Deutsche Telekom proglašen najvrijednijim telekomunikacijskim brendom na svijetu

Prema danas objavljenoj studiji „Brand Finance Global 500“ Deutsche Telekom, čijim je Hrvatski Telekom dijelom, jedan je od najvrjednijih svjetskih brendova, najvrjedniji telekomunikacijski brend na svijetu, te najvrjedniji korporativni brend u Europi, navodi se u priopćenju.

U odnosu na prethodnu godinu Deutsche Telekom je napredovao na svjetskoj ljestvici za dvije pozicije te je danas deveti najvrjedniji svjetski brend. Najvrjedniji brend na svijetu je Apple, ispred Microsofta, Googlea, Amazona i Samsunga.

Uspjeh Deutsche Telekoma temelji se na trenutačnoj vrijednosti brenda, najvišoj u povijesti kompanije, a koja iznosi 73,3 milijarde dolara, što predstavlja rast od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu (62,9 milijardi dolara), a 84 posto od 2020. godine. Tijekom tog razdoblja Deutsche Telekom je od četvrtog postao najsnažniji svjetski telekomunikacijski brend.

„Uspjeli smo postati jedan od 10 najjačih svjetskih brendova. Ovo je nevjerojatan uspjeh za našu kompaniju. Naša krovna strategija globalnog brenda pokazuje se uspješnom i pogođenom, a investicije u brend daju rezultate, što je u skladu s našim gospodarskim i tehnološkim uspjesima u Njemačkoj, Europi i SAD-u te je u skladu s nastojanjima etabliranja Deutsche Telekoma kao vodeće digitalne telekomunikacijske kompanije”, ističe Ulrich Klenke, Chief Brand Officer Deutsche Telekoma.

Britanska savjetodavna tvrtka Brand Finance pripisuje značajan porast vrijednosti brenda Deutsche Telekoma pozitivnom gospodarskom i tehnološkom razvoju, a uspjehu Deutsche Telekom Grupe pridonose sustavna ulaganja u kvalitetu mreže, digitalne tehnologije i korisničko iskustvo. Prema Brand Financeu, najveća kvaliteta mreže Deutsche Telekoma igra ključnu ulogu u akviziranju i zadržavanju korisnika. Ocjena brenda povećana je sa 79 na 83 od maksimalnih 100 bodova, te s AA+ na AAA- ocjenu. Dosljedna globalna prisutnost brenda omogućila je Deutsche Telekomu daljnje jačanje ugleda globalnog igrača.

Brand Finance je globalna i neovisna konzultantska tvrtka za procjenu i analizu brendova sa sjedištem u Londonu koja rangira 500 najvrjednijih brendova na svijetu, a studiju je objavio danas u sklopu Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu.

Istraživanje: Najzdovoljniji radnici u Hrvatskoj rade u IT sektoru u Zagrebu

Prema istraživanju koje je proveo portal MojPosao, a u kojem je lani sudjelovalo više od 2 tisuće ispitanika, radnici u Hrvatskoj nisu pretjerano zadovoljni, ali niti posebno nezadovoljni svojim poslom. Na skali od 1 do 10, prosječna ocjena na pitanje 'Koliko ste zadovoljni svojim radnim mjestom?' iznosi 4,63, što predstavlja blagi rast u odnosu na godinu prije kada je prosječna ocjena iznosila 4,59.

Žene su u nešto većoj mjeri nezadovoljne trenutnim radnim mjestom u odnosu na muškarce. Naime, 72% radnica u Hrvatskoj nije zadovoljno radnim mjestom(ocjena 6 ili niže), dok isti stav dijeli 68 % muškaraca. Stariji zaposlenici su nezadovoljniji radnim mjestom nego njihovi mlađi kolege.

Trećina radnika rođenih nakon 1995. ističe zadovoljstvo poslom, u usporedbi s 28% zadovoljnih zaposlenika među starijim generacijama.

Dio razloga vjerojatno leži u činjenici da su mlađi radnici mobilniji na tržištu rada, jednostavnije mijenjaju poslove te nemaju osjećaj da su 'zapeli' na poslu kojim nisu zadovoljni.

Interesantno, ovaj trend razlikuje kada je riječ o ispitanicima starijim od 60 godina, među kojima čak polovica ističe visoku raznu zadovoljstva svojim radnim mjestom.

Također, zaposlenici s višom stručnom spremom su u pravilu zadovoljniji od radnika nižeg stupnja obrazovanja. Primjerice, 34% zaposlenih s visokom stručnom spremom tvrdi da su zadovoljni trenutnim poslom (dali ocjenu od 7 na više), dok isto razmišlja 27% radnika sa srednjom stručnom spremom.

'Kamen spoticanja' i dalje su plaća i nemogućnost napredovanja

Prema istraživanju, većina tvrtki zaposlenicima omogućuje redovito korištenje pauze za obrok te su upravo tim 'pravom' radnici u Hrvatskoj najzadovoljniji. Potom slijede - adekvatan radni prostor, mogućnost obavljanja radnih zadataka u sklopu radnog vremena, osjećaj da na poslu radimo nešto korisno te rijetko odrađivanje prekovremenih sati.

S druge, negativne, strane spektra nalazi se popis stvari kojima radnici nisu zadovoljni.

Očekivano, hrvatski radnici najmanje su zadovoljni vrednovanjem radnog mjesta u smislu plaće, ali i drugih beneficija te mogućnošću napredovanja. Također, značajan broj radnika ne osjeća pripadnost kompaniji i tvrtkine uspjehe ne doživljava kao vlastite, a mnogi ističu i manjak podrške i brige od strane nadređene osobe te izostanak povjerenja u kolege.

Najviše zadovoljnih radnika pronalazimo u Zagrebu (32%), a najmanje u središnjoj Hrvatskoj (23%) i Dalmaciji (25%).

Također, male tvrtke zapošljavaju nešto više zadovoljnih radnika (32% je dalo ocjenu 7 ili više) nego što je to slučaj u velikim kompanijama (28%).

Usprkos turbulencijama na globalnom IT tržištu, iz godine u godinu tvrtke koje djeluju u sektoru informacijskih tehnologija odnose nagrade za najboljeg poslodavca, stoga ne čudi podatak da je to jedna od djelatnosti s najviše zadovoljnih zaposlenika (47%). Visok postotak zadovoljnih zaposlenika radi i u Profesionalnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (40%).

Prema istraživanju, najvišu razinu zadovoljstva iskazuju zaposleni u privatnim tvrtkama, bilo da su u domaćem (31%) ili stranom (30%) vlasništvu. Nasuprot tome, najmanja razina zadovoljstva zabilježena je među zaposlenicima stranih institucija (20%) i državnih tvrtki (26%).

Razvoj umjetne inteligencije pogurat će i europska rizična (VC) ulaganja

Transakcije rizičnog kapitala (venture capital) u Europi će se povećati ove godine jer investitori sjede na velikim hrpama neiskorištenog kapitala zbog nedostatka aktivnosti u 2023. godini, piše PitchBook.

Međutim, Eric Liaw, generalni partner u IVP, vjeruje da neće doći do povratka u euforične dane 2021. godine jer će startupi i investitori djelovati s većom disciplinom.

"Rast pod svaku cijenu je prošao", rekao je Liaw. "Nadam se da ćemo to svi zapamtiti idući put, a bit će i idućeg puta."

"Sa stabilizacijom ulagačkog okruženja i kapitala, tvrtke će se osjećati sigurnije prilikom odgovornih investicija za budući rast. Očekujem više aktivnosti u financiranju u kategorijama seed, A i B, i vrlo malo u D i dalje, uglavnom zato što su privatne tvrtke postigle razine učinkovitosti koje su dosad smatrane nemogućima", rekao je Liaw.

Veći broj jednoroga u 2024.

S povećanim pritiskom na procjene prošle godine, europska jednoroga kohorta za 2023. izgledala je relativno slabašno u usporedbi s prethodnim godinama. Prema podacima PitchBooka, prošle godine u Europi se pojavilo samo 10 novih jednoroga, kompanija s valuacijom većom od milijardu dolara. U 2022. bilo je 46 takvih tvrtki.

"Prošla godina bila je teška okolina za procjene, što je činilo nepovoljnim prikupljanje kapitala uz povećani broj negativnih rundi za tvrtke koje su trebale svježa financijska sredstva", rekao je Rosh Wijayarathni, direktoru za inovacijsko gospodarstvo Velike Britanije i Irske u JP Morgan. "(Ali) s ulaganjima u tvrtke iz kategorija seed i Serije A u posljednjih 18 mjeseci, nadam se da imamo dobar broj tvrtki u fazi rasta koje će kucati na vrata statusa jednoroga kada izađu na tržište prikupljati kapital."

"Vidjet ćemo povećanje, ali nećemo se vratiti na razine iz 2021. Međutim, kvaliteta europskih jednoroga bit će mnogo veća - temeljena na stvarnim prihodima s dobrim ekonomskim pokazateljima, a ne na hiperinflaciji zadnjeg ciklusa", rekao je Imran Ghory, generalni partner tvrtke Blossom Capital.

Svi pogledi usmjereni prema umjetnoj inteligenciji

Generativna umjetna inteligencija bila je u središtu pažnje investitora u 2023. godini, a očekuje se da će i ove godine biti slično. Međutim, fokus će se vjerojatno premjestiti s velikih jezičnih modela prema stvarnim primjenama.

"Lako je podcijeniti AI i vidjeti ga samo kao još jedan ciklus hiperinflacije, ali počet ćemo vidjeti stvarnu vrijednost", rekao je Adam Zobler, generalni partner u Foundamental. "Ako se prva faza revolucije umjetne inteligencije fokusirala na razvoj temeljnih modela, smatramo da će druga faza obuhvatiti vertikalizaciju AI-a. AI će oživjeti stare industrije otvaranjem novih primjena, otključavanjem podataka iz arhiva i agregacijom podataka između softverskih sustava."

Reece Chowdhry, partner tvrtke Concept Ventures, upozorava da će se AI startupi morati posebno posvetiti ravnoteži između inovacija i usklađenosti ove godine.

"Prošla godina bila je godina velikog proboja umjetne inteligencije", rekao je. "Stoga će 2024. biti godina sigurnosti u polju AI-a i tehnologije regulative. AI startupi će se naći pod pojačanim nadzorom u vezi s transparentnošću, odgovornošću i ublažavanjem pristranosti. Tvrtke moraju proaktivno prilagoditi svoje strategije ne samo kako bi se pridržavale postojećih propisa, već i kako bi predvidjele i pripremile se za buduće razvoj AI regulacije."

Nokia je živa i sada ulaže ozbiljan novac u istraživanje i proizvodnju AI čipova

Finski telekomunikacijski div, Nokia, objavila je u srijedu planove za ulaganje 360 milijuna eura u istraživačke centre smještene u njemačkim gradovima Ulm i Nürnberg. Ova ambiciozna investicija će se provesti tijekom sljedeće četiri godine i ima za cilj poticanje projektiranja mikročipova, s fokusom na razvoj čipova za radio i optičke proizvode namijenjene budućim 5G-Advanced i 6G mobilnim komunikacijskim sustavima.

Projekt će se realizirati unutar okvira europskog programa potpore projektima od zajedničkog interesa (IPCEI), koji uključuje subvencije njemačke vlade u Berlinu, te saveznih zemalja Baden-Württemberga i Bavarske. Ova inicijativa ima za cilj jačanje europske konkurentnosti i inovacija u području mikroelektronike, pridonoseći ostvarivanju europskih klimatskih ciljeva kroz razvoj mikroprocesora s manjim energetskim troškovima.

Glavna svrha ovog projekta je stvaranje čipova koji će biti ključni za napredne tehnologije kao što su 6G mobilni sustavi i umjetna inteligencija (AI). Uz očekivanja da će novi mikroprocesori biti energetski učinkovitiji, Nokia usko surađuje s istraživačkim institutima i sveučilištima kako bi ostvarila svoje ciljeve.

Eleftherios Papadopoulos, Nokijin menadžer za njemačko tržište, naglašava da je ovaj projekt prekretnica za Nokiju i budućnost telekomunikacijskog sektora u Njemačkoj i Europi. On vjeruje da će jačanje europske konkurencije i inovacija u mikroelektronici doprinijeti ostvarivanju zajedničkih ciljeva tehnološkog razvoja, posebice u području 6G i umjetne inteligencije.

Ova ambiciozna investicija dolazi u sklopu programa financiranja "projekata od zajedničkog interesa" Europske komisije, koji planira osigurati do 8,1 milijardu eura bespovratne potpore za 68 projekata u 14 zemalja EU-a. Ovaj program fokusira se na podršku mikroelektronici i komunikacijskoj tehnologiji, a prijavile su ga Austrija, Češka, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Malta, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Španjolska.

Sve je spremno za Redditov IPO - u ožujku popularni internetski forum izlazi na burzu

Internetski forum Reddit izradio je detaljne planove za izlazak na burzu u vidu inicijalne javne ponude (IPO) u ožujku ove godine, doznaje Reuters.

To bi bio prvi IPO neke velike društvene mreže još od Pinteresta 2019., i dogodio bi se dok se Reddit suočava sa žestokom konkurencijom za oglašavačke dolare od strane platformi poput TikToka i Facebooka.

Ponuda bi također testirala spremnost nekih korisnika Reddita da podrže dionički debi tvrtke, piše Reuters. Mnogi investitori koji objavljuju na platformi pomogli su stvoriti i lansirati u javnosti desetak "meme" dionica u posljednje tri godine, od trgovca videoigrama GameStop do filmskog operatora AMC Entertainment Holdings.

Reddit, koji je u prosincu 2021. podnio zahtjev za IPO, planira podnijeti javnu prijavu krajem veljače, pokrenuti svoju promociju početkom ožujka i završiti IPO do kraja ožujka, rekla su dva izvora za Reuters.

Tvrtka sa sjedištem u San Franciscu, koja je bila vrednovana na otprilike 10 milijardi dolara u posljednjoj privatnoj rundi financiranja 2021., namjerava prodati oko 10% svojih dionica u IPO-u, dodali su Reutersovi izvori.

Ove godine kreće 60 mil. eura vrijedan projekt izgradnje Centra gaming industrije u Novskoj

U prostoru Poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1 održano je predstavljanje strateškog projekta – Centar gaming industrije u Novskoj (CGI). Projekt vrijedan 60 milijuna eura provodi Javna ustanova Regionalni koordinator SMŽ uz partnerstvo sa Sisačko-moslavačkom županijom, Gradom Novska te Razvojnom agencijom SIMORA.

Projekt započinje s provedbom ove godine, a sredstva su osigurana kroz Fond pravedne tranzicije. Predstavljanju projekta prisustvovali su ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, novljanska gradonačelnica Marija Kušmiš te ravnateljica Regionalnog koordinatora Sisačko – moslavačke županije Andreja Šeperac.

Prema projektu, Centar gaming industrije u Novskoj uključuje izgradnju nekoliko objekata na 9 hektara zemljišta u Poduzetničkoj zoni Novska. Zgrada fakulteta koji se prostire na 12.000 kvadrata i studentskog doma od 5000 kvadrata, uz sve studentske sadržaje poput restorana i ugostiteljskih objekata, tu su i bazen te sportska dvorana.

INKUBATOR PISMO

Studenski dom imat će 201 ležaj, a akcelerator 200 radnih jedinica i moderno opremljeni VR studio. Inkubator za testiranje videoigara ima 2500 sjedećih mjesta. Sve je povezno sa širokim sustavom prometnica, a predviđen je i niz sportskih igrališta, rukometno, nogometno, odbojkaško igralište, golf vježbalište, teretana na otvorenom te teniski tereni. Projektom je predviđena i energana.

„Zahvalni smo svima koji su prepoznali ono što radimo u Sisačko-moslavačkoj županiji i Novskoj. Mi smo prije nekoliko godina iskoristili priliku, i u našoj županiji razvili sasvim jednu novu te modernu industrijsku granu – industriju videoigara. Ona konstantno bilježi rast i to je bio naš povod da se okrenemo u tom smjeru“, izjavila je ravnateljica Regionalnog koordinatora Sisačko – moslavačke županije Andreja Šeperac.

„Imamo mlade ljude koji u doselili u Novsku, pokrenuli svoju tvrtku i danas zapošljavaju 10 developera. Kad vidite koliko se u 5 godina nakupilo emocija, svaka kuna uložena od Vlade Republike Hrvatske nije uzalud potrošena. Ovo nije priča o gamingu, o videoigrama, ovo je riječ o kreativnoj industriji. Napuštena derutna zgrada Pisma 1, danas je Poduzetnički inkubator SMŽ. Okupljaju se mladi informatičari, dizajneri, tehničari iz cijele Hrvatske. Započeli su nešto, što će se nadam se eksplodirati u pozitivnom smjeru. Ovdje se educiraju i oni koji će raditi u dizajniranju, te čitavom nizu drugih poslova…“, rekao je ministar Piletić.

Za ovaj projekt koji je izradila tvrtka Trames d.o.o., ishodovano je svih šest građevinskih dozvola. Natječaj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske sudunije spreman za Centar gaming industrije očekuje se u prvom kvartalu ove godine, a nakon toga i objava nabave za izvođača radova. Sami početak radova očekuje se do kraja 2024. godine!

Izvršni direktor Googlea najavio nove otkaze

Sundar Pichai, izvršni direktor Googlea, najavio je kako će doći do novih otpuštanja u Googleu.

"Ova smanjenja nisu u razmjerima prošlogodišnjih, i neće zahvatiti svaki tim", napisao je Pichai zaposlenicima kompanije u srijedu, doznaje The Verge.

"No znam da je vrlo teško vidjeti kolege i timove pogođene otkazima", nastavio je Pichai. Pritom je aludirao na smanjenje radnih mjesta koje se dogodilo u siječnju prošle godine. Googleova matična tvrtka Alphabet, tada je otpustila oko 6% svojih zaposlenika, odnosno otprilike 12.000 zaposlenika.

"Mnoge od tih promjena već su najavljene, iako će, da budemo iskreni, neki timovi nastaviti donositi specifične odluke o alokaciji resursa tijekom godine gdje je to potrebno, i neki će se poslovi možda ukinuti", stoji u Pichaijevom dopisu zaposlenicima.

Nadolazeća otpuštanja, kako je rekao Pichai, usmjerena su na "uklanjanje viškova radi pojednostavljenja izvršenja i poticanja brzine u određenim područjima".

"Imamo ambiciozne ciljeve i ulažemo u naše glavne prioritete ove godine. Realnost je da bismo stvorili kapacitet za ovu investiciju, moramo donositi teške odluke", napisao je Pichai u svom internom memoaru.

Predstavnik Googlea potvrdio je za Business Insider izvjašće o novim otkazima, ali nije precizirao broj radnih mjesta koja će biti pogođena ovim odlukama.

Pichaijeva najava dolazi samo tjedan dana nakon što je Google otpustio stotine zaposlenika koji su radili na kompanijinim uređajima i uslugama.

Zamijećen pad rasta depozita hrvatskih kućanstava

Prema posljednjim podacima HNB-a, na osnovi stanja, ukupni depoziti (isključujući središnju državu) iznosili su na kraju studenog 2023. 56,5 mlrd. eura.

Na godišnjoj razini, rast ukupnih depozita usporio je s 5,2% na 3,7%. Postepeno usporavanje tijekom 2023. godine posljedica je i učinka baznog razdoblja, odnosno utjecaja intenzivnog zaduživanja poduzeća tijekom 2022. godine zbog rasta cijena na svjetskim tržištima i priljeva gotovine u banke uslijed uvođenja eura, navode RBA analitičari. Tijekom trećeg tromjesečja ostvaren je solidan mjesečni rast ukupnih depozita generiran dobrim financijskim rezultatima turističke sezone, a tijekom posljednjeg tromjesečja zabilježeno je smanjenje, u studenom za 1,4% ili 0,8 mlrd. eura na mjesečnoj razini (u listopadu -0,6% u odnosu na rujan).

Prema strukturi depozita, prekonoćni depoziti činili su u studenom 73,9% ukupnih, odnosno iznosili 41,8 mlrd. eura (-2,1% mjesečno ili -2,9% godišnje). Na godišnjoj razini zabilježeno je drugo zaredom smanjenje ove kategorije, a u listopadu bio je to prvi godišnji pad od studenog 2012. S druge strane, s iznosom od 14,7 mlrd. eura, oročeni depoziti činili su 26,1% ukupnih, najviše od kolovoza 2021. Oročeni depoziti porasli su na godišnjoj razini za snažnih 28,9%, dok je na mjesečnoj razini ostvaren rast za 0,6%. Pozitivne promjene promatrane kategorije na godišnjoj razini traju od ožujka 2023.

Promatrano po sektorima, ukupni depoziti kućanstava iznosili su 37 mlrd. eura ili 65,6% ukupnih depozita. Na godišnjoj razini usporavanje se bilježi gotovo kontinuirano od početka 2023. (osim u svibnju i kolovozu). Promatrani depoziti zabilježili su snažno usporavanje s 6,0% godišnje u listopadu na 2,8% godišnje u studenom. "Posljedica je to učinka baznog razdoblje s obzirom na to da je u istom razdoblju godinu dana ranije došlo do zamjetnog povećanja stanja na transakcijskim računima povodom približavanja uvođenja eura. Stoga je za očekivati da će se trend usporavanja nastaviti i u prosincu", komentiraju RBA analitičari.

Od ukupnih depozita kućanstava, na prekonoćne depozite odnosilo se 27,3 mlrd. eura (gotovo 3/4 ukupnih), što predstavlja rast za 2,1% godišnje, ali i pad za 4,0% mjesečno. Oročeni depoziti kućanstava iznosili su 9,8 mlrd. eura, a u odnosu na studeni 2022. godine zabilježili su rast za 4,8%, dok su u odnosu na listopad 2023. porasli za 3,2%. Rast promatranih depozita, osobito kratkoročnih oročavanja, u skladu je s postepenim rastom kamatnih stopa koje banke nude klijentima.

S druge strane, ukupni depoziti nefinancijskih društava iznosili su 16,2 mlrd. eura ili 28,6% ukupnih depozita. Od toga se 12,3 mlrd. odnosilo na prekonoćne depozite, što je jednako smanjenju za 9,8% na godišnjoj razini i za 0,2% u odnosu na listopad. Oročeni depoziti nefinancijskih društava iznosili su 3,9 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini manje za 3,1%. Međutim, u odnosu na studeni 2022. oročeni depoziti nefinancijskih društava porasli su za 202,1%. Zamjetan godišnji rast oročenih depozita nefinancijskih poduzeća odraz je i prisutnog povećanja kamatnih stopa na depozite poduzeća.

"Kamatne stope na oročene depozite kućanstava i poduzeća nastavljaju bilježiti rast iako je u studenom dinamika mjesečnog rasta usporila. Na godišnjoj razini, prosječne kamatne stope na nove depozitne poslove porasle su u studenom za 222 baznih bodova kod kućanstava (na 2,35%) odnosno za 265 baznih bodova kod nefinancijskih društava (na 3,39%)", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.

EU zabranjuje ugrađene kvarove, uvodi oznake trajanja uređaja i proširuje mogućnost popravka

Europski parlament snažnom većinom glasova podržao je zakon eurozastupnice Biljane Borzan, koji ima za cilj zabraniti ugrađene kvarove, uvesti oznake trajanja uređaja i proširiti mogućnosti popravaka. Ova ključna direktiva, koja je dobila potporu 593 glasa za, 21 protiv i 14 suzdržanih, označava značajan korak prema jačanju prava potrošača u Europskoj uniji.

Biljana Borzan, potpredsjednica socijaldemokrata u Europskom parlamentu i izvjestiteljica za direktivu, istaknula je kako će novi zakon poticati proizvođače na proizvodnju kvalitetnijih i trajnijih uređaja. "Ovaj zakon će okončati praksu usmjeravanja potrošača prema kupnji novih uređaja, a istovremeno će poboljšati informiranost potrošača o trajanju, popravku i održivosti proizvoda", naglasila je Borzan.

Direktiva, koja će se morati primijeniti najkasnije do 2026., obvezuje proizvođače da istaknu oznake jamstva na uređajima, čime će potrošači biti bolje informirani o razdoblju jamstva. Također će biti zabranjeno iznošenje općih tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okoliš ako se temelje na kompenzaciji okolišnih učinaka ili ako se ne može dokazati njihova učinkovitost.

Borzan je naglasila kako će novi zakon motivirati proizvođače da proizvode kvalitetnije proizvode, dok će istovremeno demotivirati potrošače da biraju uređaje s kraćim jamstvom. Podsjetila je da se najviše uređaja kvari između druge i treće godine upotrebe, nakon isteka obveznog jamstva.

U trgovinama na području EU bit će vidljiv podsjetnik na obvezno dvogodišnje jamstvo za sve uređaje, dok će proizvođači moći istaknuti komercijalno jamstvo na samim uređajima. Borzan je istaknula da će to potaknuti natjecanje među proizvođačima, dok će potrošači imati bolju informiranost o trajanju uređaja prije kupnje.

Direktiva također naglašava potrebu da potrošači budu informirani o dostupnosti rezervnih dijelova, cijenama, te trajanju razdoblja tijekom kojeg su dostupni. Ovaj pristup ima za cilj potaknuti proizvođače da usmjere proizvodnju na rezervne dijelove i širenje mreže servisa kako bi olakšali popravke građanima.

Nakon usvajanja u Europskom parlamentu, direktivu još formalno treba odobriti Vijeće EU. Države članice imaju dvije godine za prenošenje ovih mjera u nacionalna zakonodavstva. Ovaj zakon predstavlja značajan korak prema održivijem i odgovornijem pristupu potrošačkoj elektronici u Europi.

Zagrebačka prosječna plaća i dalje nadmašuje nacionalni prosjek

U listopadu 2023., prosječna neto plaća po zaposleniku u pravnim subjektima Grada Zagreba dostigla je iznos od 1342 eura, bilježeći nominalni porast od 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec i značajan rast od 13,1 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ovi podaci proizlaze iz istraživanja provedenog od strane Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.

U usporedbi s nacionalnim prosjekom neto plaće od 1178 eura za listopad prošle godine, prosječna neto plaća u Zagrebu za isti mjesec nadmašila ju je za respektabilnih 164 eura.

Sektorski, najviša mjesečna neto plaća u pravnim subjektima za listopad 2023. evidentirana je u sektoru vađenja sirove nafte i prirodnog plina, dostižući iznos od 2147 eura. S druge strane, najniža plaća evidentirana je u sektoru proizvodnje kože i srodnih proizvoda, s iznosom od 725 eura.

Medijalna neto plaća za isti mjesec iznosila je 1153 eura, ilustrirajući da je polovica radnika zarađivala manje, dok je druga polovica ostvarivala više od navedenog iznosa.

Kada je riječ o bruto plaćama, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposleniku u pravnim subjektima u Zagrebu za listopad 2023. godine dosegnula je 1908 eura, što predstavlja povećanje od 1,5 posto u odnosu na rujan 2023. te značajan rast od 15,2 posto u odnosu na listopad prethodne godine.

MasterIndex: Hrvati cijeli dan "vise" za mobitelima i sve manje koriste gotovinu

Više od 80% građana želi plaćati mobilnim telefonom, pokazalo je istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard u Hrvatskoj provela agencija Improve u listopadu prošle godine. Istraživanje je pokazalo i da je čak 97% građana važno da trgovci nude različite metode plaćanja, ponajprije kartice, ali i gotovinu, mobilne aplikacije, digitalne novčanike i kriptovalute. Istovremeno, za 87% ispitanih važno je da brendovi nude svoje proizvode i online.

Preferencije načina plaćanja

Građanima je važno da im se u trgovinama nude različite metode plaćanja. Najpopularnije su kartično (85%), gotovinsko plaćanje (67%) i plaćanje putem mobilnih aplikacija (54%). Trećina preferira digitalni novčanik, dok su opća uplatnica, QR kodovi i kriptovalute manje popularni. Kartično plaćanje je češći izbor mlađih, visokoobrazovanih i onih s višim prihodima.

Istovremeno, upitani koje bi metode željeli koristiti za plaćanje, građani bi – uz plaćanje mobitelom koje ističe 82% ispitanih – željeli plaćati pametnim satom (24%) i osobnom iskaznicom (17%), dok je na četvrtoj poziciji biometrija (11%).

Preferencije i učestalost korištenja digitalnih uređaja variraju

Rezultati su u korelaciji s navikama vezanim uz korištenje digitalnih uređaja. Tako većina građana svakodnevno aktivno koristi uređaje poput pametnih telefona, prijenosnih računala, pametnih televizora i tableta. Prosjek vremena provedenog na tim uređajima varira - 4,1 sat na pametnim telefonima, 3,7 sati na prijenosnim ili stolnim računalima, dva sata pred pametnim televizorima te 27 minuta dnevno na tabletima. Žene češće koriste mobitele (4,5 sati) i mladi do 29 godina (5,2 sata), a u odnosu na prošlu godinu češće se koriste računala i tableti.

„Naša se zemlja istaknula kao predvodnik u digitalnim plaćanjima prema Mastercardovom Indeksu digitalnih plaćanja za 2021. i 2022. godinu. Kroz ovo istraživanje, pokazujemo sveobuhvatan pregled razvijenosti digitalnih platnih rješenja u zemlji, naglašavajući ključne trendove vezane uz njihovo usvajanje. Hrvatska je postigla visoka 64 boda na skali do 100, nadmašujući druge zemlje u regiji“, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. „Uz značajan napredak u područjima infrastrukture, znanja i uporabe digitalnih plaćanja, zabilježili smo snažan porast online kartičnih transakcija, kako po broju (30%) tako i po vrijednosti (48%) u protekle tri godine. U isto vrijeme, korištenje gotovine se smanjuje.“

Mogućnosti unaprjeđenja digitalizacije

Istraživanje je pokazalo i da zadovoljstvo digitalizacijom raste pri čemu je gotovo polovica ispitanika (49%) izrazila zadovoljstvo širenjem digitalnih usluga i alata u Hrvatskoj. Ipak 16% ispitanika izražava nezadovoljstvo – pri čemu se nezadovoljstvo smanjilo za 4 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.

Građani bi željeli vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u području zdravstva (51% ispitanih) i javne uprave (32%), zatim u javnom prijevozu, obrazovanju i pravosuđu. Manje ispitanika ističe te potrebe u usporedbi s godinom prije kada je, primjerice, digitalne usluge u zdravstvu tražilo 70% ispitanih, a u javnoj upravi 48%.

Mladi 18-29 godina više ističu potrebu za digitalizacijom javnog prijevoza (33%), obrazovanja (27%), trgovine (24%) i telekomunikacija (15%). Prosječna ocjena zadovoljstva širenjem digitalnih usluga i alata u zemlji je neznatno porasla na 3,4, no nije dostigla razinu iz 2020. tijekom lockdowna kada je iznosila 3,5.

Elon Musk zbog AI-a i robotike traži veću kontrolu nad Teslom

Elon Musk prodao je veliki paket svojih dionica Tesle prije manje od dvije godine kako bi financirao preuzimanje društvene platforme Twitter, danas poznate kao X, ali čini se da je to zažalio.

Ekscentrični milijarder sada tvrdi kako trenutna "struktura" čini Teslu ranjivom na "preuzimanje od strane sumnjivih interesa" te želi veću kontrolu nad smjerom kompanije, prenosi BBC.

"Nemam ugodan osjećaj širenja Tesle kako bi postala lider u području AI i robotike bez posjedovanja 25% glasačkih prava", napisao je Musk u objavi na X-u.

"Ako to nije slučaj, radije bih razvijao (AI) proizvode izvan Tesle", rekao je Musk.

"Ako bi Musk krenuo putem stvaranja vlastite tvrtke (odvojene od Tesle) za svoje projekte umjetne inteligencije sljedeće generacije, to bi bilo veliko negativno iznenađenje za Teslu", napisao je Dan Ives, analitičar u tvrtki Wedbush Securities, piše BBC.

Ives kaže kako očekuje da će uprava Tesle riješiti problem, ali da će u međuvremenu ovi komentari generirati "dramu".

"Dodatno vjerujemo da je Muskovo prepucavanje oko tako važnog pitanja putem X-a daleko od idealnog za investicijsku zajednicu", dodao je.

Musk, čiji je status najbogatije osobe na svijetu direktno povezan s njegovim vlasničkim udjelom u Tesli, komentirao je kako je trenutna uprava tvrtke "izvrsna". Rekao je kako tvrtka čeka sudsku odluku u vezi s tužbom o neriješenom sporu o njegovoj plaći kako bi predstavila novi paket dionica za Muska.

Dioničar Richard Tornetta tužio je Teslu zbog 10-godišnjeg kompenzacijskog paketa kojeg je Tesla odobrila Musku 2018., a koji vrijedi oko 55 milijardi dolara, pri čemu veći dio dolazi iz udjela u dionicama.

Paket je dobio odobrenje više od 70% dioničara proizvođača popularnih električnih automobila, ali tužba tvrdi da su veliki dioničari osobne privatno bliske Musku.

Savjetodavne skupine dioničara su se protivile planu smatrajući ga prevelikodušnim.

Musk trenutno drži oko 13% svih dionica Tesle.

Legendarni tvorci "Maxa Paynea" dobili tužbu za krađu logotipa od vlastite izdavačke kuće

Izdavačka kuća koja stoji iza "Grand Theft Auto" serijala, Take-Two Interactive, upustila se u pravni spor s razvojnim timom iza igre "Alan Wake", Remedy Entertainment, zbog spora oko novog dizajna logotipa.

Prema izvještaju Eurogamera, Take-Two Interactive je podnio dvije tužbe protiv Remedy Entertainment-a u svibnju 2023. godine.

Logotip Remedy Entertainment-a, stilizirano "R" koje izgleda kao da je rezano tri puta, predstavljen je u travnju 2023. godine i trebao je označiti novu eru za ovaj razvojni tim sa sjedištem u Finskoj. Međutim, Take-Two Interactive tvrdi da novi dizajn logotipa Remedy Entertainment-a stvara "vjerovatnost zabune kod javnosti" s Rockstar Games-om, tvorcima popularnih gaming franšiza "Grand Theft Auto" i "Red Dead Redemption".

Pomalo bizarno u cijelom slučaju jest činjenica da Remedy trenutno za Rockstar razvija remake izdanja prve dvije "Max Payne" videoigre.

Ovo nije prvi put da Take-Two Interactive poduzima pravne korake kako bi zaštitio svoje franšize. Još u prosincu 2021. godine, izdavač je pokrenuo sličan pravni zahtjev protiv nezavisnog studija Hazelight Studios zbog hit igre iz 2021. godine, puzzle-platformera pod nazivom "It Takes Two". Take-Two je tvrdio da bi potrošači mogli biti zbunjeni i zamijeniti njihovu tvrtku s nazivom igre, što je natjeralo Hazelight Studios da odustane od zaštite žiga za ime igre.

Sam Altman: Umjetnoj inteligenciji je potreban novi izvor energije

Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a, izjavio je kako je potreban zanačajan "energetski proboj" za budućnost umjetne inteligencije, koja će trošiti znatno više energije nego što ljudi očekuju. Alatman je to izjavio na marginama godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

Altman je rekao da je dobra stvar to što su izvori energije koji imaju pozitivan učinak na okoliš, posebno nuklearna fuzija ili jeftinija solarna energija i pohrana, put prema naprijed za umjetnu inteligenciju.

"Ne postoji način da se tamo dođe bez novih otkrića (u energetici, op.a.)", rekao je. "To nas potiče da više ulažemo u fuziju."

Godine 2021., Altman je osobno uložio 375 milijuna dolara u privatnu američku tvrtku za nuklearnu fuziju Helion Energy, koja je od potpisala ugovor o isporuci energije Microsoftu. Microsoft je najveći financijski sponzor OpenAI-a i pruža mu pristup svojim velikim računalnim resursima za treniranje umjetne inteligencije.

Altman je izjavio kako bi volio da svijet prihvati i nuklearnu fisiju kao potencijalni izvor energije.

Hrvatska bilježi pad izvoza sedmi mjesec zaredom

Prema privremenim podacima DZS-a, u listopadu je zabilježen pad vrijednosti izvoza i uvoza robe na godišnjoj razini sedmi mjesec zaredom.

Naime, vrijednost izvoza roba pala je u odnosu na listopad 2022. za 4,6%. Istovremeno je smanjenje vrijednosti uvezenih roba iznosilo 8,6% godišnje. Posljedica je to i visoke prošlogodišnje baze (u listopadu 2022. rast uvoza 44,2%, a izvoza 27,5% godišnje), kada je snažno porasla vrijednost robne razmjene u kategorijama vezanim za energiju.

"Djelomična normalizacija prvenstveno cijena energenata, a zatim cijena prehrambenih i ostalih sirovina stoga su značajno utjecale na godišnje promjene u statistici robne razmjene. Na dinamiku robne razmjene trenutačno utječu i prigušene gospodarske aktivnosti i ekonomska kretanja kod najvažnijih zemalja trgovinskih partnera", stoji u objavi RBA analitičara.

Vrijednost izvezenih roba iznosila je u listopadu 2,1 mlrd. eura, što je na mjesečnoj razini rast za 9,6%. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 3,4 mlrd. eura, porasla je za 7,1% u odnosu na prethodni mjesec. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je 1,35 mlrd. eura.

Kao rezultat izraženijeg mjesečnog rasta izvoza od uvoza roba, pokrivenost uvoza izvozom porasla je u listopadu na 60,5% (+1,4pb u odnosu na rujan), što je najveća razina od ožujka 2023.

Promatrano kumulativno, u prvih deset mjeseci 2023. godine, vrijednost izvezene robe iznosila je gotovo 19 mlrd. eura, što predstavlja pad za 4,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, uvoz roba, s vrijednošću od 33,3 mlrd. eura pao je u promatranom razdoblju također za 4,4% u odnosu na isto razdoblje 2022. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 14,35 mlrd. eura (-4,5% na godišnjoj razini). Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 56,9%. U trenutačnim uvjetima popuštanja inflatornih pritisaka i prigušene potražnje za robama, očekivano je slabljenje vrijednosti robne razmjene u odnosu na ista razdoblja prethodne godine.

Da normalizacija cijena energenata ima snažan utjecaj na trendove u robnoj razmjeni, zrcali se i u sektorima SMTK-a (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji), gdje je najveći pad vrijednosti izvoza i uvoza roba u promatranom razdoblju, od kategorija sa značajnijim udjelom, zabilježen u Mineralnim gorivima i mazivima (kod izvoza -41,1% u odnosu na sij.-lis. 2022., a kod uvoza -38%).

Također, promatrano prema NKD-u, u prvih deset mjeseci 2023. na godišnjoj razini snažan pad vrijednosti izvoza i uvoza bilježe kategorije Rudarstvo i vađenje (-50,9% kod izvoza i -41,1% kod uvoza) i Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-41,2% odnosno -58,8%). U promatranom razdoblju na godišnjoj razini, prerađivačka industrija zabilježila je rast vrijednosti izvoza za 3,7%, a uvoza za 4,7%. Međutim, unutar prerađivačke industrije, intenzivno smanjenje bilježi Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-29,9% kod izvoza odnosno -14,1% kod uvoza roba).

Popuštanje uvoznih cjenovnih pritisaka stoga je primjetno i u promjenama kod raznih kategorija NKD-a. U istom smjeru vjerojatno djeluje i prisutna slabost inozemne potražnje za pojedinim dobrima, što je vidljivo i u mješovitim rezultatima unutar prerađivačke industrije.

Promatrano kumulativno, Hrvatska je na tržište Europske unije u promatranom razdoblju izvezla robe u vrijednosti od 12,9 mlrd. eura ili 68,1% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno smanjenje od 5,1%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 3,7% i vrijednost uvoza od 25,4 mlrd. eura (76,1% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU iznosio je 12,4 mlrd. eura (+14,9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine).

Što se tiče robne razmjene s državama CEFTA-e, Hrvatska je u razdoblju siječanj-listopad 2023. izvezla robe u vrijednosti od 3,6 mlrd. eura ili 19,1% ukupnog izvoza, dok je vrijednost uvoza iznosila 2,2 mlrd. eura ili 6,5% ukupnog uvoza. Stoga je višak robne razmjene s članicama CEFTA-e iznosio 1,5 mlrd. eura, što je nominalno povećanje od gotovo 18% u odnosu na isto razdoblje 2022.

"Slabost gospodarskih aktivnosti u europodručju i EU nastavit će se odražavati na trendove u robnoj razmjeni i u narednim mjesecima. Istovremeno bi utjecaj baznog razdoblja trebao postepeno iščezavati. U godini pred nama, očekivan oporavak vanjskotrgovinske potražnje nastavit će djelomično ograničavati restriktivna monetarna politika, odnosno rast troškova i uvjeta financiranja", stoji u završnom komentaru RBA analitičara kojeg potpisuje Petar Bejuk.

Volkswagen uspio pobijediti Teslu na svom domaćem "terenu"

Volkswagen je dominirao njemačkim tržištem električnih vozila u 2023., prestigavši Teslu, pokazuju podaci o registracijama objavljeni od strane Njemačke uprave za motorni promet (KBA). U protekloj godini, oko 70.600 potpuno električnih vozila iz Volkswagena je pronašlo put do njemačkih cesta, ostvariviši impresivan rast od 11,7% u usporedbi s prethodnom godinom.

Dok su nove registracije Teslinih vozila zabilježile pad od 9% u odnosu na 2022., sa 63.700 vozila, Tesla je zauzela drugo mjesto. Unatoč tome, Teslin Model Y zadržao je titulu najpopularnijeg električnog vozila u Njemačkoj s impresivnih 45.800 novoregistriranih automobila u 2023.

Ukupno gledano, 524.200 vozila s isključivo električnim pogonom registrirano je u Njemačkoj tijekom 2023., što označava rast od 11,4% u odnosu na prethodnu godinu. Potpuno električna vozila sada čine 18,4% od ukupnih 2,84 milijuna novoregistriranih vozila u zemlji, predstavljajući porast u odnosu na 17,7% zabilježenih 2022. godine.

Pored Volkswagena i Tesle, i druge marke unutar Volkswagen grupe ostvarile su značajan prodajni uspjeh u segmentu električnih vozila u Njemačkoj. Audi je registrirao 30.600 vozila, Škoda 23.500, SEAT 17.500, dok je Porsche zabilježio 5.700 novih električnih automobila. Volkswagen grupa kao cjelina sada drži impresivnih 28% tržišnog udjela za novoregistrirana električna vozila u Njemačkoj.

Stellantis grupa, koja obuhvaća marke Citroën, Fiat, Peugeot i Opel, zauzima drugo mjesto iza Tesle s gotovo 71.300 novoregistriranih električnih automobila u 2023. godini.

Njemački divovi automobilske industrije - VW, Mercedes-Benz i BMW - ostvarili su značajne dobitke na tržištu električnih vozila. Analiza konzultantske kuće EY pokazuje da je broj novih registracija električnih automobila od strane ovih triju tvrtki porastao za 32% u 2023., gotovo tri puta više nego na ukupnom tržištu. Njihov tržišni udio u sektoru električnih vozila povećao se s 38% u 2022. na impresivnih 46% u 2023.

I dok su brendovi u vlasništvu kineskih proizvođača imali niži udio, njihov značajan porast na njemačkom tržištu posljednjih godina sada iznosi 9%, dvostruko više nego godinu ranije i osam puta više nego u 2021. godini.

Ovaj dinamičan rast sugerira da će električna revolucija na njemačkom tržištu nastaviti s ubrzanjem, otvarajući prostor za inovacije i konkurenciju.