Ericsson Nikola Tesla izvijestio o ozbiljnom padu profitabilnosti u prvom kvartalu

Ericsson Nikola Tesla u prvom je tromjesečju ostvario prihode od prodaje od 52 milijuna eura.
Ostvaren je pozitivan novčani tok od poslovnih aktivnosti u iznosu od 1,1 milijun eura te osigurana solidna razina knjiženih narudžbi za nastavak poslovne godine.

Komentirajući rezultate poslovanja kompanije u prvom tromjesečju, Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikole Tesle je istaknula: „Godinu smo započeli ugovaranjem novih poslova u operatorskom segmentu na domaćem i izvoznim tržištima, kao i novim ugovorima u segmentu Digitalno društvo, čime smo osigurali solidnu razinu knjiženih narudžbi za nastavak poslovne godine. Međutim, kako smo i ranije komentirali, neproduljenje ugovora u području upravljanih usluga s Hrvatskim Telekomom utjecalo je na pad prihoda od prodaje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dodatno, na pad prihoda utjecala su oprezna ulaganja operatora u modernizaciju mreža te dinamika u realizaciji ugovorenih poslova, što je djelomično kompenzirano rastom u ostalim poslovnim segmentima. Unatoč svim izazovima i zahtjevnom tržišnom okruženju, zadržali smo vodeću poziciju na tržištu te ostajemo snažan strateški partner našim kupcima i partnerima.“

U odnosu na prvo tromjesečje 2023. godine, bruto marža bilježi blagi porast na 16,8% kao rezultat programa profitabilnosti i proizvodnog miksa, međutim zbog manjih ukupnih prihoda od prodaje bruto dobit smanjena je na 8,7 milijuna eura. Iako su prodajni i administrativni troškovi na istoj razini te iznose 2,8 milijuna eura, prodajni troškovi bilježe rast zbog intenzivnog rada na novim poslovnim prilikama dok su administrativni troškovi niži. Kao posljedica manje bruto dobiti, operativna dobit bilježi smanjenje od 22,7% na 7,4 milijuna eura, dok je neto dobit niža 18,3% te iznosi 6,4 milijuna eura. Kraj prvog tromjesečja zaključili smo solidnom bilancom i udjelom vlastitog kapitala u ukupnoj imovini od 42,7%. Ostvaren je i pozitivan novčani tok od poslovnih aktivnosti u iznosu od 1,1 milijun eura u odnosu na -7,1 milijun eura u istom razdoblju prethodne godine. Novac i novčani ekvivalenti, uključujući kratkotrajnu imovinu, iznose 76,8 milijuna eura, što čini 41,7% ukupne imovine.

"U cilju dugoročnog rasta kompanije nastavljamo ulagati u nove poslovne segmente i kupce, razvoj informacijsko-komunikacijskih rješenja baziranih na najnovijim tehnologijama, diverzifikaciju poslovanja u području R&D-a, kompetencije naših zaposlenika i digitalnu transformaciju Ericsson Nikola Tesla Grupe. Razmatramo potencijalne akvizicije, kao i snažniju primjenu umjetne inteligencije u kreiranju novih poslovnih prilika i povećanja interne učinkovitosti. I dalje ostajemo usmjereni na pravovremeno prepoznavanje i otklanjanje rizika, operativnu učinkovitost, upravljanje troškovima, održivost i primjenu visokih etičkih standarda u poslovanju. Kao kompanija koja ove godine obilježava 75 godina uspješnog, odgovornog i održivog poslovanja, ostajemo predani kontinuiranom razvoju znanja, stručnosti i inovacijskog potencijala naših zaposlenika te posvećeni uspjehu naših kupaca", izjavila je Kovačević.

U Hrvatskoj radno aktivno tek nešto više od 1,6 milijuna ljudi

U razdoblju od siječnja do prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je u prosjeku bilo zaposleno milijun i 603 tisuće osoba, a nezaposleno njih 104.000, pri čemu je u tom razdoblju stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine iznosila 65,7 posto, a stopa anketne nezaposlenosti 6,2 posto, stoji u objavi iz Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Podaci iz ankete o radnoj snazi pokazuju kako je u 2023. u Hrvatskoj bilo 3,266 milijuna radno sposobnih stanovnika (starijih od 15 godina) od kojih je 1,603 milijuna zaposlenih, 104 tisuće nezaposlenih i 1,559 milijuna radno neaktivnih.

Kada se promatra ukupni broj zaposlenih, 1,386 milijuna su činili zaposleni kod poslodavaca, samozaposlenih je bilo 203 tisuće, a 14 tisuća je radilo kao pomažući članovi. Pritom je primjerice samozaposlenih muškaraca lani u prosjeku bilo 142 tisuće, a žena 61 tisuća.

Prema područjima djelatnosti, lani je najviše zaposlenih bilo u prerađivačkoj industriji, u prosjeku 270 tisuća. Slijedi trgovina na veliko i malo s 227 tisuća, obrazovanje sa 140 tisuća, građevinarstvo sa 120 tisuća, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi sa 117 tisuća itd. Pritom je najviše muškaraca radilo u prerađivačkoj industriji, 173 tisuće, a žena u trgovini, 136 tisuća.

Amerikanci zabranili ugovorne klauzule o nekonkurenciji

Američka Savezna trgovinska komisija (FTC) objavila je konačnu odluku kojom se zabranjuju ugovorne klauzule o nekonkurenciji (eng. non-compete).

"Klauzule o nekonkurenciji drže plaće niskima, guše nove ideje i oduzimaju američkoj ekonomiji dinamiku, uključujući i više od 8.500 novih startupa koji će se stvarali svake godine nakon što se zabrane klauzule o nekonkurenciji," rekla je predsjednica FTC-a Lina M. Khan.

"Ovo će osigurati Amerikancima slobodu da traže novi posao, započnu novi posao ili iznesu novu ideju na tržište."

FTC je prilikom razmatranja ove odluke utvrdio kako su postojeći zakoni o zaštiti poslovnih tajni i ugovori o neotkrivanju poslovnih informacija već djelotvorne mjere zaštite kompanija njihovih vlastitih i osjetljivih informacija bez pribjegavanja klauzulama o nekonkurenciji.

Prema novom pravilu, postojeće klauzule o nekonkurenciji i dalje su važeće za više izvršne direktore koji zarađuju više od 150.000 dolara godišnje, ali kompanije ne mogu s njima sklapati ili provoditi nove klauzule o nekonkurenciji nakon što novo pravilo stupi na snagu.

Procjenjuje se kako 18% radnika u SAD-u ima ugovore s klauzulama o nekonkurenciji.

"Klauzule o nekonkurenciji su široko rasprostranjene i postale su praksa koja sprečava radnike da prihvate ili započnu novi posao", poručili su iz FTC-a.

"Klauzule o nekonkurenciji često prisiljavaju radnike da ostanu u poslu koji zapravo žele napustiti ili podnesu druge značajne štete i troškove, poput prisilnog prelaska na niže plaćeno područje, prisilnog preseljenja, prisilnog napuštanja tržište rada ili prisilnog suočavanja sa skupim sudskim postupcima."

HUB: Kamatne stope uskoro bi mogle početi padati, ali postoji jedan problem

Analiza Hrvatske udruge banaka (HUB)prikazuje dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. godinu i početak 2025. U prvom scenariju prolaska kroz ušicu igle, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2%. To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4,0% na 3,5%. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja ESB-a past će za 35 baznih bodova više zbog primjene novog operativnog okvira za vođenje monetarne politike od rujna 2024. U tom scenariju zasad se neće otvarati pitanja odgovornosti ESB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u prethodnom ciklusu povećanja kamatnih stopa.

U drugom scenariju nastavit će se ljuljanje gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. ESB će konstantno revidirati svoje inflacijske prognoze prema dolje, a pritisak na smanjenje kamatnih stopa bit će izraženiji. U tom slučaju, smanjenje kamatne stope na prekonoćne depozite do 3% oko kraja ove godine neće predstavljati iznenađenje. Otvorit će se i pitanje odgovornosti ESB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u drugoj polovini 2022. i 2023., što će vjerojatno uključiti i raspravu o tome je li tehnika ciljanja inflacije od 2% u srednjem roku najbolje rješenje. U širem političkom smislu, s vremenom bi se moglo otvoriti i pitanje kopiranja FED-ova dualnog mandata europodručju s ciljem istovremenog postizanja niske inflacije i pune zaposlenosti.

Dualni mandat ESB-a mogao bi doprinijeti ujednačavanju mehanizma monetarne transmisije. Prethodni ciklus rasta kamatnih stopa potvrdio je koliko je transmisijski mehanizam fragmentiran duž nacionalnih granica. To se u protekle dvije godine najbržega rasta temeljnih kamatnih stopa u povijesti europodručja vidjelo kroz veoma različite nacionalne brzine prijenosa promjena kamatnih stopa na depozite i kredite. Nasuprot tome, prijenos na obvezničke prinose bio je ujednačen zbog većeg stupnja tržišne integracije i uloge državnih obveznica u monetarnim operacijama Eurosustava.

"Sada vrlo vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa. Postavlja se pitanje hoće li spor kamatni prijenos značiti inerciju kamatnih stopa u Hrvatskoj jednom kada ESB započne smanjivati kamatne stope? Nema razloga za očekivanje da bi se brzina kamatnog prijenosa mogla odjednom promijeniti. Odgovor je stoga vjerojatno potvrdan; spor prijenos će se nastaviti. Tome može pogodovati i snažna potražnja za kreditima u Hrvatskoj, koja je povezana sa znatno bržim gospodarskim rastom nego u europodručju koji će se po svemu sudeći nastaviti", poručuju analitičari HUB-a.

Europska sredstva nastavljaju "hraniti" hrvatski građevinski sektor

Prema privremenim podacima DZS-a, u veljači 2024. su, prema kalendarski prilagođenim indeksima, nastavljene pozitivne godišnje stope rasta obujma građevinskih radova, koje kontinuirano traju od lipnja 2020. Kalendarski prilagođen rast iznosio je snažnih 15,0% godišnje (u odnosu na 10,3% u prosincu 2023. i 14,3% u siječnju). Najsnažnija je to godišnja stopa rasta od travnja 2021. Prema izvornim indeksima, rast na godišnjoj razini iznosio je 19,6%. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova porastao je za 1,9% u odnosu na siječanj.

U veljači je pozitivan doprinos generiran od izgradnje zgrada (+21,9% godišnje, peta zaredom dvoznamenkasta godišnja stopa rasta), ali i od izgradnje na ostalim građevinama (+3,7%). Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora.

U prva dva mjeseca, prema kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova porastao je u prosjeku za 14,6% na godišnjoj razini.

U razdoblju siječanj-veljača izdano je i 1855 odobrenja za građenje što u odnosu na isto razdoblje 2023. predstavlja pad za 4,8%. Od toga se 1.642 dozvole odnosilo na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine.

"Podaci HNB-a o kretanju poslovnog optimizma u građevinarstvu ukazuju na poboljšanje poslovnog optimizma u ožujku na mjesečnoj razini. U razdoblju siječanj-ožujak pokazatelj je na višim razinama nego godinu ranije, ali ipak je skromniji nego što je bio u istom razdoblju 2019. godine. Pokazatelj se zadržava iznad dugoročnog prosjeka i kao posljedica priljeva EU transfera koji pružaju potporu građevinskoj aktivnosti. S druge strane, ograničavajući čimbenik građevinske aktivnosti ostaje manjak (kvalificirane) radne snage koji se nastoji nadomjestiti radnicima iz trećih zemalja (izvan EU), dok će na privatne investicije nastaviti negativno utjecati pooštreni uvjeti financiranja i slabost gospodarskih aktivnosti u europodručju. Ostajemo optimistični glede nastavka korištenja europskih sredstava u godini pred nama, koji bi trebali nastaviti poticati građevinsku aktivnost", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.

Njujorška burza razmatra potez koji će omogućiti cjelodnevno trgovanje dionicama

Financial Times doznaje kako je tim za analizu podataka Njujorške burze (NYSE) anketirao sudionike tržišta o prednostima cjelodnevnog trgovanja (24 sata dnevno).

Investitori trenutno mogu trgovati na najpoznatijoj svjetskoj burzi između 9:30 i 16:00, dok se ostala financijska imovina, uključujući državne obveznice i kriptovalute, može kupiti i prodati u bilo koje vrijeme.

Također je moguće trgovati prije otvaranja tržišta od 04:00 sata ujutro i nakon zatvaranja do 20:00, iako je likvidnost tada općenito niža, a naknade za transakcije obično su više nego tijekom standardnog radnog vremena, piše Business Insider.

U svojoj anketi, NYSE je pitao sudionike na financijskom tržištu smatraju li da bi burza trebala biti otvorena 24 sata svaki dan ili samo radnim danima.

Također ih je anketirao o tome kako bi investitori trebali biti zaštićeni tijekom razdoblja volatilnosti, kakav bi trebao biti plan zapošljavanja noću te jesu li ispitanici mislili da bi "vrijeme utrošeno na razmišljanje o noćnom trgovanju bilo bolje potrošeno na trgovanje tijekom redovitih radnih sati".

U međuvremenu, startup 24 Exchange koji ima podršku tvrtke Point72 Ventures milijardera Stevea Cohena traži odobrenje američke Komisije za burze i vrijednostnice (SEC) za pokretanje prve 24-satne burze na svijetu.

"Isti ljudi koji trguju kriptovalutama počeli su više trgovati dionicama zbog meme dionica poput GameStopa", objasnio je osnivač i izvršni direktor 24 Exchangea Dmitri Galinov. "Ako Elon Musk nešto objavi u subotu, ljudi bi upravo u tom trenutku željeli kupiti ili prodati dionice Tesle."

Miljenica malih ulagača s Wall Streeta čini se da je izgubila svoju "intuiciju"

Investitori su ove godine povukli oko 2,2 milijarde dolara iz šest burzovno-trgovanih fondova (ETF) u ARK Investment Managementu. Ukupna financijska imovina u tim fondovima pala je za 30% na 11,1 mlrd. dolara u prva četiri mjeseca ove godine - za usporedbu s imovnom od 59 mlrd. dolara, koliko je ARK imao u svojim ETF-ovima 2021. godine.

"Lojalni dioničari postali su frustrirani", rekao je Todd Rosenbluth, glavni istraživač u podatkovnom pružatelju VettaFi. "Ova bi godina trebala biti bolja za ARK stil ulaganja u rast i disruptivnu tehnologiju, ali oni su koncentrirani u tvrtkama koje su podbacile."

Nade da će Fed konačno smanjiti kamatne stope, zajedno s uzbuđenjem oko generativne umjetne inteligencije, guraju S&P 500 prema gore za 6,3% u 2024. Ali umjesto rasta , dionice najpoznatijeg ARK Innovation fonda pale su za 16%.

To je uglavnom zato što su fondovi kojim upravlja Cathie Wood snažno koncentrirani u nekoliko dionica. Na primjer, sedam dionica čini otprilike polovicu portfelja inovacijskog fonda. Dionice Tesle, koje imaju najveći udio u fondu, pale su za više od 40% ove godine i trenutno se njima trguju uz cijenu od oko 144 dolara. Međutim, Wood i dalje tvrdoglavo tvrdi kako Tesla ima potencijal doći do cijene od 2.000 dolara po dionici, piše Wall Street Journal.

ARK je ulagao i u dionice Roku-a, koji je pao za 33% od početka godine i Unity Software-a, koji je pao za 44%.

ARK je postao senzacija "preko noći" u pandemijskoj 2020. godini, kada je imao velike povrate na svoja ulaganja, a Wood se često pojavljivala na televiziji s ohrabrujućim predviđanjima o svojim ulaganjima.

I mali ulagači su pažljivo pratili ARK-ove dnevne trgovinske izvještaje kako bi imitirali Wood i njezin stil ulaganja. Stekla je milijune sljedbenika na društvenim mrežama, neki od kojih su je prozvali "Mamma Cathie" ili prodavali majice s njenom slikom u stilu plakata "Hope" Baracka Obame, navodi Wall Street Journal

Međutim, ARK fondovi su dosad izgubili oko 14,3 mlrd. dolara - novca svojih investitora.

Unutar financijske industrije, neki kritičari kažu da su ARK-ovi fondovi postali previše ovisni o Wood i njezinoj "intuiciji", dok su tvrku napustili brojni iskusni analitičari. Wood je osnovala ARK 2014. u pokušaju da na tržište donese tematsko investiranje u velike ideje s fokusom na tvrtke u ranoj fazi razvoja.

Ulagači u ARK-ove fondove posebno su kritizirali zaobilaženje dionice Nvidia-e, koje su se u nešto više od godinu dana zabilježile rast od gotovo 300%.

Wood, dugogodišnja pobornica kriptovaluta, bolje je prošla na ulaganju u kripto burzu Coinbase Global, čije su dionice utrostručile se tijekom protekle godine.

Jedna od najvećih kruzing kompanija na svijetu najavila IPO

Jedna od najvećih kruzing kompanija na svijetu, Viking Holdings, planira prikupiti do 1,1 milijardu dolara putem inicijalne javne ponude dionica (IPO) u New Yorku, pri čemu ovaj kruzing operater želi izaći na burzu u trenutku dok se turistička industrija oporavlja od nagomilanih gubitaka koji sežu iz doba pandemije koronavirusa.

Tvrtka i njezini dioničari u IPO-u nude 44 milijuna dionica po cijeni od 21,00 do 25,00 dolara. Viking planira prodati 11 milijuna dionica, a najveći dioničari dodatnih 33 milijuna.

Motivacija za IPO je jasna - dionice konkurentskog Royal Caribbean Cruises-a udvostručile su svoju vrijednost u protekloj godini, dok je tržišna kapitalizacija Carnival-a narasla za više od 50%.

Osnovan 1997. godine, Viking pruža usluge krstarenja diljem svijeta i u svom vlasništvu ima 92 broda. Kompanija sa operativnim sjedištem u Švicarskoj ima više od 10.000 zaposlenika u 90 zemalja. Ukupni prihod u 2023. godini iznosio je 4,7 milijardi dolara.

Predsjednik i izvršni direktor Vikinga, Torstein Hagen, i njegova obitelj, privatna investicijska tvrtka TPG Inc. i Kanadski investicijski mirovinski odbor imaju udjele od 5% ili više u tvrtki, otkrila je Vikingova prijava za IPO.

KARIJERE: Petra Blažeković je novi Account Executive u Degordianu

Petra Blažeković je novi Account Executive u Degordianu.

Blažeković je dio Degordianovog tima već gotovo tri godine, a dosada je radila na poziciji Social Media i PR Manager.

Godina pred nama Hrvatskoj donosi brojne fiskalne izazove

Prema Izvješću o prekomjernome proračunskom manjku i razini duga opće države u RH (ESA 2010 metodologija) koje je DZS jučer objavio, ukupni prihodi konsolidirane opće države u 2023. godini su iznosili 35,7 mlrd. eura te su na godišnjoj razini zabilježili rast za 17,4%.

Istovremeno su ukupni rashodi (ostvareni u iznosu od 36,2 mlrd. eura) zabilježili nešto snažniji godišnji rast od 19,4%. Posljedično, nakon skromnog viška u 2022. godini (+0,1% BDP-a), u prošloj fiskalnoj godini saldo konsolidirane opće države ponovo je u negativnom području te je iznosio 528,5 milijuna eura ili 0,7% BDP-a. Ostvareni rezultat u 2023. nešto je lošiji od planiranog manjka u posljednjem rebalansu državnog proračuna iz listopada 2023. (-0,3% BDP-a), prenose RBA analitičari.

"Iako su nastavak realnog rasta gospodarske aktivnosti tijekom 2023. ali i nastavljeni pojačani inflatorni pritisci imali pozitivne učinke na prihodnu stranu državne blagajne, rashodi su ipak rasli po snažnijoj stopi. Iz EDP izvješća proizlazi da je takvim kretanjima u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, socijalnih naknada, plaćenih kamata te naknada zaposlenima i plaćenih subvencija uslijed mjera koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022., a nastavljene i u 2023. S druge strane, snažniji rast poreznih prihoda bio je ograničen zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022. te smanjenja trošarina na energente u 2023.", stoji u komentaru RBA analitičara.

Unatoč razmjerno snažnom nominalnom rastu rashoda za kamate (+39% godišnje), primarni saldo proračuna opće države na kraju 2023. ostao je pozitivan te je iznosio 765,1 mil. eura ili 1,0% BDP-a (pogoršanje za 253,5 milijuna eura u odnosu na 2022.). Trošak kamata smanjio se s razine od 3,5% BDP-a tijekom 2014. i 2015. na 1,7% BDP-a u 2023. što je ipak povećanje za 0,3 postotna boda u odnosu na 2022. godinu.

Travanjska EDP notifikacija potvrdila je prethodno objavljene podatke o dugu opće države na kraju 2023. godine. Konsolidirani dug na kraju 2023. spustio se na 63% BDP-a što je 4,8 postotnih bodova niže u odnosu na 2022. čime je nastavljen trend smanjivanja udjela (maastrichtškog) duga u BDP-u koji, uz iznimku pandemijske 2020., kontinuirano traje od 2014. godine.

"Godina 2024. će u fiskalnom pogledu biti razmjerno izazovnija. Prema planu proračuna Vlada u ovoj godini očekuje snažan rast rashoda za zaposlene, od čak 32,2% u odnosu na 2023. godinu. U „super izbornoj“ godini, posljedica je to cijelog niza najavljenih Vladinih obećanja, a uključuje prije svega treću fazu sveobuhvatne Reforme sustava plaća u državnim i javnim poduzećima. Dodatno, u prilog rastu troškova za zaposlene ide i povećanje minimalne plaće od 1. siječnja 2024. te rastući rashodi za mirovine i mirovinska primanja. Ipak, zahvaljujući ostalim stavkama rashoda, koje bi trebale rasti umjerenijim stopama, značajnije fiskalno pogoršanje ne bi trebalo biti osnovni scenarij izvedbe javnih financija u ovoj godini. Rast ukupnih rashoda projiciran je na 11,2% u odnosu na 2023. S druge strane, na prihodnu stranu proračuna zasigurno će manje povoljno utjecati sve prigušeniji inflatorni pritisci kao i skromniji priljev sredstava iz EU fondova u usporedbi s godinom ranije. Stopa promjena ukupnih prihoda poslovanja za ovu godinu projicirana je na +3% u odnosu na 2023. Proračunski saldo će se pogoršati u usporedbi s 2023. što posljedično dovodi do rastućih potreba za financiranjem proračunskog manjka što bi, u slučaju nedostatka dovoljno razborite fiskalne politike, moglo pogoršati fiskalne izglede", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.

Hoće li Googleova matična kompanija po prvi put isplatiti dividendu

Googleova matična kompanija godinama ulaže višak gotovine u otkup vlastitih dionica dionica, a mnogi ulagači očekuju kako će se to nastaviti, iako dio analitičara sugerira kako postoje naznake kako će Alphabet slijediti Meta-u u isplati dividende.

"Dividenda bi bila dobro prihvaćena," rekao je Andrew Zamfotis, upravitelj ulagačkog portfelja u Ami Asset Management-u.

"Iako ulagači još uvijek traže rast od tehnoloških tvrtki poput Google-a, danas je također bitna i disciplina troškova, a odluka o pokretanju isplate dividende bi sugerirala kako kako će kompanija biti razborita i nastojati alocirati kapital na način koji uravnotežuje rast i povrat na ulaganje", ističe Zamfotis.

Na dividende se tradicionalno gledalo kao na nešto što rade zrelije i sprorastuće kompanije, ali u zadnje vrijeme i visokotehnološke kompanije su prihvatile isplatu dividendi.

Uz očekivani rast prihoda od 14% ove godine i poduzimanje napora za smanjenje troškova koji podupiru profitabilnost, Alphabet predviđa se kako će slobodni novčani tok tvrtke dosegnuti rekordnih 83 milijarde dolara u 2024., prema podacima koje je prikupio Bloomberg. Googleova matična kompanija imala je 110 milijardi dolara u gotovini i novčanim zalihama na kraju 2023. godine.

Umjetna inteligencija već naveliko "krade" poslove od kreativaca

Nedavno istraženje Udruge autora (SoA), najvećeg sindikata u Velikoj Britaniji za pisce, ilustratore i prevoditelje, pokazalo je kako umjetna inteligencija već naveliko krade poslove u kreativnom sektoru.

Provedeno ranije ove godine, spomenuto istraživanje ispitivalo je članove gore navedenog sindikata o njihovim iskustvima s tehnologijom generativne umjetne inteligencije (AI), kao i njihova stajališta i zabrinutosti u svezi s njihovim budućim utjecajem na kreativne karijere. Čak 22% sudionika istraživanja priznalo je korištenje neke od tehnologija umjetne inteligencije u svom radu, uključujući 12% ilustratora, 37% prevoditelja, 20% autora fikcije i 25% autora nefikcije.

Kada su pitani o negativnom utjecaju koji je AI imao na njihove karijere, alarmantnih 26% ilustratora i 36% prevoditelja kaže kako su već izgubili poslove zbog umjetne inteligencije, a čak trećina ilustratora i više od 40 posto prevoditelja prijavilo je smanjene prihode.

S obzirom na rezultate, nije čudo što gotovo svi ispitanici traže nove propise u području generativne umjetne inteligencije. Prema istraživanju SoA-e, oko 95% kreatora traži priznanje i kompenzaciju, kao i nužnost dobivanja pristanka kada se njihov rad koristi za razvoj i treniranje tehnoogije umjetne inteligencije. Dodatno, isti postotak kreatora traži od britanske vlade da uvede mjere osiguranja kako bi osigurala pristanak, kompenzaciju i transparentnost u obuci i korištenju umjetne inteligencije.

Marketing Meet Up proslavio prvo desetljeće okupljanja

Prije deset godina, iskra je zapaljena u srcu marketinškog epicentra Hrvatske i stvorila preduvjet za ono što će uskoro postati najveće okupljanje zaljubljenika u marketing u regiji - Marketing Meet Up. Ono što je počelo kao skromno okupljanje digitalnih marketinških stručnjaka procvjetalo je u živahnu zajednicu koja prelazi granice, okupljajući poduzetnike, slobodne suradnike, startupe i sve one koji žele unaprijediti svoj posao kroz strategije kvalitetne marketinške komunikacije.

Najveći meetup u regiji danas broji gotovo 6.000 članova koji dijele strast prema marketinškoj komunikaciji. Tko bi rekao da je ovoliki događaj počeo tek sa šačicom, točnije desetak entuzijastičnih ljudi. Njih je na pivu okupio Petar Bogdan koji se rado osvrće na prvotnu ideju okupljanja: ''Naša misija je ostala čvrsta: pružiti dinamičnu platformu pojedincima iz svih sektora i razina stručnosti kako bi se susreli, surađivali i razvijali inovativne marketinške strategije. A dan danas nastojimo inspirirati svakoga prema zajedničkoj viziji onoga što marketing može postići.''

Kontinuirana prilika za učenje i inspiraciju

Marketing Meet Up tradicionalno okuplja svoje članove u prosjeku jednom mjesečno, pružajući im kontinuiranu priliku za učenje, povezivanje i inspiraciju u dinamičnom svijetu marketinga. Nije čudo što je upravo ovaj događaj postigao toliku popularnost. Zbog već poznatog opuštenog formata, Marketing Meet Up omogućava slušanje marketinških stručnjaka uz ugodno druženje i najdraže piće. To je prilika da se stručnjaci iz različitih područja povežu, razmjene ideje i iskustva te stvore nova poslovna partnerstva kroz razna predavanja i edukacije, ali i mnogo šale.

''Neka naša deseta obljetnica bude podsjetnik na početke - Petar Bogdan, uz hladno pivo i želju za dijeljenjem marketinških ideja, pokrenuo je ovaj Meet Up. Od tada smo prošli dug put i postali najveći u regiji, ali ne smijemo zaboraviti naše korijene - to jednostavno druženje koje je raslo u nešto mnogo veće'', rekao nam je suorganizator Ilija Brajković.

Ono što ovaj događaj diže na novu razinu svakako su različita sponzorstva i partnerstva koja su uspostavljena, čime se nastoji pružiti dodatna vrijednost svim sudionicima. Uz podršku raznih sponzora i partnera, događaj postaje ne samo prilika za stjecanje znanja i umrežavanje, već i platforma za razmjenu resursa, ideja i iskustava. Ovaj sinergijski pristup omogućuje stvaranje bogatijeg i sveobuhvatnijeg iskustva za sve prisutne, čime se ohrabruje daljnji razvoj i rast marketinške zajednice.

Što donosi sljedećih deset godina za Marketing Meet Up

Organizatori također žele osigurati još veću participaciju publike kroz interaktivne sesije u okruženju poticajnom za razmjenu ideja i umrežavanje. Njihov dugoročni cilj je da Marketing Meet Up ostane relevantan i inspirativan izvor znanja i povezivanja za marketinšku zajednicu, uz stalno prilagođavanje mijenjajućim potrebama i trendovima industrije.

Ilija naglašava da on i njegove kolege provode sve ovo bez ikakvog osobnog interesa, osim želje da doprinesu zajednici. Jubilarnih deset godina Marketing Meet Up-a, odnosno 86. po redu panel održan je u utorak, 16. travnja u Wespi, s temom "Osobni brend", gdje su sudionici imali priliku čuti intrigantne priče stručnih panelista.

IEA: Ove godine prodat će se rekordnih 17 milijuna električnih automobila

Prodaja električnih automobila snažno će porasti ove godine, unatoč ekonomskim izazovima na nekim tržištima, predvidjela je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u utorak, ali dostupnost i infrastruktura za punjenje bit će ključni za budući rast cijelog tržišta.

Prodaja električnih automobila dosegnut će 17 milijuna prodanih automobila ove godine, u usporedbi s 14 milijuna u 2023., pri čemu će više od jednog od pet svih prodanih automobila diljem svijeta biti električno, smanjujući potražnju za naftom u cestovnom prometu.

Očekuje se kako će na kineskom tržištu biti prodano čak 10 milijuna električnih automobila.

"Male marže, promjenjive cijene metala za baterije, visoka inflacija i postupno ukidanje poticaja za kupnju u nekim zemljama izazvali su zabrinutost zbog tempa rasta industrije, ali globalni podaci o prodaji i dalje su snažni", poručili su iz IEA.

Prodaja u prvom tromjesečju ove godine porasla je za 25% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako je samo u prva tri mjeseca ove godine prodano više električnih automobila nego cijele 2020. godine.

Ipak, udio električnih automobila u ukupnoj prodaji dosta će varirati po regijama, pa će tako prodaja električnih automobila držati udio nešto veći od 12 posto na tržištu SAD-a, ali i oko 25 posto u Europi i zapanjujućih 50 posto u Kini.

Rast u Europi ograničen je "općenito slabim izgledima za prodaju putničkih automobila i postupnim ukidanjem subvencija u nekim zemljama", rekla je.

Automobili s motorima na unutarnje izgaranje i dalje su cjenovno pristupačniji u SAD-u i Europi u odnosu na električne automobile, dok su u Kini gotovo dvije trećine električnih automobila jeftinije od onih s klasičnim motorima na unutarnje izgaranje.

"Električni automobili općenito postaju jeftiniji kako padaju cijene baterija, konkurencija se pojačava i proizvođači automobila postižu ekonomije obujma", komentiraju iz IEA.

Prosječna neto plaća početkom godine viša za 12,8 posto u odnosu na 2023.

Prema podacima koje je DZS objavio u petak, u veljači je nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini, prenose RBA analitičari.

Prosječna mjesečna neto plaća, s iznosom od 1.248 eura, bila je nominalno viša za 12,8% u odnosu na veljaču 2023. godine. Prosječna bruto plaća po zaposlenome bila je na godišnjoj razini viša za 12,4%, a iznosila je 1.710 eura.

Realan rast prosječne mjesečne bruto plaće na godišnjoj razini traje neprekidno od početka prošle godine, a neto plaće od ožujka 2023. Prosječna neto plaća viša je realno za 8,4% u odnosu na veljaču 2023. godine dok je bruto plaća realno viša za 8,0% godišnje.

U veljači je najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena u djelatnosti Proizvodnji odjeće, u iznosu od 837 eura. S druge strane, najviša je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od 2.823 eura.

Medijalna neto plaća iznosila je u veljači 1.044 eura (+13,8% godišnje i -1,4% mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.400 eura.

"Nastavak rasta nominalnih i realnih plaća pogoduje jačanju kupovne moći kućanstava. U uvjetima snažnog tržišta rada te intenzivnog i ustrajnog rasta potrošačkih cijena od kraja 2021. očekivan je bio u pritisak na rast plaća. Kroz rast dohodovnih očekivanja potiče se i potražnja u gospodarstvu te posljedično i rast gospodarstva kroz komponentu osobne potrošnje. Navedeno se primjećuje i u snažnijoj potražnji za potrošačkim kreditima. S druge strane, kontinuiran rast troškova rada usporava proces dezinflacije. Očekujemo da će se tijekom ove godine, uz jenjavanje inflatornih pritisaka, realni rast plaća zadržati na prošlogodišnjim razinama", stoji u zaključku analize RBA analitičara.

U našem susjedstvu raste industrija videoigara s godišnjim prihodima od 175 mil. eura

Srbijanska gaming industrija nastavlja svoj impresivan rast, evidentiran je prihod od preko 175 milijuna eura u prošloj godini, što je porast od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema istraživanju Udruženja industrije videoigara Srbije (SGA).

Prema godišnjem izvješću SGA-a, više od polovice kompanija u sektoru aktivno razvija originalne proizvode, dok su igre proizvedene u Srbiji dosegle impresivnu cifru od preko milijun preuzimanja ili kupovina.

Direktor SGA-a, Mihajlo Jovanović Džaril, ističe kontinuirani rast i napredak industrije igara na sreću u Srbiji od 2017. godine, unatoč globalnim izazovima u mnogim sektorima tijekom prethodne godine.

Najistaknutija promjena u odnosu na 2022. godinu je značajan skok zaposlenosti od 98 posto, što ukazuje na rastući trend zapošljavanja, sa procijenjenih 4300 zaposlenih u gaming industriji.

Napominje se da neke od vodećih svjetskih gaming kompanija, uključujući Wargaming, Playrix i Sperasoft, sada imaju značajna predstavništva u Srbiji, što će vjerovatno imati pozitivan utjecaj na tamošnju gaming scenu kroz razmjenu znanja i iskustava.

Izvršna direktorica SGA-a, Kristina Janković Obućina, ističe Beograda, Novi Sad i Niš prednjače kao glavni razvojni centri u ovoj industriji. Najtraženije pozicije su u programiranju, umjetničkim zanimanjima i kontrolama kvalitete, dok su najizazovnije pozicije za popuniti u marketingu i akviziciji korisnika.

Istraživanje je također pokazalo kako predstavnici kompanija u ovom sektoru osjećaju nezadovoljstvo zbog nedostatka izvora financiranja u Srbiji, visokih poreza i složenih birokratskih procedura, što ukazuje na potrebu za daljnjim unapređenjem poslovnog okruženja.