije, ali počet ćemo vidjeti stvarnu vrijednost", rekao je Adam Zobler, generalni partner u Foundamental. "Ako se prva faza revolucije umjetne inteligencije fokusirala na razvoj temeljnih modela, smatramo da će druga faza obuhvatiti vertikalizaciju AI-a. AI će oživjeti stare industrije otvaranjem novih primjena, otključavanjem podataka iz arhiva i agregacijom podataka između softverskih sustava."

Reece Chowdhry, partner tvrtke Concept Ventures, upozorava da će se AI startupi morati posebno posvetiti ravnoteži između inovacija i usklađenosti ove godine.

"Prošla godina bila je godina velikog proboja umjetne inteligencije", rekao je. "Stoga će 2024. biti godina sigurnosti u polju AI-a i tehnologije regulative. AI startupi će se naći pod pojačanim nadzorom u vezi s transparentnošću, odgovornošću i ublažavanjem pristranosti. Tvrtke moraju proaktivno prilagoditi svoje strategije ne samo kako bi se pridržavale postojećih propisa, već i kako bi predvidjele i pripremile se za buduće razvoj AI regulacije."