Uroš Ignjačević: Od startupa do Etiopije - put vođe kroz promjenu

Poduzetničko putovanje Uroša Ignjačevića započelo je mnogo prije nego što je ušao u COTRUGLI MBA program. Gotovo desetljeće vodio je medijsku tvrtku, a još dulje marketinšku agenciju koja je od malog startupa izrasla u ozbiljan posao. „Učio sam u hodu, kroz praksu, pogreške i intuiciju, jer tada nije bilo ni poslovnih trenera ni mreža podrške kao danas“, prisjeća se.

MBA program, kaže, dao mu je strukturu i širinu. „Shvatio sam da mnogi vođe, bez obzira na industriju ili veličinu tvrtke, prolaze kroz iste izazove. Pomogao mi je da 'standardiziram' svoje iskustvo; da shvatim da moji problemi nisu jedinstveni i da postoje metode i alati koji olakšavaju donošenje odluka.“

Prije programa bio je usmjeren na vlastiti rast i izgradnju sebe kao vođe, dok se nakon njega njegov fokus prebacio na tim. „Počeo sam razmišljati o tome kako prenijeti znanje, osnažiti druge i izgraditi sustav u kojem ljudi rastu zajedno. Danas su moji ciljevi još širi, ne uključuju samo tim, već i investitore, klijente i širu zajednicu.“

Vođenje u Etiopiji: Lekcije o strpljenju i povjerenju

Danas radi kao konzultant u Etiopiji, gdje se godinama bavi razvojem podatkovnih centara i drugih tehnoloških projekata u Addis Abebi. „To iskustvo promijenilo je moj način razmišljanja o radu i vodstvu. Rad u zemlji s potpuno drugačijim mentalitetom, jezikom i poslovnom kulturom zahtijeva ogromno strpljenje, fleksibilnost i upornost. Naučio sam da uspjeh tamo ne dolazi preko noći; sve se gradi polako, kroz povjerenje i razumijevanje lokalnog konteksta.“

Iako nema klasičan tim, Uroš surađuje s mrežom ljudi - od lokalnih institucija i investitora do međunarodnih organizacija. Svaki projekt promatra kroz njegov društveni utjecaj: „Posao ima smisla samo ako doprinosi zajednici u kojoj se stvara.“

Projekti u sektoru obnovljivih izvora energije imali su najveći utjecaj na njegov pogled na poslovanje. „Radio sam s investitorima koji nisu donijeli niti jednu odluku izvan okvira održivosti i etike. Vidio sam da se ozbiljan posao može voditi odgovorno, bez kompromisa u pogledu vrijednosti.“

Danas vjeruje da profit nije cilj, već posljedica ispravnih načela. „Etika i održivost nisu prepreka profitu, oni ga čine stabilnim.“

Mentorstvo kao obveza iskusnih lidera 

Tijekom svoje karijere Uroš nije imao formalnog mentora, već je učio od ljudi koji su ga okruživali - klijenata, partnera, investitora. „Shvatio sam da vodstvo nije samo strategija, već i način na koji se odnosite prema ljudima.“ Danas mentorstvo smatra obvezom svakog iskusnog vođe: „Tko god je prošao put pun izazova, ima dužnost pomoći drugima da ga lakše prođu.“

Kad bi mogao nešto reći mlađoj verziji sebe, to bi bila jedna rečenica: budi strpljiviji. „Uspjeh zahtijeva vrijeme, a to je najteža lekcija“, kaže. Sjeća se razdoblja nakon završetka velikog projekta u Etiopiji, kada su se stvari odvijale sporije nego što je želio. „Tada sam naučio da čak i stagnacija ima smisla. To je vrijeme introspekcije i rasta.“

Vođa 21. stoljeća: spoj etike, empatije i tehnologije

Na pitanje što bi današnje poslovne škole trebale više poticati, Uroš ne oklijeva: prilagođavanje promjenama, razumijevanje tehnologije i etike. „Promjena više nije iznimka, već konstanta. Vođe moraju naučiti živjeti u promjenama“, ističe. Također smatra da bi MBA programi trebali još snažnije integrirati umjetnu inteligenciju — ne samo kao teorijsku temu, već kroz praktične primjere primjene. „UI danas mijenja sve industrije. Škole moraju pokazati kako tehnologija može olakšati život i otvoriti nove mogućnosti.“

Etika i održivost ostaju jednako važne, dodaje: „Održiv i etičan način vođenja poslovanja više nije luksuz, već odgovornost. Uspjeh se mjeri i time koliko odgovorno poslujemo.“

Danas je njegov pogled na vodstvo zreo i sveobuhvatan. „Uspješan vođa mora kombinirati tri stvari: etiku, empatiju i razumijevanje tehnologije.“ U vremenu brzih odluka i digitalnog tempa, smatra da je ključno ostati čovjek: „Tehnologija je neizbježna, ali empatija i poštovanje su ono što vođu čini pravim vođom 21. stoljeća.“

SPONZORIRANO / PROMO

U Europi zabilježen snažan rast prodaje električnih automobila

Prema najnovijim podacima analitičke kuće Benchmark Mineral Intelligence, u studenome je diljem svijeta prodano oko dva milijuna električnih automobila, čime je ukupna prodaja od početka godine narasla na 18,5 milijuna vozila. U odnosu na isto razdoblje lani, riječ je o rastu od 21 posto.

No iza te brojke kriju se duboke regionalne razlike. Dok Europa bilježi snažan zamah potaknut državnim poticajima i širenjem ponude, Sjedinjene Američke Države usporavaju nakon ukidanja saveznih poreznih olakšica. Kina, s druge strane, i dalje ostaje najveće pojedinačno tržište, ali sve snažnije koristi izvoz kao alat globalnog širenja.

Europa se u studenome nametnula kao glavni motor rasta svjetske prodaje električnih vozila. Tržište je na godišnjoj razini poraslo 36 posto, pri čemu su gotovo podjednako rasle prodaje potpuno električnih automobila i plug-in hibrida. Ukupno je od početka godine na europskim cestama registrirano oko 3,8 milijuna novih električnih vozila, što je trećinu više nego u istom razdoblju 2024.

Posebno je zanimljiv slučaj Francuske, koja se nakon dugog razdoblja stagnacije napokon vratila u pozitivu. Nakon rezova subvencija početkom godine, tržište se u studenome stabiliziralo, uz blagi rast prodaje. Ključnu ulogu imali su veliki proizvođači poput Volkswagen Grupe i Renaulta, ali i francuski program tzv. socijalnog leasinga, kojim se električni automobili čine dostupnijima kućanstvima s nižim primanjima.

Italija je, pak, zabilježila rekordan mjesec s gotovo 25 tisuća prodanih električnih vozila. Novi državni program poticaja, usmjeren na zamjenu starijih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, očito je pogodio pravo vrijeme. U tu je svrhu osigurano gotovo 600 milijuna eura, dovoljno za zamjenu oko 39 tisuća klasičnih benzinskih automobila.

U Ujedinjenom Kraljevstvu vlada je dodatno proširila popis modela koji imaju pravo na punu subvenciju od 3.750 funti, uključivši i nekoliko popularnih noviteta, čime se želi ubrzati prijelaz na električnu mobilnost u masovnom segmentu.

Za razliku od Europe, američko tržište šalje znatno suzdržanije signale. Iako je u studenome zabilježen blagi oporavak prodaje u odnosu na listopad, ukupne brojke i dalje su osjetno slabije nego u razdoblju dok su kupcima bile dostupne savezne porezne olakšice, koje su istekle krajem rujna.

Dodatni uteg za električna vozila dolazi iz Washingtona. Administracija Donalda Trumpa početkom prosinca odlučila je znatno ublažiti standarde prosječne potrošnje goriva (CAFE), čime je proizvođačima omogućeno da ciljeve ispune uglavnom oslanjajući se na vozila s klasičnim pogonom. Time je smanjen regulatorni pritisak za ubrzano uvođenje električnih i plug-in hibridnih modela.

Takav zaokret već se odražava na investicijske planove automobilskih divova. Stellantis je, primjerice, najavio ulaganja vrijedna 13 milijardi dolara u širenje proizvodnje u SAD-u, pri čemu je naglasak stavljen upravo na vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Uz to, ukidanje financijskih kazni za neispunjavanje CAFE ciljeva dodatno je oslabilo poticaje za elektrifikaciju.

Kina i dalje čini okosnicu globalnog tržišta električnih vozila. Iako je rast domaće prodaje usporio, kinesko tržište je u studenome i dalje raslo, a od početka godine ondje je prodano oko 11,6 milijuna električnih automobila.

No prava promjena događa se izvan kineskih granica. Proizvođač BYD u studenome je ostvario povijesni rekord izvoza, s više od 130 tisuća isporučenih vozila u jednom mjesecu. Njegova prodaja u Europi ove je godine višestruko porasla, dok se snažan rast bilježi i u jugoistočnoj Aziji te Južnoj Americi.

Na OpenAI stižu likovi iz franšiza Star Wars, Marvel, Pixar...

Američki medijski titan Walt Disney Company objavio je da ulaže milijardu dolara u OpenAI, tvrtku koja stoji iza ChatGPT-ja i generativnog video alata Sora, čime je sklopljeno jedno od najznačajnijih partnerstava dosad između tradicionalne industrije zabave i sektora umjetne inteligencije.

Uz financijsko ulaganje, Disney i OpenAI potpisali su i trogodišnji licencni sporazum koji OpenAI-ju omogućuje korištenje više od 200 Disneyjevih likova iz franšiza poput Disneyja, Pixara, Marvela i Star Warsa u generativnim AI alatima za izradu slika i kratkih videozapisa.

Riječ je o strateškom zaokretu za Disney, koji se posljednjih godina svrstavao među najglasnije kritičare neovlaštenog korištenja zaštićenog sadržaja u treniranju AI modela, a sada prvi put ulazi u izravnu i komercijalnu suradnju s vodećim AI igračem.

Prema dostupnim informacijama, OpenAI-jev alat Sora moći će generirati kratke videozapise na temelju korisničkih upita, koristeći Disneyjeve likove, okruženja i vizualne elemente. U licencu su uključeni, među ostalima, Mickey i Minnie Mouse, Pepeljuga, Ariel, Iron Man i Darth Vader.

Važno je naglasiti kako sporazum ne uključuje glasove ni fizičke likove stvarnih glumaca, čime se izbjegavaju potencijalni sukobi s izvođačima i sindikatima te dodatno naglašava osjetljivost teme umjetne inteligencije u kreativnim industrijama.

Prvi Disneyjev AI-generirani sadržaji trebao bi postati dostupan početkom 2026. godine, a Disney je najavio kako bi dio pažljivo odabranih radova mogao biti prikazan i na platformi Disney+.

Osim licenciranja intelektualnog vlasništva, Disney planira i širu internu primjenu OpenAI-jeve tehnologije. To uključuje korištenje ChatGPT-ja i drugih AI alata u poslovnim procesima, razvoju proizvoda i digitalnim uslugama, uključujući potencijalna poboljšanja korisničkog iskustva na Disney+ platformi.

Ulaganje od milijardu dolara uključuje i mogućnost za kupnju dodatnih dionica OpenAI-a, što upućuje na dugoročnu stratešku suradnju i povjerenje u daljnji rast tvrtke koja je već postala jedan od ključnih globalnih aktera u području umjetne inteligencije.

Dogovor dolazi u trenutku kada se cijela medijska industrija suočava s pitanjem kako regulirati i komercijalizirati generativnu umjetnu inteligenciju, a da se pritom zaštite autorska prava i vrijednost sadržaja. Disney je ranije sudjelovao u pravnim i regulatornim inicijativama protiv neovlaštene uporabe zaštićenih djela, no ovim potezom očito pokušava preuzeti aktivnu ulogu u oblikovanju budućih pravila igre.

Iz kompanije poručuju da je suradnja s OpenAI-jem vođena načelima odgovorne uporabe umjetne inteligencije, uz sustave kontrole i moderacije koji bi trebali spriječiti neprimjerenu ili štetnu upotrebu poznatih likova.

Evo koliko sad iznosi prosječna plaća u Zagrebu

Najnoviji podaci Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje potvrđuju očekivani trend: Zagreb i dalje znatno nadmašuje nacionalni prosjek kada je riječ o visini primanja. Prosječna neto plaća isplaćena zaposlenima u pravnim osobama u rujnu iznosila je 1.648 eura, što predstavlja rast od 1,4 posto u odnosu na kolovoz te čak 8,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Medijalna neto plaća, koja realnije oslikava raspodjelu primanja, iznosila je 1.432 eura. To znači da polovica zaposlenih Zagrepčana zarađuje manje od tog iznosa, a polovica više — podatak koji sve češće ulazi u fokus analitičara zbog snažnih razlika među sektorima i rastućeg pritiska troškova života.

Najviše plaće i ovog puta stižu iz energetske industrije. U djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina prosječna neto primanja u rujnu su dosegnula 2.668 eura, čime taj sektor ostaje uvjerljivo najplaćeniji u gradu. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se ostale osobne uslužne djelatnosti, gdje prosječna plaća iznosi 980 eura — gotovo tri puta manje od vrha i znatno ispod zagrebačkog prosjeka.

Zagreb i dalje osjetno odskače od državne razine: u rujnu je prosječna neto plaća na razini Hrvatske iznosila 1.456 eura, što znači da je zagrebački prosjek viši za 192 eura. U kombinaciji s većom koncentracijom visokoobrazovane radne snage i snažnijim pritiskom na lokalno tržište rada, glavni grad učvršćuje status najkonkurentnijeg gospodarskog središta u zemlji.

Rast je zabilježen i kod bruto primanja. Prosječna bruto plaća u zagrebačkim pravnim osobama u rujnu je iznosila 2.354 eura — povećanje od 1,3 posto u odnosu na kolovoz i devet posto u odnosu na lanjski rujan.

Muskov SpaceX priprema izlazak na burzu kroz najveći IPO svih vremena

SpaceX, svemirska kompanija Elona Muska, ubrzava pripreme za inicijalnu javnu ponudu koja bi mogla premašiti sve dosadašnje rekorde. Prema informacijama upućenih izvora, tvrtka razmatra IPO kojim bi prikupila više od 30 milijardi dolara i time postavila novi globalni standard.

Ako se planovi ostvare, SpaceX bi na burzu stigao s ukupnom valuacijom od oko 1,5 bilijuna dolara, razinom koja gotovo dostiže povijesni IPO Saudijske Aramca iz 2019., kada je naftni div prikupio 29 milijardi dolara.

Uprava kompanije i njezini savjetnici razmatraju izlistavanje već sredinom ili krajem 2026. Ipak, kako otkrivaju izvori, rok se može produžiti i do 2027. ovisno o tržišnim uvjetima i dinamici internih procesa.

Vijest o pripremama SpaceX-a odmah je podigla dionice sve šireg spektra tvrtki u svemirskoj industriji. EchoStar, koji SpaceX-u prodaje spektar frekvencije, skočio je u jednom trenutku 12%, dok je Rocket Lab porastao više od 4%.

SpaceX-ov ubrzani put prema IPO-u u velikoj mjeri gura Starlink, satelitski internetski projekt koji brzo širi bazu korisnika i gradi temelje za novu uslugu izravnog povezivanja sa mobilnim uređajima („direct-to-mobile“).

Prema procjenama, SpaceX bi mogao ostvariti oko 15 milijardi dolara prihoda u 2025., uz rast na 22 do 24 milijarde dolara u 2026., pri čemu bi većina prihoda dolazila upravo od Starlinka.

Tvrtka usto planira koristiti dio kapitala prikupljenog IPO-om za razvoj svemirskih podatkovnih centara, uključujući i nabavu specijaliziranih čipova — segment u kojem Musk vidi sljedeću veliku stratešku prednost.

U aktualnoj sekundarnoj prodaji dionica SpaceX je zaposlenicima omogućio prodaju udjela vrijednih oko 2 milijarde dolara, uz cijenu od oko 420 dolara po dionici. Time se vrijednost kompanije penje iznad ranije spomenutih 800 milijardi dolara, što služi kao „zagrijavanje“ tržišta uoči javnog izlistavanja.

Musk je početkom prosinca poručio da je SpaceX „pozitivnog novčanog toka već godinama“ i da dvaput godišnje provodi otkup dionica radi osiguravanja likvidnosti investitorima i zaposlenicima. Dodao je i da valuacija raste proporcionalno napretku Starshipa, Starlinka i globalnoj utrci za telekomunikacijskim spektrom.

O ideji da Starlink postane samostalna, javno izlistana tvrtka govori se još od 2020. No, iako je predsjednica SpaceX-a Gwynne Shotwell nekoliko puta signalizirala tu mogućnost, Musk je u više navrata relativizirao rokove. Financijski direktor Bret Johnsen rekao je ove godine da bi se Starlinkov IPO „realnije mogao dogoditi u godinama koje dolaze“.

Među najvećim dugoročnim ulagačima u SpaceX nalaze se Founders Fund Petera Thiela, 137 Ventures Justina Fishner-Wolfsona, Valor Equity Partners te globalni investitori poput Fidelityja i Googlea (Alphabet).

Ako bi SpaceX na burzu iznio samo 5% vlasništva pri ciljanoj valuaciji od 1,5 bilijuna dolara, to bi značilo prodaju dionica vrijednih oko 40 milijardi dolara — iznos koji bi s lakoćom nadmašio rekord Saudijske Aramca i postao najveći IPO u povijesti.

U Hrvatsku stiže legendarni Nassim Taleb, autor bestsellera "Crni labud"

Globalni mislioc, autor bestselera „Crni labud“ i „Antifragile“, libanonsko-američki analitičar rizika, filozof i matematičar Nassim Nicholas Taleb, dolazi u Hrvatsku kao glavni govornik međunarodne konferencije QED koja se u organizaciji vodeće hrvatsko-njemačke tehnološke tvrtke CROZ održava već 20 godina, navodi se u priopćenju.

Pod krovnom temom „Collective“, od 10. do 12. svibnja u Zadru, hrvatski i europski lideri razgovarat će o budućnosti kolektivne inteligencije, suradnji ljudi i AI sustava te otpornosti društava i organizacija. Autor revolucionarnog pojma „crni labud“ koji je promijenio način na koji globalni lideri razmišljaju o rizicima, Nassim Nicholas Taleb će na QED-u govoriti o tome kako kolektivna inteligencija može pretvoriti kaos.

U doba u kojem AI generira ideje brže nego što ih možemo obraditi, Taleb naglašava da se „obiljem teže nosimo nego s oskudicom“. Kada ideja ima previše, one najbolje se lako izgube u šumi sadržaja. Upravo zato zagovara antifragilne poslovne sustave koji ne samo da se odupiru kaosu, nego iz njega postaju otporniji i uspješniji. Kolektiv tako postaje ključan jer samo suradnja umova filtrira, vrednuje i provodi najkvalitetnija rješenja za kompleksne izazove.

„Dok svi govore o AI-ju, važno je promišljati o njezinu mjestu u strukturi odlučivanja, povjerenja i dugoročnog razvoja. Tema ‘Collective’ poziva nas da surađujemo i zajednički gradimo sustave koji su otporni i spremni na neizvjesnost, od edukacije i tehnologije do leadershipa. Snaga je u kolektivu. Moramo učiti kako plivati zajedno, sami ne možemo uspjeti“, ističe Vedrana Miholić, izvršna direktorica tvrtke CROZ-DACH te dodaje da je kolektivno djelovanje ključno i na europskoj razini. „Europa još ima šansu, ali samo ako djelujemo zajedno, a ne fragmentirano“, smatra Miholić.

Iz CROZ-a ističu da je Talebov dolazak u Hrvatsku snažan poticaj cijelom regionalnom, ali i europskom ekosustavu koji želi misliti dugoročno, djelovati kolektivno i raditi globalno. Njegove ideje o antifragilnosti i kolektivnoj otpornosti bit će ključne u navigaciji otvorenim i uzburkanim morem kojim danas plove globalna ekonomija i tehnologija.

Na QED-u će vodeći ekonomski i tehnološki stručnjaci iz Hrvatske i Europe raspravljati o najaktualnijim tehnološkim temama poput kako snažna BizTech strategija održava organizaciju stabilnom kad naiđu sljedeći hype, crni labud ili tehnološki potres, kako pretvoriti desetljećima stare arhive podataka u AI-ready zlato te o kvantno sigurnoj transformaciji.

Globalna gaming industrija uskoro će vrijediti 350 milijardi dolara

Globalna industrija videoigara izlazi iz postpandemijskog zastoja i ulazi u novu fazu rasta, uz snažan zamah mobilnog igranja, cloud tehnologije i sadržaja koji stvaraju sami korisnici. Prema najnovijem izvješću Boston Consulting Groupa (BCG), svjetsko tržište videoigara do 2030. godine trebalo bi dosegnuti vrijednost od oko 350 milijardi dolara, što predstavlja rast od šest posto u odnosu na sadašnje razine.

Ključni pokretač prihoda u srednjem roku bit će mobilni segment. BCG procjenjuje kako će već 2025. godine čak 37 posto ukupnih prihoda industrije dolaziti iz kupnji unutar mobilnih aplikacija, odnosno oko 130 milijardi dolara na godišnjoj razini. Zanimljivo je da se taj rast ne temelji prvenstveno na većem broju igrača, već na promjenama u distribucijskim modelima. Sudske presude koje su Apple i Google natjerale da otvore svoje ekosustave omogućile su brzi razvoj alternativnih trgovina aplikacija, uključujući web-trgovine u vlasništvu samih developera. Prema BCG-u, trećina odraslih korisnika i čak 40 posto tinejdžera već je kupovala sadržaj putem takvih kanala, što developerima i izdavačima donosi znatno veće marže nego klasični app store modeli.

Istodobno, cloud gaming polako prelazi iz eksperimentalne faze u ozbiljan poslovni segment. Prihodi od igranja u oblaku ove se godine procjenjuju na oko 1,4 milijarde dolara, no BCG predviđa rast veći od 1.200 posto do kraja desetljeća, na više od 18 milijardi dolara i preko 50 milijuna korisnika. Taj pomak označava odmak od tradicionalnog, hardverski vezanog modela prema tzv. „višezaslonskim iskustvima“, gdje se ista igra može konzumirati na različitim uređajima. Posebno je izražen interes mlađih generacija, prije svega generacije Alpha, koje pokazuju snažnu sklonost pretplatničkim i live-service igrama.

Velike promjene događaju se i na strani proizvodnje sadržaja. BCG navodi da razvoj igara postaje sve dostupniji zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i korisnički generiranom sadržaju (UGC). Oko 20 posto igara lansiranih na jednoj velikoj online platformi u posljednjem tromjesečju razvijeno je uz pomoć AI alata, dok polovica studija aktivno istražuje kako tu tehnologiju uključiti u vlastite razvojne procese. Paralelno s tim, UGC – bilo u obliku modova, novih razina ili sadržaja nastalog unutar samih igara – profilira se kao jedan od najvažnijih izvora rasta, i to ne samo među najmlađim igračima. Istraživanje pokazuje da je 15 posto gamera starijih od 60 godina barem jednom pratilo stream tuđeg igranja, dok je više od četvrtine zainteresirano za UGC sadržaj, iako ga još nisu aktivno koristili.

BCG ističe i širi društveni kontekst: videoigre danas dopiru do više ljudi nego ikad prije, što se događa u trenutku kada interes za društvene mreže i tradicionalnu televiziju slabi. Igranje sve češće preuzima dio slobodnog vremena potrošača, a gaming postaje jednako relevantan oblik zabave za djecu, roditelje i starije generacije.

„Industrija videoigara nalazi se na prekretnici. Rast se ubrzava, a postpandemijska slabost postupno nestaje“, poručio je Giorgo Paizanis, partner u Boston Consulting Groupu i jedan od autora izvješća, naglasivši da se nova faza rasta temelji na kombinaciji tehnoloških promjena i trajne strasti igrača prema ovom mediju.

Njegov kolega Ernesto Pagano dodaje da će narednih pet godina donijeti „eksploziju novog sadržaja i novih igrača“, pri čemu će cloud gaming, umjetna inteligencija, korisnički generirani sadržaj i liberalizacija trgovina aplikacijama temeljito promijeniti način na koji se igre razvijaju i distribuiraju. „Igrači će tražiti više – nova iskustva, snažnije zajednice i slobodu igranja na različitim uređajima, gdje god se nalazili“, zaključuje Pagano, uz poruku da studiji koji se na vrijeme prilagode imaju priliku oblikovati budućnost globalne gaming industrije.

Renault će za Ford proizvoditi električne automobile namijenjene europskom tržištu

Nakon dva desetljeća kontinuiranog gubitka tržišnog udjela u Europi, Ford mijenja pristup i budućnost na Starom kontinentu veže uz partnerstvo s Renaultom. Američki proizvođač, koji se posljednjih godina oprostio od ključnih modela poput Fieste i Focusa, odlučio je razvoj i proizvodnju novih električnih automobila povjeriti francuskom partneru.

Brojke jasno govore o razmjerima problema. Prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), Ford je 2005. godine u Europi prodao oko 1,2 milijuna vozila i držao više od osam posto tržišta. U prvih deset mjeseci 2025. prodaja se svela na 256.750 automobila, uz tržišni udio od skromnih 2,9 posto.

Nakon ranije suradnje s Volkswagenom, u sklopu koje su nastali električni Explorer i Capri, Ford sada ulazi u novu fazu. Renault će preuzeti razvoj, tehničku osnovu i proizvodnju budućih modela u svojim tvornicama na sjeveru Francuske. Unatoč tome, iz Forda poručuju da automobili neće biti puka kopija francuskih modela, već će zadržati prepoznatljiv dizajnerski identitet i karakter vožnje po kojem je marka poznata.

Prva dva električna Forda temeljena na Renaultovoj arhitekturi Ampere trebala bi stići početkom 2028. godine, a obje strane ističu da se suradnja ne bi trebala zadržati samo na ta dva modela.

“Ponosni smo na novo strateško partnerstvo s Fordom, jednim od najpoznatijih svjetskih proizvođača automobila. Ova suradnja potvrđuje snagu našeg industrijskog znanja i konkurentnosti u Europi te će nam omogućiti da zajedno brže odgovaramo na promjene na tržištu”, poručio je François Provost, izvršni direktor Renault Grupe.

Sličnu poruku šalje i Jim Farley, predsjednik Uprave Forda, koji ističe da je suradnja dio šire strategije restrukturiranja poslovanja u Europi. “Kombinirat ćemo industrijsku širinu i električnu tehnologiju Renault Grupe s Fordovim dizajnom i voznom dinamikom kako bismo stvorili vozila koja imaju jasan Fordov potpis”, rekao je Farley.

Iako tehnički detalji još nisu službeno potvrđeni, jasno je da će novi modeli pripadati manjim segmentima. Platforma AmpR Small već se koristi za električne gradske automobile poput Renaulta 5, Renaulta 4 i buduće Nissane Micre, dok je veća arhitektura AmpR Medium osnova za električni Megane i Scenic.

U industriji se nagađa kako bi jedan Ford mogao biti gradski hatchback blizak konceptu Renaulta 5, dok bi drugi trebao imati oblik kompaktnog crossovera, sličnog novom Renaultu 4. Iz Forda, međutim, najavljuju veće dizajnerske i tehničke razlike nego što je to slučaj s novom Microm, koja je u velikoj mjeri preslika Renaultove ponude.

Važan je i kontekst cijena. Novi električni modeli neće izravno zamijeniti povoljne benzinske hitove poput Fieste i Focusa jer je električni pogon i dalje znatno skuplji.

Analitičari upozoravaju kako ni profitne marže neće biti izdašne, budući da se veći dio razvoja i proizvodnje oslanja na Renault, a troškovi električnih vozila ostaju visoki. Unatoč tome, ovaj sporazum Fordu omogućuje brži izlazak novih modela na tržište i zadržavanje barem minimalne konkurentnosti u Europi, koja se sve brže okreće elektrifikaciji.

Čini se kako je bitka za Warner Bros. još uvijek daleko od okončanja

Bitka za Warner Bros. Discovery (WBD) ulazi u novu fazu, a čini se da završni ishod još neko vrijeme neće biti poznat. Izvršni direktor Paramounta David Ellison otvoreno priznaje kako upravni odbor WBD-a zasad ne može prihvatiti njegovu ponudu od 30 dolara po dionici, i to – paradoksalno – upravo zbog zakonskih obveza koje ima prema dioničarima.

Ellison je na medijskoj konferenciji UBS-a istaknuo kako bi prihvaćanje takve ponude u ovom trenutku moglo značiti priznanje kršenja fiducijarne odgovornosti uprave WBD-a. Razlog je jasan: samo nekoliko dana ranije WBD je prihvatio Netflixovu ponudu od 27,75 dolara po dionici, ali isključivo za studijske i streaming poslove, dok je Paramount potom izišao s neprijateljskom ponudom za cijelu kompaniju – uključujući i njezine televizijske mreže poput CNN-a i TNT-a.

Prema Ellisonovim riječima, neprijateljska ponuda koju je Paramount objavio u ponedjeljak identična je onoj koju je kompanija privatno dostavila WBD-u još prošlog tjedna. Time je, kaže, želio jasno dati do znanja tržištu da Paramount nije naknadno „dizao ulog“, piše BusinessInsider.

Upravo taj detalj dodatno komplicira posao upravnom odboru WBD-a. Teško je, naime, prihvatiti ponudu za koju je implicitno već dano do znanja da nije dovoljna, a istovremeno ostati u okviru obveze da se djeluje u najboljem interesu dioničara.

Iz Warner Bros. Discoveryja poručuju kako će odbor pažljivo razmotriti ponudu Paramount Skydancea, u skladu s fiducijarnim obvezama i uz pomoć neovisnih financijskih i pravnih savjetnika. Ipak, Ellisonovi istupi sugeriraju da je svjestan kako će, želi li posao zaključiti, vjerojatno morati ponuditi više – iako i dalje tvrdi da je njegova ponuda znatno povoljnija od Netflixove.

Jedna od opcija koju Paramount zasad ostavlja otvorenom jest da odluku prepusti samim dioničarima WBD-a, koji se o Ellisonovoj ponudi mogu izjasniti do 8. siječnja. Dodatno ulje na vatru dolilo je i priznanje da Paramount u svojoj ponudi nije naveo formulaciju „najbolja i konačna“, što tržište tumači kao jasan signal spremnosti na daljnje pregovore.

U industriji sve više prevladava mišljenje kako nadmetanje još nije završeno. Kevin Mayer, bivši glavni Disneyjev strateg za akvizicije, situaciju uspoređuje s poznatim ratom ponuda između Disneyja i Comcasta za 20th Century Fox.

„Bio bih vrlo iznenađen ako ne vidimo poboljšanu, možda i znatno poboljšanu ponudu – bilo od Paramounta, bilo od Netflixa“, poručio je Mayer.

Najnovija NVIDIA-ina softverska tehnologija želi stati na kraj švercu AI čipova

Nvidia radi na novoj softverskoj tehnologiji koja bi mogla otkriti u kojoj se zemlji koriste njezini čipovi za umjetnu inteligenciju, što bi kompaniji i regulatorima moglo pomoći u suzbijanju ilegalnog izvoza naprednih poluvodiča u države pod sankcijama, među kojima je i Kina, piše Reuters.

Prema informacijama iz industrije, riječ je o opcionalnom softverskom dodatku koji bi korisnici sami instalirali, a koji bi se oslanjao na sigurnosne i telemetrijske mogućnosti ugrađene u Nvidijine grafičke procesore. Sustav bi, bez izravnog praćenja lokacije, mogao procijeniti gdje se čip fizički nalazi analizom performansi i vremenskog kašnjenja u komunikaciji s Nvidijinim poslužiteljima.

U kompaniji ističu kako je primarna svrha tog softvera praćenje tehničkog stanja i inventara velikog broja procesora u podatkovnim centrima, što je standardna praksa kod velikih operatera koji upravljaju tisućama AI čipova. No upravo bi ta funkcionalnost mogla neizravno poslužiti i kao alat za provjeru poštuju li se američka izvozna ograničenja.

Nova značajka trebala bi najprije biti dostupna na najnovijoj generaciji Nvidijinih čipova iz serije Blackwell, koja donosi naprednije sigurnosne mehanizme i mogućnosti tzv. atestacije – postupka kojim se provjerava integritet hardvera i softvera. U Nvidiji pritom razmatraju mogućnost da dio tih funkcija kasnije omoguće i starijim generacijama čipova, poput Hopper i Ampere serija.

Razvoj ove tehnologije dolazi u trenutku pojačanog pritiska američkih vlasti, koje žele spriječiti da vrhunski AI čipovi zaobilaznim kanalima završe u Kini i drugim zemljama pod ograničenjima. Američko ministarstvo pravosuđa posljednjih je mjeseci podizalo optužnice protiv krijumčara koje su navodno pokušavali u Kinu prokrijumčariti Nvidijine procesore vrijedne više od 160 milijuna dolara.

Istodobno, regulatorni pritisak dolazi i s druge strane. Kineski regulator za kibernetičku sigurnost već je pozvao Nvidiju na razgovore zbog sumnji sadrže li njezini proizvodi tzv. “stražnja vrata” koja bi Washingtonu omogućila nadzor ili zaobilaženje sigurnosnih mehanizama. Nvidia takve optužbe odlučno odbacuje, ističući da sigurnost čipova nije kompromitirana.

Geopolitička napetost oko naprednih poluvodiča dodatno se rasplamsala ovoga tjedna nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da će dopustiti izvoz modela H200 u Kinu. Riječ je o čipu koji prethodi najnovijoj Blackwell generaciji, no stručnjaci upozoravaju da ostaje otvoreno pitanje hoće li kineske vlasti takvu kupnju uopće dopustiti.

Softverski stručnjaci procjenjuju da je tehnički moguće razviti sustav za indikativnu provjeru lokacije čipa bez narušavanja sigurnosti korisnika ili izlaganja poslovnih podataka. No slučaj Nvidije jasno pokazuje kako se tehnološki razvoj sve teže odvaja od geopolitike, a čipovi za umjetnu inteligenciju postaju jedno od ključnih oružja u globalnom nadmetanju velikih sila.

Starija žena iz Dubrovnika žrtva jedne od najvećih kripto prevara u Hrvatskoj

Velika investicijska prijevara povezana s kriptovalutama potresla je Dubrovačko-neretvansku županiju, gdje je starija građanka, prema dosad poznatim informacijama, ostala bez čak 573 tisuće eura. Slučaj istražuje policija, a riječ je o jednom od većih pojedinačnih iznosa izgubljenih u ovakvom tipu prijevara na domaćem terenu.

Prema navodima iz istrage, ženu je tijekom proljetnih mjeseci kontaktirao muškarac koji se predstavljao kao broker međunarodne investicijske tvrtke sa sjedištem u Londonu. U komunikaciji je nastupao profesionalno i uvjerljivo, tvrdeći da posjeduje potrebne licence te da može osigurati brze i iznimno visoke povrate kroz ulaganje u kriptoimovinu.

Slijedeći njegove upute, oštećena je tijekom nekoliko tjedana izvršila niz uplata – novac je prebacivala na različite bankovne račune i digitalne platforme za trgovanje kriptovalutama. Ukupno je realizirano 18 transakcija, a zbroj uplata dosegnuo je 573.000 eura.

Sumnje su se pojavile tek kada su uslijedili novi zahtjevi za dodatnim uplatama, ovaj put pod izlikom plaćanja poreza, naknada i navodnih troškova isplate dobiti. Kako obećani prinos nikada nije isplaćen, postalo je jasno da se radi o klasičnom obliku investicijske prijevare, nakon čega je slučaj prijavljen policiji.

Policija upozorava da su ovakve prijevare sve sofisticiranije, osobito u segmentu kriptovaluta, gdje nedostatak regulacije i visoka volatilnost dodatno otežavaju zaštitu ulagača. Građanima se savjetuje poseban oprez, izbjegavanje obećanja o „sigurnim i brzim zaradama“ te provjera identiteta i legitimnosti investicijskih ponuda. Stručnjaci također naglašavaju važnost neovisnog financijskog savjetovanja prije donošenja odluka o većim ulaganjima.

Los Angeles na povijesnoj energetskoj prekretnici

Los Angeles je napravio simboličan, ali i energetski povijesni rez: drugi najveći grad u Sjedinjenim Američkim Državama više ne koristi ugljen za proizvodnju električne energije. Neposredno prije američkog Dana zahvalnosti s mreže je isključena termoelektrana Intermountain Power Project (IPP) u saveznoj državi Utah – posljednji izvor energije na ugljen koji je još opskrbljivao "grad anđela".

Riječ je o postrojenju koje je desetljećima bilo važan oslonac elektroenergetskog sustava južne Kalifornije. Dvije proizvodne jedinice IPP-a imale su instaliranu snagu od oko 1.800 megavata, a još prošle godine osiguravale su oko 11 posto ukupne potrošnje električne energije u Los Angelesu. Gašenjem tog postrojenja, grad je prvi put u povijesti u potpunosti eliminirao ugljen iz svog energetskog miksa.

Odluka, međutim, nije bila bez političkih zapreka. Zakonodavci u saveznom parlamentu Utaha, gdje se elektrana nalazi, ove su godine blokirali formalno umirovljenje pogona na ugljen i naložili da se ne smiju fizički demontirati. Unatoč tome, interes tržišta izostao je – nitko se nije javio s namjerom da preuzme ili ponovno pokrene zastarjelu elektranu, što je u praksi otvorilo put njezinu gašenju.

Paralelno s tim, gradska energetska kompanija Los Angeles Department of Water and Power (LADWP) ubrzano provodi tranziciju prema novoj generaciji proizvodnih kapaciteta. Na istoj lokaciji u Utahu razvija se projekt IPP Renewed, koji uključuje gradnju modernih elektrana sposobnih za korištenje vodika. Trenutačno rade na prirodni plin, ali su tehnički pripremljene za mješavinu s do 30 posto zelenog vodika, uz plan da se u budućnosti u potpunosti prebaci na vodik proizveden iz obnovljivih izvora. Prvi korak tog prijelaza planiran je za 2026. godinu.

Gradonačelnica Los Angelesa Karen Bass ističe kako se ne radi samo o promjeni izvora energije, nego o širem gospodarskom zaokretu. “Ovo nije samo prestanak korištenja jednog fosilnog goriva, nego temelj za izgradnju gospodarstva čiste energije koje donosi koristi svim stanovnicima grada. Ova odluka ubrzava naš put prema cilju – 100 posto čiste energije do 2035. godine”, poručila je.

Kako bi taj cilj bio ostvariv, grad ozbiljno ulaže u solarne i vjetroelektrane, sustave za pohranu energije te programe koji potiču postavljanje solarnih panela na krovove kuća i zgrada, kao i povećanje energetske učinkovitosti. Jedan od ključnih projekata dovršen je ovog ljeta – Eland Solar-plus-Storage Center, golemi energetski kompleks koji kombinira 758 megavata solarne energije i baterijske sustave snage 300 megavata, kapaciteta 1.200 megavatsati.

Riječ je o jednom od najvećih solarnih projekata s pohranom energije u SAD-u, dovoljno snažnom da opskrbljuje više od 260 tisuća kućanstava. Upravo je njegovo puštanje u rad omogućilo da udio čiste energije u opskrbi Los Angelesa ove godine prijeđe 60 posto.

Stellantis i Bolt najavljuju partnerstvo oko razvoja usluge samovozećih automobila

Automobilski div Stellantis i estonska platforma za prijevoz putnika Bolt ulaze u strateško partnerstvo s ciljem uvođenja potpuno autonomnih vozila u europske gradove, čime se Europa sve jasnije pozicionira kao jedno od ključnih tržišta za komercijalnu primjenu tehnologije samovozećih automobila.

Prema zajedničkoj objavi dviju kompanija, prve testne vožnje vozila bez vozača na javnim cestama započet će 2026. godine. Projekt će se razvijati postepeno – od prototipova i pilot-flota do industrijskog povećanja obujma, a početak serijske proizvodnje trenutačno je planiran za 2029. godinu.

Suradnja predviđa integraciju Stellantisovih autonomnih platformi, razvijenih isključivo za vožnju bez vozača, s Boltovom aplikacijom i operativnom infrastrukturom. Bolt danas opslužuje više od 200 milijuna korisnika u više od 50 zemalja svijeta, uključujući 23 države članice Europske unije, što mu daje snažnu poziciju za relativno brzo skaliranje nove usluge kada regulatorni okvir to dopusti.

Stellantis će u projekt uključiti svoje tzv. “AV-Ready” platforme, među kojima su električni kombi srednje veličine eK0 te platforma STLA Small. Oba rješenja projektirana su za autonomiju razine 4, što znači da vozilo može voziti bez ljudskog vozača, ali unutar jasno definiranih uvjeta i okruženja, poput određenih gradskih zona ili unaprijed mapiranih ruta.

Kompanije naglašavaju kako će razvoj tehnologije ići ruku pod ruku s regulatorima u Europskoj uniji, s posebnim naglaskom na sigurnost prometa, kibernetičku zaštitu i zaštitu osobnih podataka – područja u kojima je europska regulativa znatno stroža nego u SAD-u ili Aziji.

Za Stellantis ovo partnerstvo predstavlja i strateški zaokret. Automobilska grupacija, koja okuplja brendove poput Peugeota, Fiata, Opela i Jeepa, prošlog je ljeta obustavila vlastiti program napredne asistencije vozaču razine 3, navodeći visoke troškove razvoja, tehnološke prepreke i ograničenu spremnost kupaca. Fokus na autonomiju razine 4, kroz flote i usluge dijeljenog prijevoza, sugerira da tvrtka vidi veći komercijalni potencijal u profesionalnoj, a ne privatnoj primjeni samovozećih vozila.

Hult 1M USD: Globalno natjecanje za ideje koje mijenjaju svijet — COTRUGLI Business School

Tražimo timove koji žele pretvoriti ideju u održiv biznis i osvojiti  1.000.000 USD za pokretanje!

Hult 1M USD natjecanje, najprestižniji  globalni program koje promovira socijalno poduzetništvo kontinuirano od 2012 godine. 

COTRUGLI je vodeća poslovna škola u Hrvatskoj i regiji te dom a više od 2800 Alumnija koji su pohađali COTRUGLI MBA, EMBA , CEMBA i DBA program. 

Također je u Hrvatskoj i Sloveniji pokrenula uz EU podršku Centar za Socijalne inovacije kako bi ih popularizirala kao bitan činbenik uspjeha ljudi u NEO ERI koja je počela u 2025 godini. 

Ovo je prelomni trenutak za čovječanstvo i zemlju, veči od Industriske revolucije. 

Pred svima je da bitna odluka: Naučiti voditi i kreirati na novi način, koristiti nova oružja dati si šansu za rast u obliju prilika pred nama.

Što je Hult 1M USD?  Baš takva prilika i šansa.

Hult je internacionalno natjecanje koje spaja poduzetništvo, inovacije i društveni utjecaj (SDGs). 

Timovi razvijaju rješenja za konkretne globalne probleme (energija, zdravstvo, uključivost, obrazovanje, okoliš…), prolaze kroz selekciju, edukaciju i pitch faze te se natječu za investiciju do 1.000.000 USD ( za do 10% udjela )kako bi ideju pretvorili u skalabilan poslovni pothvat. 

Zašto ne sudjelovati? 

Ako mislite da se svijet nije dramatično promijenio i nova znanja i nova energija su nebitni .

Ako se ne žeite istaknuti pred cijelim svijetom

Ako 1M USD ne može pomoči

Kako COTRUGLI sudjeluje? 

Kao škola orijentirana na Industry 5.0 i Vanguard Leadership, COTRUGLI nudi timovima: Mentorsku mrežu (profesori, alumni, partneri iz industrije). eX (experience) platformu za brzo testiranje ideja s korisnicima. AI podršku (HAI5 metodologija): izrada pitch deckova, tržišne analize, simulacije.

Besplatne radionice u suradnji sa Edih-Jurk finacirane od EU: “From Problem to MVP”, AI, Blockchain “Impact & SDG metrike”itd . 

Tko se može prijaviti? 

Studenti, mladi profesionalci i alumni  fakulteta i poslovnih škola iz Hrvatske i cijele regije  (poželjno u timovima od 3–5 članova). 

Poželjne su multidisciplinarne ekipe (biznis + tech + dizajn/operacije). 

COTRUGLI Alumni Niko Bucalo i njegov tim su ove godine uz podršku naših Alumnija i profesora bili među 8 finalista natjecanja ( od 200.000 prijavljenih ) . Jedan od profesora koji su mentoriali Niku je Trence Tse dugogodišnji proesor Finacija i Neo Finacija na COTRUGLI-u , ujedno i najomiljeniji profesor na HULT-u.

Nikova iskustva i preporuke iz prve ruke za sve odlučne kandidate:Za odlučne :

Pametni često odgađaju odluke

Znaš što treba napraviti… i ipak odgađaš.

Ne zato što si lijen.

Ne zato što nemaš vremena.

Najčešće zapne u jednom od ova tri obrasca:

1) Osobni — strah od neuspjeha, perfekcionizam, pad motivacije.
2) Planiranje — nejasni ciljevi, loš redoslijed koraka, umor od odlučivanja.
3) Proces — nema rokova, izbjegavanje teških zadataka, potraga za brzim rezultatima.

Prvi korak je prepoznati u kojem obrascu si — tek tada možeš napraviti jasni sljedeći korak.

Za sve zaintersirane i odlučne kandidate 03. 12 . 2025 u COTRUGLI Business School će se odrzati master class u 17 -19 h . link na prijavu

SPONZORIRANO / PROMO

Qelo do kraja godine otvara nove punionice za električne automobile

Qelo, vodeći hrvatski pružatelj usluga elektromobilnosti, objavio je izvještaj za treće tromjesečje 2025. godine te istaknuo snažan rast poslovanja, ubrzanu izgradnju mreže punionica i niz novih razvojnih aktivnosti. Tvrtka nastavlja svoju politiku transparentnog informiranja javnosti i poslovnih partnera te dodatno učvršćuje poziciju jednog od ključnih aktera tranzicije prema održivoj mobilnosti u Hrvatskoj, stoji u priopćenju.

Tijekom trećeg tromjesečja Qelo je pustio u rad punjače na novim lokacijama – u Puli te u Novoj Gradiški i Ivancu. Na navedenim lokacijama dostupno je ukupno dvanaest novih mjesta za punjenje, uključujući 8 ultra-brzih (UFC) priključaka.

Do kraja godine Qelo će postaviti punjače na dodatne četiri lokacije: Lučko, Dugo Selo, Vodice i Županja. Na tim će punktovima korisnicima biti dostupno još četrnaest novih UFC priključaka, čime se značajno povećava dostupnost brzog punjenja na ključnim prometnim pravcima i urbanim središtima.

Za 2026. već je ugovorena gradnja punionica na pet novih lokacija s ukupno 24 UFC priključka, dok je dugoročni cilj do kraja 2026. postaviti infrastrukturu na dodatnih deset lokacija u Dalmaciji, Primorju i Zagrebu, s još 40 novih UFC priključaka.

U razdoblju od srpnja do rujna Qelo bilježi eksponencijalan rast korisničke baze te kontinuiran porast broja mjesečno izdanih računa. Usporedno s time, bilježi se veći broj punjenja, veći volumen potrošene energije te povećanje prosječnog broja punjenja po korisniku.

Tvrtka nastavlja produbljivati suradnju s finskim proizvođačem opreme Kempower, jednim od vodećih europskih dobavljača rješenja za brzo i ultra-brzo punjenje. Paralelno s time, Qelo razvija nove promotivne aktivnosti kako bi dodatno povećao vidljivost i dostupnost svojih usluga.

„Ono što danas vidimo na terenu potvrđuje da je tranzicija prema električnoj mobilnosti u punom zamahu. Broj korisnika i potrebe za pouzdanim, brzim i dostupnim punjenjem rastu iz mjeseca u mjesec. Naš je cilj osigurati da Hrvatska ima infrastrukturu koja može pratiti taj ritam – ne samo u velikim gradovima, nego i na ključnim prometnim pravcima i turističkim destinacijama. Pritom nam je važno da korisničko iskustvo ostane jednostavno, intuitivno i bez nepotrebnih koraka. U tome je snaga Qela: jedan sustav, jedna kartica, jedno rješenje za sve. Nastavit ćemo investirati i širiti mrežu kako bismo omogućili da električna mobilnost postane standard, a ne iznimka", izjavio je Tomislav Ivanetić, direktor za razvoj tvrtke Qelo

Qelo uskoro seli u svoje novo sjedište u Selskoj ulici 136 u Zagrebu. U sklopu novog prostora bit će postavljen i dodatni javni punjač, čije se puštanje u rad očekuje početkom godine, zaključuje se u priopćenju.

EU "zaratila" s Muskovom društvenom mrežom X

Europska unija pojačava pritisak na najveće svjetske tehnološke kompanije, jasno poručujući da neće odustati od provedbe vlastitih digitalnih pravila unatoč otvorenim političkim pritiscima iz Washingtona. Najnoviji potezi Bruxellesa – visoke kazne za Google i platformu X Elona Muska te pokretanje novih istraga protiv Mete – potvrđuju da se regulatorni sukob s američkim Big Techom tek zahuktava.

Nakon što je prije nekoliko mjeseci Alphabetov Google kažnjen s gotovo tri milijarde eura zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja, Europska komisija sada je izrekla i novčanu kaznu od 120 milijuna eura platformi X zbog nepridržavanja europskih pravila o moderiranju i upravljanju internetskim sadržajem. Riječ je o jednoj od prvih konkretnih sankcija izrečenih prema Muskovoj društvenoj mreži u okviru novih digitalnih propisa EU-a.

Istodobno, američka administracija sve otvorenije povezuje regulatorne poteze Bruxellesa s trgovinskim odnosima. Washington je, prema izvorima, sugerirao da bi smanjenje carina na uvoz čelika moglo biti uvjetovano ublažavanjem europskih digitalnih pravila, a američki diplomati dobili su zadatak pojačati lobiranje protiv zakona koje EU smatra temeljnima za uređenje digitalnog tržišta.

U središtu spora su Akt o digitalnim tržištima (DMA) i Akt o digitalnim uslugama (DSA). Prvi je usmjeren na ograničavanje tržišne snage najvećih igrača poput Amazona, Applea, Googlea, Mete, Microsofta, Booking.coma i ByteDancea, dok drugi velikim platformama nameće strože obveze u borbi protiv nezakonitog i štetnog sadržaja. Bruxelles tvrdi da bez tih alata nema ravnopravne tržišne utakmice niti zaštite korisnika.

Europska povjerenica za tržišno natjecanje Teresa Ribera odlučno odbacuje kritike iz SAD-a. Poručuje da EU ne dovodi u pitanje američke regulatorne standarde, ali da će isto tako braniti vlastita pravila i funkcioniranje digitalnog tržišta u Europi. Prema njezinim riječima, pravo tržišnog natjecanja nije politički alat niti sredstvo trgovinske ucjene, već temelj otvorenog i pravednog gospodarstva.

Pravni stručnjaci upozoravaju da početna snaga američkih prijetnji slabi. Daniel Mandrescu, odvjetnik iz Geradin Partnersa i profesor prava u Leidenu, smatra da pokretanje nove istrage protiv Mete pokazuje kako politički pritisci više nemaju istu težinu te da se vladavina prava u EU-u ne dovodi u pitanje pregovorima, prenosi Reuters.

Ipak, ključni testovi tek slijede. Rupprecht Podszun, profesor s Heinrich Heine sveučilišta u Düsseldorfu, ističe da je nova odlučnost europskih regulatora istodobno i obveza jer prostor za povlačenje sada postaje još uži. Posebno se prati slučaj Googleove oglašivačke tehnologije, u kojem je kompanija nedavno ponudila ustupke izdavačima i oglašivačima, odbijajući pritom zahtjev regulatora da proda dio poslovanja kako bi se izbjegli sukobi interesa.

Odluka Europske komisije o Googleovu prijedlogu očekuje se početkom sljedeće godine. Paralelno, otvorena je i istraga protiv Mete, u sklopu koje bi regulator mogao naložiti privremeno zaustavljanje uvođenja novih AI funkcionalnosti u WhatsAppu ako se procijeni da one guše konkurenciju.