Hrvatski inozemni dug narastao za 14,2 mlrd. eura, ali to i zapravo nije problem...

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju prosinca gotovo 64 mlrd. eura, što je smanjenje za 2,1% ili 1,3 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno povećanje za 14,2 mlrd. eura u odnosu na kraj 2022. godine (+28,4%).

Snažan rast na godišnjoj razini rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 mlrd. eura). Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a ustvari je neutralan, prenose RBA analitičari.

U skladu s navedenim i unatoč solidnom nominalnom rastu BDP-a tijekom prošle godine, na kraju 2023. relativni pokazatelj inozemne zaduženosti porastao je na 84,4% BDP-a, što je 11,1 postotnih bodova više u odnosu na kraj 2022. odnosno za 0,4 pb u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Međutim, isključujući središnju banku, udio bruto inozemnog duga u BDP-u spustio se na 58,3%, što je za 8,7 postotnih bodova niže na godišnjoj razini i za 4 postotna boda u odnosu na rujan 2023.

Promatrajući prema komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8,5% na kraju 2022. na 30,9% krajem prosinca 2023., a iznosio je 19,8 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 27,6% u ukupnom ino dugu, iznosio je 17,7 mlrd. eura (-1,1 mlrd. eura ili 6,0% manje u odnosu na kraj 2022.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju prosinca je u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije porastao za 0,1 mlrd. eura ili 8,1%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 20,6%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem prosinca iznosio je 13,2 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 4,6 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 652 mil. eura odnosno 12,5%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 7,1%.

"Stoga je utjecaj rasta bruto inozemnog duga opće države bio skroman, dok je inozemna zaduženost kod svih ostalih sektora smanjena, što je djelomično povezano i s povoljnijim uvjetima zaduživanja na domaćem tržištu", stoji u analizi RBA analitičara.

Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 38,2 mlrd. eura ili gotovo 60% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 25,8 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 40% ukupnog bruto inozemnog duga.

"Čimbenici koji karakteriziraju trenutno ekonomsko okružje, a koji se mogu odraziti na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj uključuju pooštrene uvjete financiranja na međunarodnom tržištima kroz rast troškova kamata na inozemni dug kao i relativno nepovoljna investicijska klima, ekonomska neizvjesnost te povišena averziju prema riziku", stoji u zaključku komentara RBA analitičara.

Microsoft u emiratski AI startup G42 ulaže čak 1,5 mlrd. dolara

Microsoft planira uložiti 1,5 milijardi dolara u G42, tvrtku za umjetnu inteligenciju sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, izvijestio je New York Times.

G42 je povukao svoja ulaganja u Kini i započeo dugotrajan zadatak povlačenja kineske opreme uslijed zabrinutosti SAD-a zbog odnosa s kineskim tvrtkama.

Prema partnerstvu, G42 će koristiti Microsoftove usluge u oblaku i pristati na sigurnosni aranžman dogovoren u detaljnim razgovorima s američkom vladom, navodi NYT.

G42 će također prodavati Microsoftove usluge koje koriste moćne AI čipove, dodaje se.

Sporazum postavlja niz zaštita na AI proizvode podijeljene s G42 i uključuje dogovor o uklanjanju kineske opreme iz operacija tvrtke sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Predsjednik Microsofta Brad Smith, koji će zauzeti mjesto u upravnom odboru G42, izjavio je kako je "SAD je sasvim prirodno zabrinut da najvažnija tehnologija bude zaštićena od strane pouzdane američke tvrtke".

G42 već se spominjao kao temeljni partner zajedno s ulagačkim fondom Abu Dhabija u projektu koji vidi stvaranje 100 mlrd. dolara teškog fonda za ulaganje u perspektivne AI tehnologije i startupe.

Kriza stigla i do Muska: Tesla otpušta više od 14.000 zaposlenika diljem svijeta

Prema internom dopisu iz Tesle, a koji je viđen od strane novinara BusinessInsidera, tvrtka Elona Muska ukida više od 10% radnih mjesta. "Nema ničeg što više mrzim, ali moramo to učiniti. To će nam omogućiti da budemo efikasniji, inovativniji i gladniji za sljedeći ciklus rasta", napisao je Musk i tako najavio novi val otkaza u Tesli.

Tesla je u prvom kvartalu zabilježila značajan pad u isporukama novih automobila i godišnji pad prodaje po prvi put od 2020. godine.

Ranije, Tesla je za lošije od očekivanih poslovnih rezultata okrivila usporenu proizvodnju osvježenog Modela 3, požar u svojoj tvornici blizu Berlina te na probleme u lancu opskrbe uzrokovanih napteostima i sukobima u Crvenom moru.

Već se mjesecima šuška o velikim otkazima u najpopularnijem svjetskom proizvođaču električnih automobila.

Tesla zapošljava više od 140.000 radnika širom svijeta, uključujući više od 20.000 u svojoj tvornici u Fremontu u Kaliforniji.

CEO Tesle Elon Musk iza sebe ima povijest oštrog smanjivanja broja zaposlenih u svojim tvrtkama. Milijarder je prepolovio broj zaposlenika u Twitteru nekon preuzimanja popularne društvene mreže 2022. godine. I sama Tesla je već provela nekoliko manjih rundi otpuštanja.

Musk je još prošle godine izjavio kako ubuduće on osobno mora odobriti sva nova zapošljavanja u kompaniji.

U pre-market trgovini dionice Tesle bilježe mali pad cijene.

Bivši F1 prvak Nico Rosberg pokrenuo vlastiti venture capital ulagački fond

Bivši Formula 1 prvak, Nijemac Nico Rosberg, osnovao je vlastiti venture capital fond Rosberg Ventures koji neće ulagati u pojedinačne startupe, već u druge fondove rizičnog kapitala, poput glasovitih Andreessena Horowitza, Kleiner Perkinsa i Accel-a.

"Stvarno sam pronašao svoju novu životnu misiju kroz poslovni život nakon Formule 1," rekao je Roseberg u izjavi za The Sunday Times.

Sa vieš od 35 ulaganja u startupe, Rosberg je aktivan u sektoru rizičnog kapitala posljednjih osam godina.

Rosberg Ventures već je prikupio ulagački kapital od 30 milijuna eura i to mahom od osobnih obiteljskih ulagačkih ureda diljem Europe, a do kraja godine planira prikupiti i dodatni kapital od 75 milijuna eura.

Rođen u Njemačkoj i odrastao u Monaku, Rosberg, sin finske F1 legende Kekea Rosberga, sada živi u Monaka i na Ibiza-i.

Također sudjeluje kao ključna figura u njemačkoj verziji popularnog poduzetničkog showa "Dragon's Den", poznatoj kao "Die Höhle der Löwen".

Pored svojih investicijskih aktivnosti, Rosberg je suosnivač GreenTech festivala u Berlinu, koji se fokusira na održivu tehnologiju i privlačenje investitora.

ZICER otvorio novi natječaj za startupe vrijedan 200.000 eura

Zagrebački startup hub ZICER otvorio natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000,00 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000,00 eura. Uz etablirani i višestruko nagrađivani Startup Factory, otvoren je i natječaj za novu Global Growth generaciju te sasvim novi Tech Transfer akcelerator.

Startup Factory je prvi hrvatski startup akcelerator i višestruko nagrađivani program ZICER-a – Zagrebačkog inovacijskog centra. Tijekom posljednjih osam godina kroz ovaj se program razvijalo ukupno 120 startupova. Prošle godine ZICER je uspješno lansirao program Global Growth koji pruža podršku startupovima pri osvajanju međunarodnih tržišta. Ove godine svome portfelju akceleratora dodaje i Tech Transfer program namijenjen onima koji žele komercijalizirati rezultate svojih znanstvenih istraživanja.

Za podršku razvoja poslovanja domaćih tehnoloških startupova ove je godine Grad Zagreb osigurao 200.000,00 eura. Riječ je o bespovratnim no equity sredstvima (ZICER ne ulazi u vlasničku strukturu startupa kojeg podržava) koja će startupovima omogućiti brži i lakši rast. Mladi timovi, koji posao tek postavljaju na noge, kroz Startup Factory mogu ostvariti 50.000,00 eura podrške, a jednak je iznos osiguran i za pobjednike Tech Transfer programa. Kroz Global Growth dodijelit će se ukupno 100.000,00 eura. Svi timovi koji će biti izabrani u ZICER-ove akceleracijske programe na razvoju poslovanja će raditi s vrhunskim mentorima, a znanja će stjecati kroz predavanja i radionice domaćih i stranih stručnjaka.

Za prijavu u ZICER-ove akceleracijske programe prihvatljiva su sva inovativna i disruptivna tehnološka rješenja, a glavna preporučena područja su zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost i kibernetička sigurnost, hrana i bio-ekonomija, edukacija, robotika, fintech, turizam, umjetna inteligencija i svemirske tehnologije.

„Razvoj inovativnih tehnoloških rješenja i njihovu implementaciju u svakodnevni život vidimo kao prekretnicu koja mijenja naše društvo. Uz hackathone kroz koje potičemo razvoj rješenja za bržu digitalizaciju grada, poticanje razvoja startupova posebno kroz ZICER-ove akceleracijske programe naš je imperativ. Za podršku razvoja poslovanja domaćih tehnoloških startupova ove smo godine iz proračuna osigurali 200.000,00 eura, što dodatno obogaćujemo i sredstvima za korištenje ZICER-ovog prostora u kumulativnom iznosu od 18.000,00 eura. Riječ je o bespovratnim sredstvima koja će startupovima omogućiti brži i lakši rast. Za mlade timove koji tek posao postavljaju na noge, kroz Startup Factory akcelerator ćemo alocirati 50.000,00 eura, dok će startupovima koji streme izlasku na međunarodna tržišta biti dodijeljeno 100.000,00 eura potpore. Ove godine ZICER pokreće sasvim nov akceleracijski program namijenjen timovima znanstvenika koji žele svoja dostignuća temeljena na istraživanjima i razvoju transferirati u poduzetnički pothvat. Kroz Tech Transfer program za ovu je skupinu osigurano 50.000,00 eura. Svi izabrani timovi na razvoju poslovanja će raditi s vrhunskim mentorima, a znanja će stjecati kroz intenzivan raspored predavanja i radionica domaćih i međunarodno priznatih stručnjaka. Pozivam razvojne timove, mlade startupove, znanstvenike, kao i one koji već imaju rješenje s kojima žele izaći na međunarodno tržište, da se prijave u ZICER-ove akceleracijske programe. Prijave su otvorene do 7. svibnja. Svima želim sreću u natjecanju i uspjeh u poslovanju“, poručuje Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.

“Kao što startupove usmjeravamo da ne postoje granice i da je sve moguće ako si među najboljima, tako u ZICER-u kontinuirano inoviramo naše programe. Uz već prepoznat Startup Factory akcelerator, prošle smo godine lansirali Global Growth akcelerator koji već u prvoj godini postiže odlične međunarodne rezultate. Ove godine pokrećemo još jedan sasvim novi akceleracijski program ZICER Tech Transfer kroz koji ćemo timove znanstvenika kroz transfer tehnologije pripremiti za tržišne uspjehe. Promijenit ćemo praksu da vrijedni znanstveni projekti s potencijalom poboljšanja kvalitete života često zbog nedostatka poticaja, financija i poduzetničkih kompetencija ostaju u laboratorijima i znanstvenim člancima, a nikada ne ostvare svoj tržišni potencijal. Komercijalizacijom, takva rješenja postaju dostupna korisnicima rješavajući probleme, a istovremeno i osiguravajući sredstva za istraživanje i daljnji razvoj znanstvenih dostignuća. Zato pozivam sve s poduzetničinim aspiracijama, od studenata do znanstvenika, da se prijave na naše akceleracijske programe kroz koje će, uz financijsku podršku dobiti i ono mnogo vrjednije – znanje, povezivanje sa zajednicom i poligon za testiranje svog poslovnog koncepta. Naš tim stručnjaka, mentori i predavači bit će im na raspolaganju kako bi što lakše došli do cilja", ističe Frane Šesnić, direktor ZICER-a i inicijator programa Startup Factory, Global Growth i Tech Transfer.

Prijave za novu generaciju ZICER-ovih akceleracijskih programa su otvorene i trajat će do 7. svibnja 2024. putem web stranice zicer.hr. Provedba svih programa započinje u lipnju, a završava velikim finalom krajem listopada 2024. na startup konferenciji Zagreb Connect.

Prodana poznata zagrebačka IT tvrtka Perpetuum Mobile

GDi grupa, jedan od vodećih srednjoeuropskih proizvođača softverskih rješenja za tehničke primjene, preuzeo je zagrebačku softversku tvrtku Perpetuum Mobile, pokazuju aktualizirani podaci iz sudskog registra.

Perpetuum Mobile jedna je od starijih domaćih IT firmi koja je uspješno poslovala na tržištu, no zadnjih nekoliko godina pala je u poslovne teškoće - koje su kulminirale ulaskom u predstečajni postupak iz koje je Perpetuum, u proljeće prošle godine ipak uspješno izišao.

Tvrtka je u 2022. godini zabilježila prihode nešto veće od milijun eura.

Vrijednost preuzimanja nije poznata.

Hrvatsko tržište online oglašavanja vrijedi skromnih 133 milijuna eura

IAB Croatia, zajednica vodećih digitalnih stručnjaka u Hrvatskoj, treću je godinu predstavilo hrvatsku procjenu investicije u online oglašavanje, IAB-ov Online Media Advertising Expenditure (AdEx), dugo iščekivanu procjenu struke. Opsežno je istraživanje i ovom prilikom nastavljeno s globalno provjerenim metodama i stručnjacima, čime je hrvatsko tržište treći put dobilo vrijedne podatke na temelju istraživanja profesionalne i neovisne organizacije kojoj je u fokusu razvoj digitalnog i interaktivnog marketinga, a okuplja ključne aktere na tržištu prateći globalnu metodologiju.

„Već treću godinu u IAB-u Croatia istražujemo domaće tržište, zbog čega imamo kontinuitet važnih podataka za cijelu industriju. Pomoću njih, pogotovo s obzirom na okolnosti u svijetu, s lakoćom se možemo staviti u europski kontekst, a još važnije, kvalitetnije planirati buduća ulaganja. Uvidi IAB Croatia Online Media AdEx-a stoga su iznimno dragocjeni, a u IAB-ovu razgovoru na Danima komunikacija imat ćemo priliku zajedno sve detaljno prokomentirati“, poručila je Rajna Cuculić (GroupM), članica Uprave HURA-e i IAB-a Croatia.

Hrvatsko tržište online media oglašavanja prema istraživanju IAB Online Media AdEx kontinuirano raste, u skladu s globalnim trendovima. U 2023. godini njegova se vrijednost procjenjuje na više od 133 milijuna eura, čime su nadmašene i ranije prognoze, te predstavlja porast od 21% u odnosu na 2022. godinu. Za 2024. godinu procijenjen je rast od 13%, čime domaći online sektor, kao važan čimbenik na europskoj karti, zauzima sve važniju poziciju.

„2023. godina bila je zaista izazovna. Započeli smo godinu ulaskom u eurozonu, uz već prisutnu visoku inflaciju koja se itekako odrazila na digitalno oglašavanje. Već samo podizanje cijena, prvenstveno na globalnim platformama, utjecalo je na značajni rast investicija u oglašavanje. 2024. godinu gledamo optimistično, uz smirivanje inflacije i napredak tržišta u tehnološkom smislu i daljnjoj optimizaciji efikasnosti. Rastu investicija pogoduju izbori, kao i nogometno prvenstvo“, izjavio je Vjekoslav Srednoselec (dentsu Croatia), član radne skupine za IAB Croatia Online Media AdEx.

Najveći udio u ukupnom iznosu, kao i prošle godine, u 2023. godini ostvaruje display oglašavanje (statični, animirani i videoformati) s 38%, nakon čega s 33% slijedi oglašavanje na društvenim mrežama, a potom oglašavanje na tražilicama s 19% udjela u ukupnoj investiciji. Procjenjuje se da ti kanali nastavljaju dominirati i u 2024. godini, a očekuje se i nastavak povećanog ulaganja u društvene mreže u 2024. – čak 20% više u odnosu na 2023. godinu.

Čak 40% ulaganja u display odnosi se na videoformate, a 62% display oglašavanja zakupljuje se programatski. Nastavljajući se na trend ranijih godina, oglašavanje na mobilnim uređajima nastavlja rasti te u 2023. čini visokih 78% display oglašavanja. Većina videooglašavanja odvija se na mobilnim uređajima (84%), dok se 16% videooglašavanja prikazuje korisnicima desktop uređaja.

U oglašavanju na društvenim mrežama postojana je dominacija kompanije Meta Inc: Facebook je u 2023. godini bio zastupljen s 56,3%, nešto manje u odnosu na udio u 2022. godini, dok Instagram postojano raste s 41%. Ostale mreže, među kojima su najzastupljeniji LinkedIn (0,5%) i Snapchat (1,1%), sve zajedno čine manje od 3% udjela u oglašavanju na društvenim mrežama, što je manji udio u odnosu na 2022. godinu. Globalne platforme u vodstvu su i kada je riječ o videooglašavanju: 54% ulaganja odlazi na YouTube, a 27% na Facebook.

Radna je skupina na temelju procjena neto oglašavanja po pojedinim segmentima online oglašavanja koje su dostavile članice IAB-a Croatia s naglaskom na one s najboljim uvidom u lokalno tržište, javno dostupnih izvora podataka i ekspertize članova radne skupine definirala IAB Online Media AdEx, procjenu neto iznosa ukupnog volumena i strukture online oglašavanja u Hrvatskoj za 2023. godinu te očekivanja za 2024. godinu. Višemjesečni projekt dodatno je osnažila agencija za istraživanje tržišta Ipsos, koja je kao nepristrani partner radila na sintezi i analizi prikupljenih podataka.

Google i Liverpool stvorili umjetnu inteligenciju koja bi mogla promijeniti moderni nogomet

Google DeepMind želi uvesti umjetnu inteligenciju (AI) u nogomet lansiranjem novog alata koji će pomoći trenerima da donose bolje taktičke odluke. Googleova istraživačka divizija predstavila je prototip TacticAI-a još u ožujku ove godine, a alat je razvijen u suradnji s engleskim nogometnim prvoligašem Liverpool

AI istraživači iz DeepMinda objavili su svoja otkrića u znanstvenom časopisu Nature Communications.

Stručnjaci za nogomet uključeni u projekt vjeruju da je AI sustav, obučen na skupu podataka od više od 7.000 kornera s EPL utakmica, već bolji od ljudi u izradi planova za napad i obranu tih specifičnih prekida igre.

"Ono što je za mene najuzbudljivije u jest da je nogomet igra koja leži između umjetnosti i znanosti," rekao je Zhe Wang, jedan od voditelja Google DeepMindovog projekta TacticAI, za Business Insider. "U igri ima puno slučajnosti, ali ipak možemo koristiti podatke za donošenje boljih odluka."

Petar Veličković, koator na TacticalAI projektu rekao je kako ima smisla trenirati TacticAI fokusirajući se na udarce iz kuta jer obično upravo oni dovode do strukturiranijih dijelova igre.

TacticAI može davati prijedloge trenerima o optimalnom pozicioniranju igrača prilikom napada i obrane kornera, potencijalno dajući njihovim ekipama prednost na konkurencijom.

Suradnja s Liverpool-om, zapravo i ne iznenađuje.

Otkako su ga preuzeli vlasnici Boston Red Sox, Fenway Sports Group, 2010. godine, klub je angažirao nekoliko ljudi čije životopise obično ne biste pronašli u tipičnom nogometnom klubu - uključujući i Iana Grahama, koji ima doktorat iz fizike s Cambridgea i koji je vodio istraživački odjel Liverpoola do 2023. godine.

"Posljednjih 10 godina Liverpool je imao ljude u svom timu s doktoratima s Cambridgea i Harvarda - to su ljudi koji su vrlo inženjerski, podatkovno i istraživački usmjereni, i dugo su radili na korištenju statističke analize," rekao je. "Dakle, već je postojala dobra, čvrsta osnova na koju smo mogli graditi s dubokim učenjem."

Stručnjaci Liverpoola pomogli su DeepMindu procijeniti jesu li korner rutine TacticAI-a bile učinkovite.

Objava TacticAI-a označava kraj suradnje između DeepMinda i Liverpoola - ali istraživači vjeruju da su izvršni direktori klubova na vrhunskoj razini tek počeli shvaćati transformacijsku ulogu koju bi AI mogao donijeti modernom nogometu.

Sljedeći predmeti analize mogli bi biti slobodni udarci te ubacivanja s aut-linije, piše BusinessInsider.

"Ne pokušavamo zamijeniti ljudske trenere. Umjesto toga, želimo im pomoći da donose brže i bolje odluke kako bi vidjeli obrasce i pronašli moguća poboljšanja kroz AI," rekao je Wang.

"U konačnici, i dalje će treneri biti ti koji će donositi odluke," dodao je. "Ovo je samo alat koji će im pomoći da odluke koje donose budu sveobuhvatnije."

Singapurski ulagački fond otvorio ured u Parizu i najavljuje velika ulaganja u Europi

Globalna investicijska kompanija Temasek, iz koje stoji država Singapur, najavila je otvaranje ureda u Parizu, čime će povećati svoju prisutnost na europskom kontinentu, uz već otvorene urede u Londonu i Bruxellesu.

Iz Temaseka najavljuju ulaganja u EMEA regiju u vrijednosti do 25 mlrd. dolara kroz sljedećih nekoliko godina.

Temasek upravlja investicijskim porteljem teškim čak 382 mlrd. dolara.

Lim Boon Heng, predsjednik Temaseka je naglasio kako investicijske aktivnosti Temaseka odražavaju četiri ključna strukturna trenda: digitalizaciju, održivost, evoluciju potrošnju i produljenje životnog vijeka. U skladu s tim, Temasek je uložio u brojne francuske kompanije, poput digitalnog zdravstvenog osiguranja Alana, platforme za e-trgovinu ManoMano te kompanije za kvantno računalstvo Pasqal.

Nadalje, Temasek će usmjeriti svoje buduće investicije prema mogućnostima u području tehnologija energetske tranzicije, budući da Europa zauzima vodeću poziciju u ovom sektoru.

Hrvatski Rasco Budimpešti isporučio električne čistilice ulica

Jedna od najbrže rastućih kompanija u industriji komunalnih vozila, domaća tvrtka Rasco iz Kalinovca, nedavno je isporučila dvije električne čistilice Lynx Charge 2000 gradu Budimpešti.

Mađarski glavni grad se odlučio za nabavu kompaktnih električnih čistilica zbog njihova smanjenog utjecaja na okoliš te činjenice da svojim dimenzijama i naprednim tehničkim rješenjima omogućuje učinkovitije čišćenje gradskih lokacija kojima veće čistilice ne mogu pristupiti. Odabrana su vozila hrvatskog proizvođača Rasco zbog najboljeg omjera cijene i kvalitete, navodi se u priopćenju.

"Ekološki prihvatljiviji vozni park važan je korak prema održivom uređenju Budimpešte gdje uz tvrtke koje brinu o čistoći grada, važnu ulogu imaju i svi njegovi građani", izjavio je mađarskim medijima Csaba Varga, direktor budimpeštanskog komunalnog poduzeća.

Baterija električnog Lynxa pogoni čistilicu tijekom cijele radne smjene bez potrebe za punjenjem. Autonomiji vozila doprinose i spremnik za otpad od dva kubična metra te više od 400 litara vode pohranjene u spremnicima. Sve je to integrirano u kompaktno vozilo dužine 4,4 i širine 1,3 metara.

"Lynx Charge ima gotovo sve sustave koje ima i električni automobil, što ga čini izrazito složenim proizvodom na čijem smo razvoju radili tri godine zajedno sa zagrebačkim FER-om. Naše čistilice održavaju brojne europske gradove čistima, no bilo bi nam drago da prednosti ovakvog ekološkog vozila prepozna i više hrvatskih komunalnih tvrtki", ističe Ivan Franičević, predsjednik uprave Rasca, jedine velike tvrtke koja se u zadnjih 30 godina probila iz lokalnih okvira na globalno tržište s ovim tipom opreme.

Rasco proizvodi 80-ak različitih proizvoda za zimsko i ljetno održavanje svih vrsta prometne infrastrukture - od autocesta, preko brzih cesta i urbanih sredina pa sve do šumskih putova i vodotokova. Njihovi pogoni zapošljavaju više od 400 ljudi. Na lokalnoj razini jedan su od pokretača razvoja sjeverozapadne Hrvatske, dok im je cilj postati najveći proizvođač komunalne opreme u Europi.

Vlasnik TikTok-a prošle godine uprihodio gotovo 120 mlrd. dolara

Dobit kineskog ByteDance-a, vlasnika popularne društvene aplikacije TikTok, skočila je za otprilike 60 posto u 2023. godini. Dobit prije kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije skočila je na više od 40 milijardi dolara s otprilike 25 milijardi dolara u 2022.. Najvrijednija startup tvrtka na svijetu također je povećala prihode na gotovo 120 milijardi dolara, pišu američki mediji.

Vlasnik TikToka i kineskog blizanca Douyina prošle je godine učvrstio svoju poziciju kao jedan od kineskih internetskih lidera, uz Tencenta i Alibabu, koji su oboje imali problema s ponovnim pokretanjem rasta u vrijeme globalne ekonomske neizvjesnosti i opreza potrošača.

Uspješno lansiranje TikTok Shopa na tržištima poput SAD-a i jugoistočne Azije otključalo je nove izvore prihoda izvan digitalnog marketinga. TikTok planira povećati veličinu svojeg poslovanja e-trgovine deset puta ove godine u SAD-u, gdje ima oko 170 milijuna korisnika.

Dugo očekivani izlazak ByteDancea na burzu ostaje tek daleka mogućnost, dok se tvrtka suočava s povećanim nadzorom u SAD-u koji bi mogao rezultirati i zabranom poslovanja. U prosincu je tvrtka ponudila otkupiti do 5 milijardi dolara dionica od investitora po valuaciji od 268 milijardi dolara. Na vrhuncu je ByteDance bio procijenjen na vrijednost veću od 400 milijardi dolara.

Njemačka će u idućim godinama vapiti za IT stručnjacima

Nedostatak informatičkih stručnjaka u njemačkom gospodarstvu u narednim godinama će se dramatično povećati, sugerira dugogodišnje istraživanje udruge Bitcom.

Prema procjenama Bitcom-a, bez odgovarajućih zakonskih intervencija i inicijativa na tržištu radne snage, Njemačkoj bi do 2040. moglo nedostajati čak 663.000 IT stručnjaka, što je zapanjujuća brojka u usporedbi s trenutnim manjkom od 149.000 kvalitificiranih stručnjaka.

Procjenjuje se kako će do 2040. biti potrebno popuniti čak 1,92 milijuna radnih mjesta u njemačkom IT sektoru, dok će kvalificiranih radnika biti dostupno samo 1,26 milijuna.

Ralf Wintergerst, predsjednik Bitcoma, naglašava kako osim ovih brojki, postoji i nekoliko tisuća nepopunjenih radnih mjesta u državnoj i lokalnoj administraciji, školama te znanstvenim institucijama.

„Ovaj nedostatak IT stručnjaka, koji se godinama produbljuje, ima širok spektar negativnih posljedica za čitavu zemlju te usporava prijeko potrebnu digitalizaciju. Sve veći jaz u IT vještinama znači gubitak konkurentnosti, dodane vrijednosti, rasta i prosperiteta", naglasio je Wintergerst.

On ističe kako bez adekvatne radne snage u području IT-a, Njemačka riskira izgubiti korak u digitalnoj transformaciji te svoju budućnost u digitalnom svijetu.

Ožujak donio pad proizvođačkih cijena na godišnjoj razini

Prema posljednjim podacima DZS-a, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u ožujku su zabilježile pad na godišnjoj razini, peti u posljednjih šest mjeseci, prenose RBA analitičari.

Godišnji pad cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu iznosio je 2,1%. Pad na godišnjoj razini tijekom prvog tromjesečja bio je dobrim dijelom rezultat učinka baznog razdoblja kod cijena energije, koje su u siječnju zabilježile smanjenje za 3,3%, u veljači za 5,7%, a u ožujku 6,4% na godišnjoj razini. U odnosu na veljaču, cijene u Energiji niže su za 0,1%. Isključujući cijene energije, promatrane proizvođačke cijene više su za 0,7% u odnosu na ožujak 2023. (+0,5% na mjesečnoj razini).

Pad u odnosu isto razdoblje 2023. zabilježile su i cijene Intermedijarnih proizvoda i Kapitalnih proizvoda (za 1,2% odnosno 1,8% godišnje). Na mjesečnoj razini cijene intermedijarnih proizvoda porasle su za 0,5%, a cijene Kapitalnih proizvoda za 0,4%. U suprotnom smjeru na godišnjoj razini djelovale su cijene u Netrajnim dobrima za široku potrošnju, čiji je godišnji rast iznosio 2,8%. U odnosu na prethodni mjesec rast promatrane kategorije je iznosio 0,5%. Rast na godišnjoj razini ostvarile su i cijene Trajnih proizvoda za široku potrošnju sa stopom rasta od 0,9%, čime je zabilježeno ubrzanje. Iste su u odnosu na veljaču 2024. porasle za 0,8%. U odnosu na veljaču 2024. proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu porasle su za 0,2%.

Kao posljedica učinka baznog razdoblja, ali i stabilizacije tekućih kretanja, na godišnjoj su razini cijene intermedijarnih proizvoda zabilježile pad šesti mjesec zaredom. Od listopada 2023. godišnji pad cijena bilježe i Kapitalni proizvodi.

"Niže cijene dobara bitnih za proces proizvodnje i veća dostupnost istih bi, uz nepromijenjene uvjete, trebale postepeno stabilizirati proizvođačke cijene proizvoda za široku potrošnju", stoji u priopćenju RBA analitičara.

"Ne očekujemo da će se u narednim mjesecima tekući pritisci u proizvođačkim cijenama industrijskih proizvoda nastaviti intenzivirati iako postoje različiti rizici koji bi mogli prouzrokovati kolebljivost promatranih cijena. Sukobi u regijama važnim za opskrbu hranom i energijom mogli bi, ako nastave trajati, u nastavku godine djelomično poticati inflatorne pritiske. Vrijedi napomenuti da će učinci baznog razdoblja nastaviti slabiti u narednim mjesecima, što će također imati određen utjecaj na godišnje promjene rasta proizvođačkih cijena. S druge strane, potencijalan izostanak oporavka vanjskotrgovinske potražnje odnosno već prigušene gospodarske aktivnosti u europodručju u okružju restriktivne monetarne politike, mogle bi djelovati u suprotnom smjeru", komentiraju RBA analitičari.

U odnosu na ožujak 2023. proizvođačke cijene ukupno bile su niže u prosjeku za 1,9%, dok su na mjesečnoj razini više za 0,1%. U skladu je to s nešto skromnijim godišnjim padom cijena industrijskih proizvoda na nedomaćem tržištu koji je iznosio 1,5%, dok je na mjesečnoj razini zadržana stabilnost.

Hrvatska je ponovno bila vrlo popularna turistička destinacija na samom početku godine

Prema jučer objavljenim podacima DZS-a, ukupan broj turističkih noćenja bio je u veljači za 7,9% veći u odnosu na veljaču 2023., dok je broj dolazaka porastao za 14,7% godišnje.

Tako je u promatranom razdoblju u komercijalnim smještajima ostvareno 312 tisuća dolazaka i 703 tisuće noćenja turista. Stranih gostiju došlo je 169 tisuća te su ostvarili 416 tisuća noćenja, što je za 18,2% više dolazaka te 6,7% više noćenja na godišnjoj razini. Strani gosti su tako na početku godine ostvarili više od 59% ukupnih noćenja, prenose RBA analitičari.

Prema strukturi zemalja iz kojih dolaze, prema preliminarnim podacima, najviše noćenja ponovno su, kao i u siječnju, ostvarili strani turisti iz Slovenije (94 tisuće ili 22,6% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). Na godišnjoj razini, turisti iz Slovenije ostvarili su 25,6% više noćenja, a najviše su noćili u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Slijede noćenja turista iz Austrije (12,0% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista), Njemačke (9,7%), Italije (6,0%) te BiH (5,3%). Kod svih spomenutih zemalja prisutan je rast noćenja turista u promatranom razdoblju u odnosu na isto razdoblje 2023., osim kod Italije (-1,9%).

Turisti su najviše noćili u Istarskoj županiji (167 tisuća noćenja, 23,8% od ukupno ostvarenih). U odnosu na isto razdoblje godinu ranije ostvaren je rast za 8,6%. Slijedi Grad Zagreb (131 tis. noćenja) i Primorsko-goranska županija (111 tis. noćenja).

Prema vrsti komercijalnog smještaja, najviše noćenja ostvareno je u skupni Hoteli i sličan smještaj (460 tisuća ili 65,5% od ukupno ostvarenih noćenja).

"Tijekom prošle godine u predsezoni zabilježen je rekordan rast fizičkih pokazatelja, a upravo u razdobljima izvan središnjeg dijela turističke sezone leži potencijal za daljnji razvoj turizma u Hrvatskoj (uz podizanje kvalitete i širine ponude). Nakon nešto slabijeg početka godine, veljača je pokazala na vrlo solidan godišnji rast fizičkih pokazatelja, što je vjerojatno povezano i s povoljnim vremenskim uvjetima, ali i prihvatljivijim cijenama smještaja u usporedbi sa središnjim ljetnim mjesecima. Ostaje za vidjeti hoće li se vrlo dobra prošlogodišnja predsezona ponoviti ili čak i nadmašiti u ovoj godini. Podaci evistiora sugeriraju na to, odnosno pokazuju na dvoznamenkast rast i dolazaka i noćenja turista u ožujku u odnosu na isto razdoblje godinu ranije", stoji u komentaru RBA analitičara.

"S obzirom na razmjerno visoki udio privatnog smještaja u strukturi turističkih kapaciteta, turistička kretanja nastavit će podržavati rast osobne potrošnje, a time i gospodarski rast."

Novo ime u upravi Addiko banke

Europska središnja banka (ECB) i Hrvatska narodna banka (HNB) potvrdile su imenovanje Marka Bolanče novim članom Uprave Addiko banke d.d. Na razini Uprave, Bolanča preuzima odgovornost za informacijsku tehnologiju, financijski kontroling, računovodstvo i izvještavanje, upravljanje imovinom i nabavom te transakcijsko bankarstvo i operativno poslovanje Grupe. Dosadašnji član Uprave, Ivan Jandrić, povlači se s mjesta člana Uprave iz osobnih razloga.

"Već dva desetljeća imam čast i priliku promatrati kako se ova banka mijenja i prilagođava novim tržišnim situacijama, tehnologijama i generacijama klijenata, te uspijeva ostati drugačija u pristupu poslovanju. Posebno se veselim novoj ulozi jer znam s kolikom predanošću naši netipični timovi rade na unaprjeđenju bankarskih usluga. Živimo u dobu umjetne inteligencije što će se zasigurno odraziti kako na operativno poslovanje, tako i na iskustvo naših vjernih i budućih klijenata“, izjavio je Bolanča.

Uz završeni Ekonomski fakultet u Zagrebu i položen ispit za investicijskog savjetnika, Marko Bolanča je svoje iskustvo i znanje usavršavao i na brojnim domaćim i stranim stručnim edukacijama. Na mjesto člana Uprave dolazi s pozicije izvršnog direktora Riznice i financijskog kontrolinga gdje je bio zadužen za upravljanje cjelokupnom likvidnošću banke, zaštitu od tržišnih rizika, upravljanje portfeljem vrijednosnih papira, te vođenje procesa planiranja i izvještavanja. Tijekom karijere iznova je potvrđivao svoje znanje i iskustvo, vodeći pritom raznolike timove i projekte.

„Ponosan sam na kvalitetu tima Addiko banke koja se još jednom pokazala putem internog promaknuća dugogodišnjeg kolege u Upravu. Pokazali smo da gradimo vrhunske stručnjake koji uspješno konkuriraju za neke od najviših upravljačkih pozicija na tržištu. Marko Bolanča bit će vrijedan član Uprave, što pokazuje i njegovo dosadašnje zalaganje i zaslužene pozicije u sustavu banke. Zajedničkim snagama nastavljamo s našim netipičnim i inventivnim rješenjima u bankarstvu“, istaknuo je Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke.

Uz Marka Bolanču, Upravu Addiko banke čine Mario Žižek, predsjednik Uprave, zadužen za poslovanje s klijentima, digitalnu transformaciju, upravljanje bilancom i riznicu, upravljanje ljudskim potencijalima i korporativnim komunikacijama, korporativno upravljanje i unutarnju reviziju te Ana Dorić Škeva, članica Uprave zadužena za kontrolu rizika, upravljanje kreditnim rizikom te usklađenost i sprječavanje pranja novca.

Hrvatske zračne luke bilježe značajan porast broja putnika

U veljači su hrvatske zračne luke zabilježile značajan porast broja putnika od 14,1 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, dosegnuvši brojku od 293 tisuće putnika, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Također, na godišnjoj razini, broj putnika u prva dva mjeseca ove godine zabilježio je rast od 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Porast broja putnika u zračnim lukama pratio je i porast broja operacija zrakoplova (slijetanja/polijetanja) za 8,1 posto u prvih nekoliko mjeseci 2024. u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s ukupno 9,5 tisuća tih operacija.

Također, zabilježen je i porast teretnog prometa u zračnim lukama u prvih nekoliko mjeseci ove godine, i to za 12,6 posto odnosno 1,5 tisuća tona u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U veljači je zračna luka Zagreb prednjačila s brojem od 243 tisuće putnika, što predstavlja značajan porast od 17,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Split je zauzeo drugo mjesto s 29 tisuća putnika, dok je Dubrovnik zabilježio tek blagi porast od 0,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Kada je riječ o međunarodnim vezama, najveći promet ostvaren je s njemačkim zračnim lukama, s 64 tisuće putnika u veljači 2024., što predstavlja povećanje od 16,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Također, zabilježen je porast putnika s zračnim lukama Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine.

Ukupno gledajući, u veljači je zabilježeno 4.580 zrakoplovnih operacija, što je povećanje od 9,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je teretni promet porastao za 6,2 posto s 722 tone tereta.