Musk sada drži 20-postotni udio u Tesli vrijedan više od 120 mlrd. dolara

Elon Musk posjeduje vlasnički udio u Tesli od 20,5%, čija vrijednost iznosi malo više od 120 milijardi dolara, stoji u prijavi koju je ovaj južnoafričko - američki poduzetnik podnio Američkoj komisiji za vrijednosne papire (SEC).

Muskov vlasnički udio u Tesli značajno je povećan u odnosu na svibanj 2023. godne kada je prijavio 13-postotni udio u proizvođaču električnih automobila, ali još uvijek manji od 22-postotnog udjela koliko je Musk posjedovao prije nego što je počeo prodavati dionice Tesle kako bi financirao preuzimanje Twittera.

Prema prijavi, Muskov udio sastoji se od 411,06 milijuna dionica tvrtke Tesla, kao i opcija za kupnju 303,96 milijuna dionica koje se mogu izvršiti u roku od 60 dana od 31. prosinca.

Tako proizlazi kako Musk nije daleko od postizanja svog zacrtanog cilja od 25% udjela u Tesli.

"Osjećam se nelagodno što razvijam Teslu kako bi postala lider u području AI i robotike bez posjedovanja otprilike 25% glasačke kontrole. Dovoljno da budem utjecajan, ali ne toliko da me se ne može oboriti", napisao je Musk na X-u prošlog mjeseca. "Ako to nije slučaj, radije bih gradio (AI) proizvode izvan Tesle."

Muskovo ogromno vlasničko sudjelovanje u Tesli djelomično je potaknuto njegovim kompenzacijskim paketom iz 2018. godine, koji je od tada suočen s kritikom, ali i pravnim postupcima.

Muskov udio u Tesli, te SpaceX-u i platformi X (bivši Twittera), vrijedi više od 200 mlrd. dolara, piše Bloomberg.

Europska unija ove će godine ostvariti tek skroman gospodarski rast

Europska komisija jučer je objavila nove ekonomske prognoze u kojima je gospodarski rast europodručja za 2024. revidiran blago na niže u odnosu na jesenske prognoze.

Naime, očekuje se rast realnog BDP-a u 2024. za 0,8% (u odnosu na 1,2% u prijašnjim prognozama) i za 1,7% u 2025. (u odnosu na 1,6% u prijašnjim projekcijama).

Gospodarske aktivnosti europodručja ušle su u novu godinu prigušenije od prijašnjih očekivanja, nakon što su u drugoj polovini 2023. stagnirale.

Međutim, i dalje se očekuje postepen zamah gospodarskog rasta u ovog godini (posebice u drugoj polovini godine), potaknut nastavkom slabljenja inflatornih pritisaka te rastom realnih plaća i zaposlenosti, što će poticati rast osobne potrošnje.

S druge strane, za 2024. se očekuje niža inflacija u usporedbi s prijašnjim prognozama. Rast potrošačkih cijena (HIPC) trebao bi iznositi 2,7% u 2024. i 2,2% u 2025. godini (u odnosu na 3,2% odnosno 2,2% projiciranih u jesenskim prognozama). Posljedica je to i prognoza o snažnijem padu maloprodajnih cijena energije od prijašnjih očekivanja. Projekcije su pod utjecajem raznih rizika i neizvjesnosti. U rizike se može ubrojiti, primjerice, eskalacija geopolitičkih tenzija, potencijalan razmjer učinaka restriktivne monetarne politike na gospodarstvo i inflaciju, klimatski uvjeti, odnosno ekstremne vremenske prilike, prenose RBA analitičari.

OpenAI navodno razvija novi AI proizvod koji će ozbiljno konkurirati Googleu

OpenAI navodno razvija vlastiti proizvod za pretraživanje weba, doznaje The Information, pozivajući se na neimenovane izvore iz kompanije koja stoji iza najpopularnijeg AI chatbota ChatGPT.

OpenAI-jev proizvod možda će biti djelomično pokretan Microsoftovim pretraživačem Bing, piše The Information.

Ovaj razvoj stavlja OpenAI u izravnu konkurenciju s Googleom te slijedi Microsoftov pokušaj poboljšanja svog pretraživača Bing uz pomoću AI tehnologije.

Dionice Alphabet-a, vlasnika Googlea, pale su za oko 1,5% u premarket trgovanju u četvrtak.

Microsoft je već integrirao OpenAI-ovu tehnologiju u Bing pružajući korisnicima interaktivniji način pretraživanja weba koji uključuje uslugu chatbota. Google je također najavio kako će uskoro prestaviti konkurentni pretraživač poboljšan AI-jem u sljedećim mjesecima.

Izvršni direktor Microsofta Satya Nadella bio je optimističan glede Bingovog potencijala pogonjenog umjetnom inteligencijom. Međutim, rane verzije AI Bing chata suočile su se s neočekivanim problemima. Korisnici su se žalili da chatbot vodi "nekontrolirane" razgovore, što je natjeralo tvrtku da ograniči duljinu razgovora.

Nvidia efekt: Jedna regulatorna prijava rezultirala dramatičnim rastom vrijednosti ovih tvrtki

Nvidia je u srijedu putem regulatorne prijave Američkoj komisiji za burze i vrijednosnice (SEC) otkrila vlasničke udjele u nekoliko burzovno izlistanih tvrtki, među kojima su Arm, SoundHound AI, Recursion Pharmaceuticals, Nano-X Imaging i TuSimple.

Izuzimajući Arm, čija je tržišna kapitalizacija nedavno premašila 130 milijardi dolara, dionice tvrtki u kojima Nvidia ima vlasnički udjel snažno su porasle u četvrtak nakon prijave 13F. Riječ je o obrascu kojeg moraju predati institucionalni ulagači s u ulaganjima većima od 100 milijuna dolara.

Ipak, ni jedno od ovih ulaganja ne bi previše iznenadilo one koji su posvetili vrijeme pregledavanju starih novinskih izvještaja i dokumenata. Manija umjetne inteligencije čvrsto je u fazi iracionalnog uzleta, pri čemu investitori ulažu u sve što "miriše" na AI.

Nvidia je apsolutni pobjednik prošle i ove godine, prestigavši u utorak po tržišnoj vrijednosti Amazon, a potom u srijedu i Alphabet, postavši treća najvrjednija tvrtka u SAD-u, nakon Applea i Microsofta. Dionice Nvidije porasle su za više od 200% u proteklih 12 mjeseci zahvaljujući navodno neograničenoj potražnji za njezinim AI čipovima, a koji podržavaju moćne AI modele Googlea, Amazona, OpenAI-ja i drugih.

Dionice SoundHound-a, koji koristi tehnologiju umjetne inteligencije za obradu govora i prepoznavanje glasa, zabilježile su rast od 67% nakon što je Nvidia objavila udio vrijedan 3,7 milijuna dolara. Nvidia je uložila u SoundHound 2017. godine.

SoundHound je 2022. izašao na burzu putem akvizicijske tvrtke za posebne namjene, a Nvidia je navedena kao strateški investitor u njihovoj prezentaciji.

Nano-X koristi AI u medicinskim slikama. Otkriće Nvidijinog ulaganja od 380.000 dolara u tu tvrtku rezultiralo je rastom njihovih dionica od 49%. Nvidijin angažman datira godinama unatrag od ulaganja u Zebra Medical, izraelski startup za medicinske slike. Nano-X je kupio Zebru 2021.

Dionice TuSimple-a, autonomne prijevozničke tvrtke, zabilježile su rast od 37% u četvrtak nakon objave Nvidijinog udjela od 3 milijuna dolara. Porast vrijednosti njihovih dionica dolazi mjesec dana nakon što je tvrtka objavila planove za povlačenje s burze Nasdaq zbog "značajne promjene na tržištima kapitala" od IPO-a 2021. godine. TuSimple je imao burzovnu premijeru s 40 dolara po dionici, a sada se trguje za otprilike 50 centi po dionici.

U prvom mjesecu ove godine više od 18.000 stranaca podnijelo zahtjev za rad u Hrvatskoj

Prema posljednjim podacima HZZ-a, u siječnju je nastavljen pad registriranih nezaposlenih osoba na godišnjoj razini, ali je zabilježen i nastavak rasta na mjesečnoj razini, sedmi u posljednjih osam mjeseci.

Vrijedi napomenuti da je rast na mjesečnoj razini još uvijek odraz uobičajenog sezonskog obrasca. Pad registriranih nezaposlenih na godišnjoj razini traje gotovo tri godine, odnosno u siječnju se nastavlja trideset i četvrti mjesec zaredom. U odnosu na siječanj 2023. broj registriranih nezaposlenih osoba smanjio se za 2.649 osoba ili 2,2%. S druge strane, u odnosu na prosinac 2023. evidentiran je rast broja registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u za 4.738 osobe ili 4,1%.

U skladu s navedenim, broj registriranih nezaposlenih porastao je na 119.720 osoba. Posljedično, očekujemo da će podaci DZS-a (objava na rasporedu 20. veljače) pokazati da je stopa registrirane nezaposlenosti porasla s 6,5% u prosincu na 6,8% u siječnju.

U odnosu na siječanj 2022. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 11.273 osobe ili 8,6%, dok je i u odnosu na isto razdoblje 2020. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji za 20.204 osobe ili 14,4%.

Tijekom siječnja je iz evidencije nezaposlenih izašlo 11.771 osoba (-4,4% u odnosu na siječanj 2023.), a od toga je zaposleno 8.157 osobe (7.654 osobe na temelju radnoga odnosa i 503 osobe na temelju drugih poslovnih aktivnosti). Promatrano prema zapošljavanju temeljem radnog odnosa, većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (6.596 osoba ili 86,2%). Najveći se broj zaposlio u obrazovanju (1.168 osoba ili 15,3%), trgovini na veliko i na malo (1.143 osoba ili 14,9%), prerađivačkoj industriji (1.124 ili 14,7%) te pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane (933 ili 12,2%).

Tijekom siječnja prijavljeno je 27.106 slobodnih radnih mjesta, što je za 2,5% manje na godišnjoj razini. Najveći udio u prijavljenim slobodnim radnim mjestima imale su djelatnosti iz pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (5.203 ili 19,2%), prerađivačke industrije (3.369 ili 12,4%) zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (3.339 ili 12,3%), obrazovanja (2.716 ili 10,0%) te trgovine na veliko i na malo (2.678 ili 9,9%).

"Iako tijekom 2024. očekujemo zadržavanje otpornosti tržišta rada, trendovi će djelomično ovisiti o raspletu gospodarske situacije u monetarnoj uniji i ostalim tržištima. S trenutačne točke gledišta, u uvjetima slabljenja inflatornih pritisaka, solidna domaća potražnja uz očekivan blag oporavak inozemne, trebala bi poticati rast gospodarskih aktivnosti, a time djelovati i u smjeru nastavka pozitivnih trendova na tržištu rada", stoji u objavi RBA analitičara.

Prema podacima HZZ-a, broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u siječnju 2024. iznosio je više od 18 tisuća. Zaprimljeni zahtjevi odnosili su se na 170 zanimanja, a najtraženija za koja je izdano pozitivno mišljenje bila su iz građevinskih i uslužnih djelatnosti. Priljev radnika iz zemalja izvan Europske unije odražava nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima na domaćem tržištu rada.

Nakon Neuralinka Musk prebacio sjedište SpaceX-a u Teksas

Svemirska kompanija SpaceX, koju vodi izvršni direktor Elon Musk, objavila je u srijedu preseljenje svog pravnog sjedišta iz Delawarea u Teksas.

"SpaceX je premjestio svoje sjedište iz Delawarea u Teksas! Ako je vaša tvrtka još uvijek registrirana u Delawareu, preporučujem preseljenje u drugu (saveznu) državu što je prije moguće", izjavio je Musk putem svog profila na platformi X (bivši Twitter).

Ova odluka je uslijedila nakon što je Muskov kompenzacijski paket za Teslu, težak 56 mlrd. dolara, srušen odlukom sutkinje savezne države Delaware.

Podsjetimo, Musk je već najavio kako će dioničari Tesle uskoro glasovati o premještanju sjedišta kompanije u Teksas.

"Glasovi javnosti su jasno u korist Teksasa! Tesla će odmah pokrenuti glasovanje dioničara o promjeni države osnivanja u Teksas", izjavio je Musk putem platforme X ranije ovog mjeseca.

Također, Muskova tvrtka koja se bavi istraživanjem moždanih računalnih čipova, Neuralink, prošlog je tjedna promijenila svoju lokaciju osnivanja iz Delawarea u Nevadu.

Ukupna kapitalizacija tržišta kriptovaluta premašila iznos od 2 bilijuna dolara

Zahvaljujući izgledima za popuštanje monetarne politike te entuzijazmu za spot ETF-ovima za bitcoin i predstojećem "halvingu" bitcoina, ukupna tržišna kapitalizacija kriptovaluta prvi put je premašila 2 bilijuna dolara još od travnja 2022.

Vrijednost bitcoina porasla je za 6,4 posto, dosegnuvši 51.620 dolara i povrativši vlastitu tržišnu kapitalizaciju od bilijun dolara. Najveći token na svijetu po tržišnoj kapitalizaciji nije dosegnuo taj nivo od prosinca 2021. Od početka godine bitcoin bilježi rast od 21 posto.

U međuvremenu, ether, druga najpopularnija kriptovaluta, bilježi rast od 5 posto.

Analitičari iz CoinShares-a objavili su u ponedjeljak kako su investicijski proizvodi vezani uz digitalne valute privukli 1,1 milijardu dolara ulaganja prošlog tjedna, čime su ukupna ulaganja od početka godine dosegnula iznos od 2,7 mlrd. dolara. Prema podacima, većinu tih unosa privukli su spot ETF-ovi za bitcoin.

Povećana potražnja dolazi nekoliko mjeseci prije tzv. "halvinga" bitcoina, koji će umanjiti nagradu za rudare bitcoina. Michael Saylor iz MicroStrategy, dugogodišnji zagovornik bitcoina, izjavio je u intervjuu za CNBC u ponedjeljak kako će "halving" rezultirati snažnim dobitcima za postojeće vlasnike tokena. Prethodni "halving" događaji pratili su dosezanje najviših cjenovih razina u sljedećih 12 mjeseci.

"Sada ljudi počinju shvaćati kako dolazi deset puta veća potražnja za bitcoinom putem ovih ETF-ova nego što dolazi od 'prirodnih' prodavača koji su rudari", izjavio je Saylor.

NVIDIA postala vrijednija od Googlea i Amazona

Kako izvještava Reuters, dionice tvrtke Nvidia doživjele su značajan rast od 3,64% u posljednjih pet dana, čime je njezina tržišna kapitalizacija dosegnula impresivnih 1,83 bilijuna dolara. To stavlja proizvođača čipova ispred Alphabet-a, matične tvrtke Google-a, koja trenutno ima tržišnu kapitalizaciju od 1,82 bilijuna dolara.

Vrijednost Nvidije sada zaostaje samo za tehnološkim divovima Microsoftom i Appleom.

Sjajne burzovne performanse američke tvrtke primjetne su već nekoliko mjeseci, s dionicama koje bilježe impresivan rast od 51% samo ove godine. U ponedjeljak je tržišna kapitalizacija Nvidije nadmašila onu Amazona.

Značajan pokretač Nvidia-inog ubrzanog uspona jest "boom" umjetne inteligencije (AI), koji je prouzročio dosad neviđenu potražnju za poluvodičima. S obzirom na Nvidijinu pozicioniranost u industriji naprednih čipova, posebno u sektoru poluvodiča koji mogu pokretati najmoderniju AI tehnologiju, tvrtka se pozicionirala kao ključni dobitnik ovog globalnog trenda.

Zanimljivo je usporediti kako je sada Nvidia vrijednija od cijelog kineskog tržišta dionica ili otprilike kao vrijednost španjolskog BDP-a.

Nvidia nije jedina kompanija koja profitira od potražnje za AI proizvodima. Britanski proizvođač čipova Arm u posljednjem mjesecu bilježi rast tržišne vrijednosti od 81 posto, a iShares Semiconductor ETF, koji prati kretanja na tržištu poluvodiča, od sredine siječnja bilježi rast od 10 posto.

Analitičari su optimistični i u svezi budućih potencijala za Nvidia-u, pa tako Bank of America predviđa ciljanu cijenu dionica od 800 dolara. Razlog ove optimistične prognoze leži u uvjerenju da "usvajanje generativne umjetne inteligencije u poslovnim sektorima još uvijek nije krenulo". Trenutno se cijena Nvidia dionice kreće oko 725 dolara.

Međutim, neki stručnjaci upozoravaju na moguće opasnosti, uspoređujući streloviti rast Nvidije s "dot com" balonom. Rob Arnott tvrdi kako je uspon ovog američkog proizvođača čipova "priča o velikoj tržišnoj zabludi", sugerirajući kako bi, kada balon jednom pokune, isti mogao pokrenuti širi pad na dioničkom tržištu.

Japan posrnuo i omogućio Njemačkoj da postane treće najveće gospodarstvo na svijetu

Donedavno drugo najveće gospodarstvo svijeta, Japan, u četvrtak je priopćio o dva uzastopna tromjesečja negativnog rasta - pad od 0,4% na godišnjoj razini u četvrtom tromjesečju nakon revidiranog smanjenja od 3,3% u trećem tromjesečju. Kretanje japanskog BDP-a u posljednjem kvartalu značajno je odudaralo od očekivanja analitičara koji su prognozirali rast od 1,4%.

Recesija, definirana kao dva uzastopna kvartala kontrakcije, postaje izazov s kojim se Japan suočava.

Za cijelu 2023., nominalni BDP Japana porastao je za 5,7%, dosežući 591,48 bilijuna jena, ili 4,2 bilijuna dolara prema prosječnom tečaju u 2023. Njemačka je, s druge strane, ostvarila rast nominalnog BDP-a od 6,3%, postigavši 4,12 bilijuna eura, odnosno 4,46 bilijuna dolara prema prošlogodišnjem prosječnom tečaju.

Nakon najnovije objave kretanja BDP-a, referentni indeks Nikkei 225 blago je porastao za 0,65%, privremeno premašivši prag od 38.000 u jutarnjim satima. Ulagači su vidjeli slabe ekonomske brojke kao mogući signal da će Banka Japana odgoditi svoj izlazak iz dugotrajne politike negativnih kamatnih stopa.

"Ova zabrinjavajuća slika rasta dodatno komplicira situaciju za japansku središnju banku u vezi s pooštravanjem monetarne politike", upozorio je Charu Chanana, voditelj FX strategije u Saxo Marketsu.

FER-ovci pobijedili na međunarodnom natjecanju u robotici u Abu Dhabiju

Projekt tima s FER-a pobijedio je na uglednom međunarodnom natjecanju u robotici - MBZIRC (Mohamed Bin Zayed International Robotics Challenge), koji se svake dvije godine održava u Abu Dhabiju. Ovogodišnji cilj natjecanja bio je napraviti potpuno autonoman besposadni brod koji bi mogao uzeti teret s drugog broda u suradnji s dronovima. S najboljim rješenjem, Hrvatska se tako našla u svjetskom vrhu, a FER-ov tim prvi ispred elitnih fakulteta. Nagrada je i potvrda hrvatske izvrsnosti na globalnom polju.

„Svi smo jako ponosni zbog ovog uspjeha! Kada smo saznali za ovo natjecanje i da je to prvi eksperiment takve vrste koji će uključivati suradnju između bespilotnih letjelica i bespilotnih površinskih vozila za obavljanje složenih zadataka navigacije i manipulacije u morskom okruženju, znali smo da imamo pravi tim ljudi koji će odgovoriti, i to uspješno, na takav izazov. Priprema je trajala skoro dvije godine, ali nam je pokazala koliko možemo, a ovakva natjecanja i priznanja su potvrda da sve što razvijamo ima svoju primjenu. S obzirom na to da je dio tima Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja upravljao bespilotnom letjelicom, sada smo dokazali – nebo je granica“, istaknuo je prodekan za istraživanje i inovacije prof. dr. sc. Stjepan Bogdan.

„U Laboratoriju za podvodne sustave i tehnologije bavimo se primijenjenim istraživanjima i razvojem bespilotnih plovila (podvodnih i površinskih) te razvojem i inovacijama u području morskih tehnologija. Ono što nas je privuklo na ovo natjecanje je želja da dokažemo koliko smo napredovali u našim istraživanjima, a smisao ovog natjecanja bio je prikazati kako sve što smo istraživali funkcionira u realnom okruženju. No, tu se ne zaustavljamo. Imamo velike planove za Hrvatsku vezano za istraživanje u području pomorske robotike. Trenutno se natječemo za istraživačka sredstva kako bi FER osnovao Centar izvrsnosti u području pomorske robotike i tehnologija – već smo dobili podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja, a nadamo se podršci i u drugoj fazi, koja će, ako bude uspješna, Hrvatsku još čvršće postaviti na svjetsku mapu izvrsnosti u području robotike", istaknuo je prof. dr. sc. Nikola Mišković.

"Ponosni smo na rezultate našeg tima, što je rezultat dugogodišnjeg kvalitetnog rada na međunarodnim projektima. Naši studenti i istraživači suočavaju se s jakom konkurencijom te rade na izazovnim i aktualnim temama. Na tim projektima osigurani su im izvrsni uvjeti za rad te kvalitetan život u Hrvatskoj. Ovaj rezultat povećava vidljivost i utjecaj FER-a na međunarodnoj razini, potvrđujući da u Hrvatskoj radimo velike stvari za cijeli svijet, poručio je dekan prof. dr. sc. Vedran Bilas.

Wall Street zabrinut: Inflacija u SAD-u ne popušta sukladno očekivanjima

Rast potrošačkih cijena u SAD-u na godišnjoj razini usporio je u siječnju skromnije od tržišnih očekivanja.

Indeks potrošačkih cijena pokazao je da se inflacija spustila s 3,4% na 3,1% (2,9% konsenzus), a isključujući cijene energije i hrane, dinamika rasta zadržana je na 3,9% godišnje (3,7% konsenzus). Rast na mjesečnoj razini sugerira na jačanje tekućih pritisaka budući da je opća stopa potrošačkih cijena porasla za 0,3% (s revidiranih 0,2% u prosincu), a temeljna za 0,4% (u odnosu na 0,3% na kraju 2023.), prenose RBA analitičari.

Snažniji od očekivanja rast bio je koncentriran u temeljnim uslugama, koje su u odnosu na prosinac porasle za 0,7%, najviše od rujna 2022. Upravo su one s 3,13 postotnih bodova najviše doprinijele ukupnom rastu potrošačkih cijena. Pozitivan doprinos generiran je još od strane cijena hrane (+0,35pb), dok su u suprotnom smjeru djelovale cijene energije (-0,32pb) te cijene neprehrambenih industrijskih dobara bez energije (-0,06pb).

"Čini se da deflacijski pritisci u temeljnim industrijskim dobrima popuštaju, a za stabilnu (temeljnu) dezinflaciju u narednim mjesecima bit će potrebno usporavanje rasta cijena usluga, posebice cijena smještaja. Objava proizvođačkih cijena u petak pružit će detaljniji uvid u trendove cijena industrijskih dobara. Dezinflacijski proces u kategorijama usluga djelomično ograničava solidna domaća potražnja, koju podržavaju trendovi na tržištu rada. Vrijedi napomenuti da su povijesno gledano očitanja inflacije u siječnju obično među najvišima u godini, odražavajući sezonalnost, što će nositelji monetarne politike zasigurno uzeti u obzir", stoji u komentaru RBA analitičara.

OpenAI napustio jedan od osnivača

Andrej Karpathy, bivši vodeći istraživač i član osnivačkog tima tvrtke OpenAI-a, objavio je na platformi X (bivši Twitter) kako je napustio tvrtku.

"Pozdrav svima, da, jučer sam napustio OpenAI. Prije svega, ništa se "nije dogodilo" i to nije rezultat nekog posebno događaja, problema ili drame (ali slobodno nastavite s teorijama zavjere, jer su izuzetno zabavne). Zapravo, boravak u OpenAI-u tijekom posljednje godine bio je zaista sjajan - tim je izuzetno snažan, ljudi su divni, a planovi su vrlo uzbudljivi. Mislim da imamo mnogo toga čemu se možemo veseliti. Moj trenutni plan je raditi na vlastitim projektima i vidjeti što će se dogoditi. Oni od vas koji me prate već neko vrijeme možda imaju dojam o tome kako bi to moglo izgledati. Živjeli!"

Karpathy je radio u OpenAI-u 2016. i 2017. godine, pod suosnivačima koji su kasnije postali konkurencija u području umjetne inteligencije, Elonom Muskom i Samom Altmanom. Zatim je napustio OpenAI kako bi slijedio Muska u Teslu od 2017. do 2022. godine kao direktor za umjetnu inteligenciju te tako postao jedan od ključnih ljudi u području tehnologije za autonomnu vožnju.

Nakon toga je napustio Teslu 2022. godine, da bi se u veljači 2023. ponovno pridružio OpenAI-u, gdje je ostao sve do danas.

Evo što zapravo stoji iza Bezosove selidbe u Miami

Jeff Bezos je prije nekoliko dana prodao dionice vrijedne oko 2 milijardi dolara i na prodaju dionica nije morao platiti niti centa poreza.

Prošle godine, osnivač Amazona objavio je putem Instagrama kako nakon gotovo tri desetljeća napušta Seattle kako bi se preselio u Miami, navodno da bude bliže roditeljima i svojoj tvrtci Blue Origin. Međutim, čini se kako je u pozadini Bezosovog preseljenja - porez, piše CNBC.

Naime, savezna država Washington uvela je 2022. godine porez od sedam posto na kapitalnu dobit za prodaju dionica ili obveznica, a to se odnosi na vrijednosne papire čija cijena premašuje 250.000 dolara. S obzirom na to da Washington nema porez na dohodak, ovo uvođenje poreza značilo je da bi Bezos morao platiti porez na dobiveni prihod od prodaje svojih dionica.

Od 1998. godine, Bezos je prodavao dionice Amazona u vrijednosti više milijardi dolara. Međutim, kada je Washington uveo spomenuti porez, Bezos je zaustavio prodaju. Prošle i pretprošle godine nije prodao nijednu dionicu Amazona, a krajem prošle godine čak je donirao dionice u vrijednosti od 200 milijuna dolara.

No, nakon preseljenja u Miami, Bezos se vratio prodaji dionica kako bi iskoristio povoljniji porezni položaj. Florida, u kojoj sada boravi, ne oporezuje ni prihode ni kapitalnu dobit, što mu je omogućilo da prošlog tjedna proda dionice u iznosu od dvije milijarde dolara i uštedi 140 milijuna dolara, koliko bi inače morao platiti Washingtonu na ime poreza.

Očekuje se kako iduće godine, Bezos planira prodati 50 milijuna dionica Amazona, što će mu donijeti dodatnu uštedu na porezu u iznosu od 610 milijuna dolara. Ako se vrijednost tih dionica poveća, njegova ušteda na porezu mogla bi biti i veća.

Loše vijesti: Pada vrijednost hrvatskog izvoza u druge zemlje EU-a

Prema privremenim podacima DZS-a, u studenom je zabilježen pad vrijednosti izvoza i uvoza robe na godišnjoj razini osmi mjesec zaredom.

Naime, vrijednost izvoza roba pala je u odnosu na studeni 2022. za 9,4%. Istovremeno je smanjenje vrijednosti uvezenih roba iznosilo 11,5% godišnje. Posljedica je to prvenstveno visoke prošlogodišnje baze (u studenom 2022. rast uvoza 33,0%, a izvoza 25,0% godišnje), kada je snažno porasla vrijednost robne razmjene u raznim kategorijama.

"Djelomična normalizacija prvenstveno cijena energenata, a zatim cijena prehrambenih i ostalih sirovina stoga su značajno utjecale na godišnje promjene u statistici robne razmjene. Stoga je prema dostupnoj statistici teško procijeniti utjecaj prigušenih gospodarskih aktivnosti kod najvažnijih zemalja trgovinskih partnera na dinamiku robne razmjene", stoji u komentaru RBA analitičara.

Normalizacija cijena energenata i njezin utjecaj na trendove u robnoj razmjeni zrcali se i u sektorima SMTK-a (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji), gdje je najveći doprinos ukupnom padu vrijednosti izvoza i uvoza roba u razdoblju siječanj-studeni 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. generiran od strane Mineralnih goriva i maziva (172% kod izvoza odnosno 203,6% kod uvoza roba). Uz to isključujući mineralna goriva i maziva iz navedene klasifikacije, u promatranom razdoblju na godišnjoj razini, zabilježen je nominalni rast i izvoza i uvoza roba. Pri tome je rast izvoza roba iznosio 4,3%, a uvoza roba 6,9%. Naravno, važno je skrenuti pažnju da se radi o nominalnim kategorijama. Naime, na rast vrijednosti međunarodne razmjene u ostalim kategorijama utjecale su i više cijene, kao posljedica prethodnog rasta ulaznih troškova poput cijena energije.

Promatrano prema najvažnijim trgovinskim partnerima u europodručju, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji, podaci su mješoviti. U razdoblju siječanj-studeni 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, ukupni nominalni robni izvoz u Italiju je pao za 5,9%, u Sloveniju za 4,9%, dok je u Njemačku porastao za 2,2%. Ovdje isto treba napomenuti da je riječ o vrijednostima, pa su promjene pod utjecajem promjena cijena.

Ipak, kada bi izračunali inozemnu potražnju kao ponderirani prosjek realnog rasta BDP-a hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, pri čemu su kao ponderi korišteni njihovi udjeli u hrvatskom robnom izvozu, primjetno je usporavanje potražnje i kod Njemačke. Dok je u 2022. doprinos rastu ukupne inozemne potražnje Njemačke iznosio više od 6,5%, negativan doprinos u 2023. trebao bi iznositi oko 3,5%. Stoga bi se moglo zaključiti da se slabost gospodarskih aktivnosti u europodručju, osobito u najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, djelomično odražava na trendove u robnoj razmjeni.

"Slabost gospodarskih aktivnosti u europodručju i EU nastavit će se odražavati na robnu razmjenu i u narednim mjesecima. Istovremeno bi utjecaj baznog razdoblja trebao postepeno iščezavati. Očekivan oporavak vanjskotrgovinske potražnje u 2024. godini nastavit će djelomično ograničavati restriktivna monetarna politika", komentiraju RBA analitičari.

Promatrano kumulativno, u prvih jedanaest mjeseci 2023. godine, vrijednost izvezene robe iznosila je 21,1 mlrd. eura, što predstavlja pad za 4,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, uvoz roba, s vrijednošću od 36,5 mlrd. eura pao je u promatranom razdoblju za 5,0% u odnosu na isto razdoblje 2022. Zbog snažnijeg pada uvoza vanjskotrgovinski deficit je sužen na 15,4 mlrd. eura (-5,2% na godišnjoj razini), dok je pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila 57,7%.

Prema NKD-u, u prvih jedanaest mjeseci 2023. na godišnjoj razini snažan pad vrijednosti izvoza i uvoza bilježe kategorije Rudarstvo i vađenje (-55% kod izvoza i -43,9% kod uvoza) i Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-41,5% odnosno -58,7%). U promatranom razdoblju na godišnjoj razini, prerađivačka industrija zabilježila je rast vrijednosti izvoza za 3,7%, a uvoza za 3,8%. Međutim, unutar prerađivačke industrije, intenzivno smanjenje bilježi Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-26,9% kod izvoza odnosno -15,9% kod uvoza roba).

Popuštanje uvoznih cjenovnih pritisaka stoga je primjetno i u promjenama kod raznih kategorija NKD-a. U istom smjeru vjerojatno djeluje i prisutna slabost inozemne potražnje za pojedinim dobrima, što je vidljivo i u mješovitim rezultatima unutar prerađivačke industrije.

Promatrano kumulativno, Hrvatska je na tržište Europske unije u promatranom razdoblju izvezla robe u vrijednosti od 14,3 mlrd. eura ili 68,0% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno smanjenje od 5,9%. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 3,1% i vrijednost uvoza od gotovo 28 mlrd. eura (76,6% ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 13,6 mlrd. eura (+14,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine).

"Produbljivanje manjka vjerojatno je i posljedica razlike gospodarske dinamike između Hrvatske i ostalih država članica EU, odnosno snažnog rasta osobne potrošnje i izvoza usluga (turizma) uslijed čega nije došlo do zamjetnijeg usporavanja uvoza roba", stoji u komentaru RBA analitičara.

Što se tiče robne razmjene s državama CEFTA-e, Hrvatska je u razdoblju siječanj-studeni 2023. izvezla robe u vrijednosti od 4,0 mlrd. eura ili 19,1% ukupnog izvoza, dok je vrijednost uvoza iznosila 2,4 mlrd. eura ili 6,4% ukupnog uvoza. Stoga je višak robne razmjene s članicama CEFTA-e iznosio 1,7 mlrd. eura, što je nominalno povećanje od gotovo 18% u odnosu na isto razdoblje 2022.

Cotrugli Business School poziva na AI Business Hackathon natjecanje

Cotrugli Business School poziva sve u Hrvatskoj koji imaju dobre ideje za poslovnu primjenu umjetne inteligencije na AI Business Hackathon natjecanje.

AI Business Hackathon nije samo natjecanje dobrih ideja u poslovnoj primjeni umjetne inteligencije, već i događaj na kojem će se povezati najbolji profesionalci iz svijeta poslovanja, stručnjaci iz raznih industrijskih sektora, tehnološki eksperti, studenti te svi ostali koji žele sudjelovati u stvaranju budućnosti uz pomoć umjetne inteligencije.

Želite li unaprijediti svoje procese inovacijama u umjetnoj inteligenciji, upoznati najbolje poznavatelje najnovijih tehnologija u Hrvatskoj te obogatiti svoja poslovna poznanstva - AI Business Hackathon događaj je koji ne smijete propustiti.

Sudjelujte sa svojim timovima od najviše četiri člana i iskoristite priliku za stvaranje poslovnih partnerstava kojima ćete aktualizirati svoje najbolje ideje i stvoriti uspješna rješenja koristeći se alatima umjetne inteligencije.

Na AI Business Hackathon mogu se prijaviti timovi iz raznih industrija i domena (marketinga, odnosa s javnošću, podatkovne znanosti, logistike, menadžmenta u zdravstvu i sl.), dobri poznavatelji poslovnih procesa, ali i studenti raznih fakulteta.

Timovi će imati priliku sami odabrati na kojem procesu i unaprjeđenju žele raditi s obzirom na svoje domensko iskustvo i potrebe, primjenom alata umjetne inteligencije poboljšati taj poslovni proces i predstaviti rješenje kao najbolju praksu.

Podijelite s nama vašu najbolju ideju kako umjetnom inteligencijom unaprijediti suvremeno poslovanje.

Više informacija o pravilima sudjelovanja te link za prijavu potražite na: https://www.aibizhack.org/

Prvi ulagač u Facebook još jednom pokazao svu raskoš svog talenta savršenog tržišnog timinga

Ulagačka kompanija Petera Thiela, suosnivača PayPal-a i prvog velikog ulagača u Facebook, može zadovoljno trljati rukama na najnoviji porast cijene Bitcoina.

Naime, ako piše Reuters, Thielov Founders Fund uložio je 200 milijuna dolara u kriptovalute bitocin i ether. Posebno je zanimljivo da su počeli kupovati Bitcoin u trenutku kada je je cijena bila ispod 30.000 dolara i čini se kako će sada masno profitirati na svojim ulaganjima s obzirom da je cijena Bitcoina premašila 50.000 dolara.

Peter Thiel, poznati zagovaratelj kriptovaluta, dosljedno povezuje rast cijene digitalne imovine s općom kritikom centralnih banaka i fiat novca. Tijekom značajnog rasta tržišta 2021., Thiel je izrazio osjećaj "nedovoljnog ulaganja" u najveću digitalnu imovinu na svijetu.

Važno je napomenuti kako je Founders Fund odlučio iskoristiti povoljne uvjete na tržištu, prodavši značajan dio svojih kripto ulaganja za impresivnih 1,8 milijardi dolara u ožujku 2022., neposredno prije početka "kripto zime", pisao je Financial Times.

Ovaj potez slijedi prethodno ulaganje Founders Funda u kriptovalute u rasponu od 15 do 20 milijuna dolara tijekom bikovskog razdoblja 2017.-2018. godine.