Sjećate li se Napstera? Legendarni glazbeni servis prodan je za 207 milijuna dolara...

Prije dvadeset i pet godina, Napster je postao sinonim za besplatno dijeljenje pjesama u digitalnom formatu. Iako je njegov streloviti uspon zaustavljen pravnim bitkama i bankrotom davne 2002. godine, Napster je ostao simbol inovacije i disruptivnosti u tehnološkom svijetu.

Danas, ovaj legendarni brend ulazi u novu fazu svog postojanja. Tvrtka Infinite Reality, specijalizirana za 3D tehnologiju i metaverse rješenja, nedavno je preuzela Napster za 207 milijuna dolara. Prema riječima Johna Acunta, izvršnog direktora Infinite Realityja, Napster će postati ključni alat za marketing i interakciju u virtualnim prostorima metaverzuma.

Infinite Reality ima ambiciozne planove za Napster. Cilj je stvoriti virtualne 3D prostore u kojima će ljubitelji glazbe moći zajednički uživati u koncertima, slušaonicama i interakciji s umjetnicima. Osim toga, platforma će omogućiti glazbenicima i izdavačkim kućama prodaju fizičke i virtualne robe.

“Kreatori i influenceri danas trebaju povezane prostore koji su usmjereni na glazbene zajednice,” objašnjava Acunto. “Napster ima potencijal postati lider u stvaranju tih prostora.”

Osnovan 1999. godine od strane Shawna Fanninga i Seana Parkera, Napster je bio pionir peer-to-peer dijeljenja glazbenih datoteka, omogućujući korisnicima razmjenu pjesama u tada popularnom MP3 formatu. No, ubrzo je postao meta pravnih tužbi zbog kršenja autorskih prava, što je kulminiralo njegovim gašenjem.

Od 2016. godine, Napster se transformirao u legalnu streaming platformu koja nudi slušanje licenciranih pjesama po pretplati. Danas, u svijetu kojim dominiraju Spotify i Apple Music, Napster ostaje nišni igrač s lojalnom bazom korisnika.

Međutim, pod okriljem Infinite Realityja, Napster dobiva novu svrhu. Svi postojeći ugovori o licenciranju glazbenih djela poslužit će kao osnova za legalno „disruptivne“ inovacije. Tvrtka planira integrirati blockchain tehnologiju i Web3 alate kako bi dodatno unaprijedila iskustvo korisnika.

“Ova platforma otvara vrata za kreativnost bez granica. Zamislite reggae izvođača koji kreira virtualnu plažu gdje se fanovi mogu družiti i slušati glazbu,” kaže Jon Vlassopulos, trenutni direktor Napstera.

Tvrtka Infinite Reality osnovana je 2019. godine, a već sada bilježi značajne akvizicije, uključujući Drone Racing League, Landvault i virtualni brend Obsess. Početkom godine prikupili su 3 milijarde dolara investicija, uz procijenjenu vrijednost od 12,25 milijardi dolara.

Još nije kasno da nabavite besplatnu licencu za Perplexity Pro AI

Interes za Perplexity Pro, najmoćnijim AI asistentom, nadmašio je sva očekivanja te je preuzeto više od 30.000 besplatnih licenci koje je Hrvatski Telekom omogućio svima.

Hrvatski Telekom je u ekskluzivnoj suradnji s Perplexityjem korisnicima u Hrvatskoj inicijalno osigurao 20 tisuća godišnjih licenci za besplatan pristup Perplexity Pro. S obzirom na ogroman interes, odlična iskustva i zadovoljstvo korisnika ovim konverzacijskim „motorom za odgovore” Hrvatski Telekom osigurao je dodatne besplatne licence te je preuzeto više od 30.000 Perplexity Pro licenci, odnosno čak 50% više od predviđenog, a do dodatnih je i dalje moguće doći do 31. svibnja, kroz Magenta Moments program pogodnosti, navodi se u priopćenju.

Pritom se 25 fakulteta i visokoobrazovnih institucija uključilo u ovaj program Hrvatskog Telekoma kojem je cilj educirati i povećati upotrebu alata umjetne inteligencije u Hrvatskoj, te su obrazovne institucije u suradnji s HT-om omogućile svojim studentima besplatne licence.

„Naša želja je unapređenje društva kroz korištenje inovativnih tehnologija i najmodernijih digitalnih alata, a suradnja s Perplexityjem predstavlja važan korak u tom smjeru. Vjerovali smo kako će građani prepoznati vrijednost besplatnih Perplexity Pro licenci u svakodnevnom životu i naša su se očekivanja ne samo potvrdila, već su dosadašnji rezultati korištenja nadmašili sva očekivanja budući da je gotovo 1% stanovništva Hrvatske počelo koristiti Perplexity Pro od početka naše suradnje. Željeli smo umjetnu inteligenciju učiniti dostupnu svakome jer smo duboko uvjereni da će Hrvatska napredovati s većim korištenjem AI. Posebno nam je drago uključenje i suradnja s akademskom zajednicom jer su studenti i profesori dobili priliku istraživati i koristiti Perplexity u akademskom kontekstu što smatramo važnim temeljem za buduću primjenu. Također, planiramo i sveobuhvatnu edukaciju korisnika o mogućnostima Perplexity Pro-a“, istaknuo je Ivan Runje, direktor marketinga privatnih korisnika i upravljanja proizvodima Hrvatskog Telekoma.

Veliki interes za Perplexity Pro licence rezultirao je time da su se Moj Telekom i Perplexity našle u samom vrhu najpopularnijih aplikacija u Hrvatskoj u Appleovom i u Googleovom App Storeu. 

„Oduševljeni smo što kroz naše partnerstvo s Hrvatskim Telekomom vidimo nevjerojatan odaziv za Perplexity Pro u Hrvatskoj“; izjavio je Ryan Foutty, potpredsjednik poslovanja u Perplexityju te dodao: „Entuzijastično korištenje kojem smo svjedočili već u prvom mjesecu pokazuje želju Hrvatske da prihvati vrhunsku AI tehnologiju. Uzbuđeni smo što možemo istraživati nove načine za produbljivanje naše suradnje i pružati građanima u Hrvatskoj alate koji su im potrebni za navigiranje u sve složenijem okruženju.“

Vrijednost godišnje licence Perplexity Pro iznosi 233 eura, a zahvaljujući suradnji HT-a i Perplexityja osigurane su dodatne licence te će svi zainteresirani moći koristiti ovog AI asistenta potpuno besplatno punih godinu dana. Preuzimanje novih besplatnih licenci omogućeno je do 31. svibnja 2025. putem aplikacije Moj Telekom, u Magenta Moments rubrici, u kojoj korisnici mogu preuzeti individualni kôd za pristup u Perplexity Pro.

Perplexity AI mobilna aplikacija trenutačno mjesečno odgovara na više od 600 milijuna upita.

Investitori u niskom startu: Velika pomama za dionicama europskih proizvođača oružja

Ovih dana lansiran je prvi burzovni fond (ETF) posvećen isključivo europskom obrambenom sektoru, što odražava sve veći interes investitora za ovu industriju. WisdomTree Europe Defence Ucits ETF debitirao je na burzama u Milanu i Frankfurtu 11. ožujka, dok je trgovanje na Londonskoj burzi započelo dan kasnije, 12. ožujka, navodi se u priopćenju.

Ovaj ETF obuhvaća portfelj od 20 europskih kompanija koje proizvode civilnu i vojnu opremu, obrambenu elektroniku te svemirsku tehnologiju. Fond ne ulaže u tvrtke uključene u razvoj međunarodno zabranjenog oružja, poput kasetnog streljiva i protupješačkih mina, čime dodatno privlači investitore osjetljive na pitanja etike i održivosti.

Među najznačajnijim kompanijama u ETF-u ističu se njemački Rheinmetall, koji čini 18% portfelja, talijanski Leonardo (15%), švedski Saab i britanski BAE Systems (po 10%) te francuski Thales (9%). Visoka koncentracija ulaganja u nekoliko ključnih dionica može predstavljati potencijalni rizik za investitore, no iz WisdomTree-a ističu kako je značajna zastupljenost Rheinmetalla rezultat izuzetnog rasta njegove vrijednosti dionica, koje su se gotovo udvostručile od početka godine.

Za razliku od ranije dostupnih europskih ETF-ova, koji su uglavnom nudili globalnu izloženost, WisdomTree Europe Defence Ucits ETF fokusira se isključivo na europsko tržište. Britanski Financial Times primjećuje kako su investitori od početka godine snažno ulagala u obrambene ETF-ove, poput VanEck Defence Ucits i HANetf Future of Defence, koji više od 50% svojih ulaganja usmjeravaju prema američkim kompanijama.

NAPOMENA: Ovaj članak je isključivo informativnog karaktera, te ne treba služiti kao prijedlog za investicije na tržištima kapitala

Google Street View automobili vraćaju se u Hrvatsku na osvježeno mapiranje

Google Street View automobili ovoga se proljeća ponovno vraćaju u Hrvatsku. Do kraja godine obići će mnoge hrvatske gradove i mjesta kako bi što vjernije prikazali svaki kutak Hrvatske na svojoj platformi. Tako će Zagreb, Rijeka, Šibenik, Varaždin, Požega, Drniš te brojni drugi gradovi i mjesta dobiti osvježene fotografije najvažnijih znamenitosti, ali i ulica, cesta i parkova, navodi se u priopćenju.

Google Street View omogućuje korisnicima istražiti i razgledati kako svjetske tako i hrvatske gradove kao što su Koprivnica, Gospić, Krk, Šibenik, Rijeku, Ivanić-Gradili Varaždin, brojne znamenitosti kao što su Utvrda Sokolac u Brinju, Frankopanski kaštel u Ogulinu, crkva svete Katarine u Novalji ili Stari grad u Sisku kao i prirodne ljepote poput Plitvičkih jezera ili zagrebačke Medvednice. Google je svjestan da se infrastruktura u gradovima, ali i među gradovima, s vremenom mijenja i razvija, kao i da ponekad prirodne katastrofe ostave svoj trag, pa fotografije treba redovito ažurirati. Nove fotografije pomoći će korisnicima da se još bolje orijentiraju i lakše planiraju putovanja. Street View pokazuje različite ulice te kulturno i nacionalno naslijeđe u 360 stupnjeva. U Hrvatskoj je usluga Street View dostupna od 2012. godine i stalno se ažurira kako bi omogućila što vjerniju sliku stvarnosti.

Google ulaže velike napore u zaštitu privatnosti svih korisnika uz maksimalnu iskoristivost svih prednosti usluge. Svaka objava prolazi kroz detaljan proces autorizacije, alat zamućuje lica ljudi i oznake registarskih pločica kako se ne bi mogli identificirati te tako štiti privatnost u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Street View dodatno sadrži mogućnost uklanjanja označenih fotografija koje možete prijaviti pritiskom na tipku “Report a problem” u donjem lijevom kutu fotografije.

Street View je popularna značajka Google karata s više od 280 milijardi fotografija iz više od stotinu država i teritorija. Pegman, simpatična žuta figurica u obliku čovjeka, suputnik je na svim Street View putovanjima. Može ga se postaviti na određeno mjesto na karti kako bi aktivirali Street View i istražili ulice, gradove i lokacije iz prvog lica.

Pariz zatvara čak 500 ulica za promet automobila

Pariz nastavlja provoditi ambiciozne mjere zelene tranzicije koje izazivaju podijeljene reakcije među građanima. Na nedavno održanom referendumu, Parižanke i Parižani odlučili su podržati prijedlog o zatvaranju 500 ulica za automobilski promet, pretvarajući ih u isključivo pješačke zone. Iako je izlaznost bila iznimno niska — svega oko 4% registriranih birača — odluka je već proglašena povijesnim korakom prema čistijem i mirnijem Parizu.

U idućim godinama, Pariz bi mogao izgubiti čak 10.000 parkirališnih mjesta, što će zahtijevati prilagodbe i od vozača i od gradske infrastrukture. U svakom od 20 gradskih kvartova predviđeno je zatvaranje oko 25 ulica, no konačna odluka o tome koje će konkretne prometnice biti prenamijenjene još uvijek nije donesena.

Gradonačelnica Anne Hidalgo, koja od 2014. pokušava pretvoriti Pariz u simbol zelene urbane transformacije, već je godinama ustrajna u promicanju ekološki prihvatljivog urbanizma. Trenutačno je u više od 220 ulica zabranjen automobilski promet, posebice u blizini škola, dok je u mnogim dijelovima grada brzina ograničena na 30 km/h.

Međutim, ne dijele svi Parižani entuzijazam za ove promjene. Stanovnici povijesne četvrti Montmartre, otvoreno izražavaju nezadovoljstvo tvrdeći kako zelena tranzicija pogoduje turistima, dok ignorira potrebe dugogodišnjih stanovnika. "Na brdu u Montmartreu ljudi žive već pedeset ili šezdeset godina. Oduzimate li im automobile, oduzimate im i dijelove njihova života," rekla je jedna stanovnica.

Uz lokalno nezadovoljstvo, konzervativna oporba kritizira gradske vlasti zbog visokih troškova života i, kako kažu, jednostrane propagande. Posebno upozoravaju na moguće negativne posljedice za vlasnike malih tvrtki te otežano kretanje hitnih službi. Oporba je već najavila da će, u slučaju pobjede na izborima 2026. godine, preispitati ili potpuno zaustaviti planove prenamjene ulica.

Pariz je već nekoliko puta organizirao referendume o pitanjima urbane mobilnosti. Prošle godine građani su odlučivali o zabrani najma električnih skutera, dok su početkom 2024. glasali o povećanju naknada za parkiranje većih automobila, poput SUV-ova. Oba referenduma također su obilježena niskom izlaznošću, no gradonačelnica Hidalgo tvrdi da je ovo put prema održivijem gradu i borbi protiv klimatskih promjena.

Trump uveo astronomske carine na sve uvozne automobile

Amerčički predsjednik Donald Trump ispunio je svoje obećanje o uvođenju carina na strane proizvođače automobila, uvodeći 25% carina na sve automobile i laka teretna vozila koja nisu proizvedena u Sjedinjenim Državama, kao i na „određene dijelove za automobile“.

"Ovo će nastaviti poticati rast kakav nikada prije niste vidjeli", izjavio je Trump iz Bijele kuće u srijedu, potpisujući izvršnu naredbu kojom se ove carine uvode.

Carine od 25% stupit će na snagu 2. travnja i dodatno opteretiti postojeće carinske namete. Bijela kuća procjenjuje da će godišnji prihod od tih carina iznositi 100 milijardi dolara.

Iako će nove carine najviše pogoditi strane proizvođače automobila, zabrinutost su izrazili i domaći proizvođači, uključujući „Veliku trojku“ – Ford, GM i Stellantis. Ove tvrtke proizvode vozila u Kanadi, Meksiku i Kini te predviđaju veće troškove proizvodnje zbog utjecaja carina na opskrbni lanac automobilske industrije.

Carine, uvedene u srijedu, naizgled su prvenstveno usmjerene na gotove proizvode automobila. Međutim, izvršna naredba i objavljena informativna bilješka dodali su dijelove poput "motora, prijenosa, dijelova pogonskog sustava i električnih komponenti" na popis stranih proizvoda na koje se primjenjuju carine.

Trump je 2. travnja, dan na koji će najaviti dodatne carine, nazvao „Danom oslobođenja“ za SAD, izjavljujući kako su ih druge zemlje "iskorištavale" te da su nove carine "recipročne".

Iako je teško precizno procijeniti troškove novih carina na uvoz stranih automobila, analize različitih podatkovnih tvrtki sugeriraju da bi cijene za ne-premium segment automobila mogle porasti za 3.000 do čak 12.000 dolara, navodi Reuters.

Europski proizvođači automobila razmatraju različite opcije za suočavanje s carinama. BMW je već objavio kako će kratkoročno preuzeti troškove na sebe, dok je Porsche sugerirao kako će troškove prenijeti izravno na potrošače.

"Prema našem mišljenju, ove početne carine (ako ostanu u sadašnjem obliku) predstavljat će orkansku prepreku za strane (i mnoge američke) proizvođače automobila i na kraju povećati prosječnu cijenu automobila za 5.000 do 10.000 dolara, ovisno o marki, modelu i cjenovnom rangu," napisao je analitičar Wedbusha, Dan Ives, kasno u srijedu. "I dalje vjerujemo kako je ovo neki oblik pregovora i da bi se carine mogle mijenjati tjedno... Očekujemo više informacija tijekom sljedećeg tjedna, no zasad će ova objava frustrirati ulagače zbog nedostatka detalja."

OpenAI uskoro bi mogao vrijediti nevjerojatnih 300 milijardi dolara

OpenAI, tvrtka koja stoji iza popularnog AI chatbota ChatGPT, na pragu je zaključenja najvećeg ulaganja kruga u povijesti, vrijednog čak 40 milijardi dolara, predvođenog japanskim konglomeratom SoftBank Group. Uz SoftBank, u pregovorima sudjeluju i renomirani investicijski fondovi kao što su Magnetar Capital, Coatue Management, Founders Fund i Altimeter Capital Management.

Prema podacima istraživačke tvrtke PitchBook, ovaj posljednja ulagačka runda ne samo da bi bila najveći dosad, već bi udvostručila vrijednost OpenAI-ja na 300 milijardi dolara u usporedbi s ranijom procjenom od 157 milijardi dolara iz listopada prošle godine.

SoftBank, kao glavni investitor, planira u početnoj fazi u OpenAI uložiti 7,5 milijardi dolara, uz dodatnih 2,5 milijardi dolara iz konzorcija investitora. U drugoj fazi, predviđenoj za kasnije ove godine, ukupna ulaganja trebala bi dosegnuti još 30 milijardi dolara, od čega bi SoftBank osigurao 22,5 milijardi dolara.

Unatoč rastu, OpenAI se suočava s izazovima. Troškovi vezani uz nabavu čipova, izgradnju podatkovnih centara i zapošljavanje vrhunskih stručnjaka i dalje su značajni. Iako tvrtka ove godine očekuje kako će utrostručiti prihod na 12,7 milijardi dolara, ne predviđa pozitivni novčani tok prije 2029. godine. Tek tada, prema internim procjenama, prihod bi mogao premašiti impresivnih 125 milijardi dolara.

OpenAI bilježi nevjerojatan rast zahvaljujući popularnosti i dominaciji svojih AI proizvoda. Tvrtka je u 2024. ostvarila prihod od 3,7 milijardi dolara, a za 2025. očekuje povećanje godišnjih prihoda na 29,4 milijarde dolara.

ChatGPT napokon dobio mogućnost naprednog generiranja i obrade slika i fotografija

Izvršni direktor OpenAI-a, Sam Altman najavio je prvu veliku nadogradnju ChatGPT-ovih sposobnosti generiranja slika.

Uz pomoć novog GPT-4o modela, ChatGPT više nije ograničen samo na tekstualnu obradu. Sada može stvarati i prilagođavati slike te fotografije, što otvara posve nove mogućnosti za kreativne industrije, marketing, dizajn i brojne druge sektore. Altman je rekao kako je ova funkcionalnost dostupna pretplatnicima OpenAI-evog Pro plana, koji stoji 200 dolara mjesečno, dok će uskoro biti dostupna i korisnicima Plus i besplatnih verzija, kao i programerima putem API-a.

Za razliku od svog prethodnika, DALL-E 3, novi GPT-4o donosi značajna poboljšanja u kvaliteti i preciznosti generiranih slika. Iako model zahtijeva više vremena za obradu, rezultati su daleko detaljniji i impresivniji. GPT-4o nije samo sposoban generirati potpuno nove slike, već može i prilagođavati postojeće fotografije, uključujući one koje prikazuju ljude. Transformacije i "inpainting" — dodavanje ili izmjena objekata u prvom planu i pozadini — sada su dio standardne ponude.

OpenAI je za trening ovog modela koristio javno dostupne podatke te vlasničke podatke prikupljene u suradnji s partnerima poput Shutterstocka. Takav pristup omogućio je stvaranje alata koji zadovoljava visoke standarde kvalitete i etike. „Poštujemo prava umjetnika u svemu što radimo te imamo stroge politike koje sprječavaju stvaranje slika koje oponašaju rad živućih umjetnika,“ izjavio je Brad Lightcap, glavni operativni direktor OpenAI-a.

Ova nadogradnja za ChatGPT dolazi u trenutku kada tehnološki divovi ulažu znatne resurse u generativnu umjetnu inteligenciju. Nedavno je Google predstavio eksperimentalnu funkcionalnost generiranja slika unutar svog modela Gemini 2.0 Flash, koja je izazvala veliku pozornost, ali i kontroverze zbog nedostatka adekvatnih zaštita protiv zlouporabe. S druge strane, OpenAI naglašava odgovornost i etiku kao ključne principe razvoja svojih alata.

Kineski BYD preskočio Teslu po ukupnim godišnjim prihodima i prodaji

Godina 2024. bila je prekretnica za tržište električnih vozila, a najviše pozornosti privukla je činjenica da je kineski gigant BYD prestigao Teslu u godišnjim prihodima i prodaji. Uz rast prihoda od 29% u odnosu na prethodnu godinu, BYD je ostvario ukupni prihod od 777 milijardi juana (107 milijardi dolara) i isporučio impresivnih 4,27 milijuna vozila, uključujući električne modele i hibride.

S druge strane, Tesla, koja je dugi niz godina bila sinonim za električne automobile, zabilježila je pad godišnjih isporuka za 1,1%, s ukupnim prihodom od 97,7 milijardi dolara i isporukom 1,79 milijuna vozila. Ovaj zaokret u globalnom poretku proizvođača električnih vozila otkriva sve intenzivniju konkurenciju i novu dinamiku na tržištu.

Prema riječima izvršnog direktora BYD-a, Wanga Chuanfua, kompanija je tijekom 2024. godine doživjela ubrzan razvoj i pozicionirala se kao lider u ključnim segmentima, od baterija i elektronike do novih energetskih vozila. "BYD je srušio dominaciju stranih marki i preoblikovao globalno tržište," izjavio je Wang u svom godišnjem izvješću.

Jedan od ključnih poteza koji je ojačao BYD-ovu tržišnu poziciju bilo je predstavljanje ultra-brzog sustava punjenja, sposobnog dodati 400 kilometara dosega za samo pet minuta – značajno brže od Teslinih Superchargera, kojima je za sličan doseg potrebno 15 minuta.

Pored toga, BYD je lansirao napredni sustav asistencije vozaču, poznat pod imenom "Božje oko", koji je besplatno dostupan korisnicima većine njihovih modela. Ovaj potez izazvao je pritisak na Teslu, čiji Full Self-Driving (FSD) sustav zahtijeva značajne troškove – pretplatu od 99 dolara mjesečno ili jednokratno plaćanje od 8.000 dolara.

Tesla se, osobito na kineskom tržištu, suočava s ozbiljnim izazovima. Dok BYD dominira s 32% ukupnog tržišnog udjela prodaje novih električnih i hibridnih vozila u Kini, Tesla je zadržala samo 6,1% tržišta, usprkos rekordnim isporukama. Dodatno, Teslin dugo očekivani FSD sustav još uvijek nije dobio regulatorno odobrenje u Kini, što otežava njihov pokušaj zadržavanja relevantnosti na ovom ključnom tržištu.

Ni Europa nije poštedjela Teslu izazova. Prema Europskom udruženju proizvođača automobila, Tesline su prodaje u veljači 2025. pale za 40% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Kompanija koji stoji iza najpoznatije meme dionice namjerava ulagati u kriptovalute

GameStop je napravio hrabar korak u svojoj poslovnoj strategiji i odlučio se za uključivanje kriptovaluta u svoje investicijske portfelje. Ova promjena investicijske politike kompanije koja stoji iza nekoć populare "meme" dionice, objavljena u najnovijem financijskom izvješću za fiskalnu 2024. godinu, signalizira preusmjeravanje prema suvremenim financijskim instrumentima, uključujući Bitcoin i stabilne kriptovalute denominirane u američkim dolarima.

GameStop se ovom odlukom pridružio kompanijama poput MicroStrategyja i Tesle, koje su među prvima prepoznale Bitcoin kao dio svoje korporativne ulagačke strategije. Iako kompanija još nije potvrdila kupnju kriptovaluta, sada je "otvorila vrata" novim mogućnostima ulaganja, ali i izazovima koji prate volatilno tržište kriptovaluta.

„Ako kompanija odluči kupovati Bitcoin ili stabilne kriptovalute denominirane u američkim dolarima, suočit će se s određenim rizicima specifičnima za ove vrste imovine,“ navedeno je u financijskom izvješću.

GameStop je završio fiskalnu godinu s iznimno jakim financijskim pozicijama – 4,78 milijardi dolara u gotovini, ekvivalentima gotovine i tržišno vrijednim vrijednosnim papirima. Ovaj iznos predstavlja drastičan skok u usporedbi s 938,9 milijuna dolara na kraju prethodne godine, što je postignuto uspješnim provođenjem programa prodaje dionica na otvorenom tržištu, kroz koji je kompanija prikupila 3,45 milijardi dolara.

Ovaj potez dolazi u trenutku kad se GameStop suočava s izazovima u svom osnovnom poslovanju. Neto prihodi kompanije pali su s 5,27 milijardi dolara u fiskalnoj 2023. godini na samo 3,82 milijarde dolara u fiskalnoj 2024., no istovremeno je neto dobit porasla s 6,7 milijuna dolara na impresivnih 131,3 milijuna dolara. Usporedo, operativni troškovi su smanjeni, a kompanija je završila proces zatvaranja poslovanja u Njemačkoj i prodaju poslovanja u Italiji, fokusirajući se na ključna tržišta.

U Novskoj počela izgradnja Centra gaming industrije

U Poduzetničkoj zoni Novska svečano je položen kamen temeljac za izgradnju Centra gaming industrije, strateškog projekta od nacionalne važnosti koji će dodatno pozicionirati Hrvatsku na europskoj gaming sceni. Kamen temeljac položili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, uz prisustvo brojnih visokih dužnosnika, gospodarstvenika te predstavnika gaming zajednice.

Centar gaming industrije prostirat će se na gotovo 9 hektara u Poduzetničkoj zoni Novska, a ova prva faza obuhvaća izgradnju prometnica, zgrade fakulteta, studentskog doma, sportskih terena, energane te drugih infrastrukturnih objekata. Nositelji projekta su Javna ustanova Regionalni koordinator Sisačko-moslavačke županije, uz partnere Sisačko-moslavačku županiju, Razvojnu agenciju SIMORA i Grad Novsku. Projekt se financira iz Fonda pravedne tranzicije, a ukupna vrijednost prve faze iznosi 38.657.181,00 eura.

Predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković, osvrnuo se na nacionalni značaj projekta i podršku Vlade njegovoj realizaciji: „Izuzetno mi je drago da je upravo Sisačko-moslavačka županija koja je prošla kroz brojne teške i negativne situacije u posljednjih 30-ak godina, postala predvodnik gospodarske i obrazovne transformacije okrenute budućnosti. Ovaj gaming centar nastavak je vašeg dosadašnjeg rada. Prepoznali ste nišu u obrazovanju jer se već školuju mladi programeri koji su uključeni u projekt koji će privući mlade poduzetnike i dinamizirati Novsku i cijelu županiju. Hvala vam na angažmanu, vjerujem da ste okrenuli novu stranicu i krenuli u pravom smjeru. Ovaj projekt podupiremo koristeći sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju, prvi put u tako velikom iznosu – oko 38 milijuna eura za prvu fazu, a slijedi i zahtjevnija druga faza. Drago mi je da je projekt nastao kao rezultat ideja ljudi koji su iskoristili prilike iz EU fondova za stvaranje inkubatora i privlačenje mladih u start-upove. Kad sam prvi put vidio ovaj projekt, izgledao je poput igrice, a sada postaje stvarnost. Novska će postati županija predvodnik u tom području. Lokacija je izvrsna, brzo se dolazi do vas, a s velikim brojem zainteresiranih mladih, vjerujem da će početni broj zaposlenih biti samo početak. “

Dodatnu simboliku događaju dalo je i polaganje vremenske kapsule, koju su predali Josipa Bencek iz start-upa GROW i Dominik Cvetkovski iz start-upa ANIQ, mladi poduzetnici koji su svojim radom i uspjesima dali značajan doprinos razvoju gaming industrije u Novskoj.

Svi prisutni uzvanici složili su se u jednom – Centar gaming industrije u Novskoj bit će mjesto gdje se inovacije pretvaraju u stvarnost, a kreativnost i tehnologija grade budućnost.

Tesla prodaje dramatično manje automobila u Europi

Tesla, donedavno uvjerljivo omiljeni električni automobil ekološki osvještenih Europljana, suočava se s ozbiljnim izazovima na europskom tržištu. Najnoviji podaci pokazuju kako je tržišni udio ovog američkog diva u Europi nastavio padati i u veljači, dok je ukupna prodaja električnih vozila na kontinentu zabilježila značajan rast.

Prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), Tesla je u prva dva mjeseca 2025. godine prodala 42,6% manje automobila nego u istom razdoblju prethodne godine. Konkretno, u veljači je prodano manje od 17.000 Teslinih vozila na tržištima Europske unije, Velike Britanije i Europske udruge slobodne trgovine, što je oštar pad u usporedbi s više od 28.000 vozila prodanih u istom mjesecu 2024. godine.

Jedan od razloga Teslinog pada jest sve veća konkurencija. Tradicionalni europski proizvođači automobila, poput Volkswagena i Renaulta, agresivno šire svoju ponudu električnih modela, dok kineski proizvođači, poput BYD-a, zauzimaju sve veći dio tržišta s pristupačnijim modelima. U isto vrijeme, Teslina ponuda, iako tehnološki napredna, pokazuje znakove zastarjelosti. Novi Model Y, koji će biti lansiran ovog mjeseca, dolazi u pravo vrijeme, ali hoće li biti dovoljan za preokret, ostaje za vidjeti.

Uz tehnološke i tržišne izazove, Tesla se suočava i s političkim kontroverzama. Izvršni direktor Elon Musk izazvao je niz negativnih reakcija u Europi zbog svoje javne potpore krajnje desnim političkim strankama, što je narušilo imidž brenda. U kombinaciji s padom ukupne prodaje automobila na tržištima poput Njemačke i Francuske, ova situacija dodatno komplicira Teslin položaj.

Unatoč Teslinim problemima, europsko tržište električnih vozila cvjeta. U veljači su prodaja baterijskih električnih vozila (BEV) porasla za 23,7%, dok su hibridna vozila zabilježila rast od 19%. Elektrificirana vozila sada čine 58,4% svih registracija osobnih automobila u Europskoj uniji, u usporedbi s 48,2% godinu dana ranije.

Prema stručnjacima, ovaj rast potaknut je strožim emisijskim ciljevima Europske unije i lansiranjem jeftinijih električnih modela. "Početak 2025. godine donio je značajan zamah za europsko tržište električnih automobila," istaknuo je Chris Heron, glavni tajnik organizacije E-Mobility Europe.

BlackRock lansirao prvi bitcoin ETP u Europi

BlackRock je pokrenuo svoj prvi bitcoin produkt kojim se trguje na burzi (ETP) u Europi, nastojeći iskoristiti rastuću potražnju za izlaganjem kriptovalutama na novim tržištima nakon što je u slične proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama privukao više od 50 milijardi dolara.

Najveći svjetski upravitelj imovinom lansirao je svoj 'iShares Bitcoin ETP', prema informacijama dostupnima na BlackRockovoj web-stranici. Proizvod je registriran u Švicarskoj, a kotira na burzama u Parizu, Amsterdamu i Frankfurtu, prenosi Reuters.

BlackRock je bio jedan od prvih institucionalnih ulagača koji su ponudili instrumente kojima se trguje na burzi u SAD-u i koji prate cijenu bitcoina, nakon što je američka Komisija za vrijednosne papire i burze (SEC) odobrila takve proizvode u siječnju 2024. godine.

Prema podacima s njihove stranice, BlackRock je u ovom najnovijem proizvodu surađivao s Coinbaseom kao skrbnikom te Bank of New York Mellon kao administratorom.

AI ovo neće promijeniti - evo zašto je savjet "naučite programirati" još uvijek relevantan

S razvojem umjetne inteligencije (AI) koja preuzima sve više zadataka kodiranja, čini se da se fokus tehnološke industrije prebacuje na druge vještine. No Liz Centoni, izvršna potpredsjednica i glavna direktorica za korisničko iskustvo u Ciscu, uvjerena je kako savjet „naučite programirati“ i dalje ima veliku težinu.

„Osnovni koncepti kodiranja oblikuju način razmišljanja o rješavanju problema“, izjavila je Centoni u intervjuu za Business Insider. Kao bivša softverska inženjerka s gotovo 25 godina iskustva u Ciscu, Centoni naglašava kako su joj upravo te vještine omogućile da složene, svakodnevne probleme raščlani na jednostavnije elemente.

Jedna od ključnih prednosti kodiranja, prema Centoni, jest sposobnost analize problema, njegovog razlaganja, prikupljanja relevantnih podataka, postavljanja hipoteza i testiranja istih. Iako takvi izazovi često ne završavaju na naslovnicama, Centoni tvrdi kako su upravo „dosadni problemi“ oni koji pokreću velike promjene.

„Imamo probleme s ogromnim količinama podataka u pozadini. Na njima radi na tisuće zaposlenika“, kaže Centoni. Dodaje kako se fokusiranje na praktična rješenja i ponovljive procese pokazalo ključnim za napredak organizacija poput Cisca.

Centoni naglašava da se osnovni koncepti kodiranja moraju prilagoditi suvremenim izazovima. Današnji svijet ne rješava više isključivo linearne probleme iz područja računalnih znanosti.

„Danas se suočavamo sa strukturiranim i nestrukturiranim podacima. Potrebni su nam alati i agenti koji sami uče i razvijaju se“, objašnjava.

Kako bi se takvi izazovi prevladali, zaposlenici moraju imati praktično znanje o alatima poput strojnog učenja i generativne umjetne inteligencije te razumjeti kako ih primijeniti u određenim situacijama. Prema Centoni, upravo je ta vrsta znanja danas izuzetno vrijedna.

Iako je kodiranje važno, Centoni ističe kako kreativnost i sposobnost razumijevanja poslovnih problema jednako igraju ključnu ulogu.

„Tražim ljude koji mogu surađivati s ekspertima, razumjeti problem i kreativno osmisliti rješenje“, kaže.

Također, zaposlenici koji mogu povezati poslovne potrebe s tehnologijom stvaraju velike vrijednosti za organizaciju.

„Kako možemo olakšati živote naših 20.000 zaposlenika? Netko tko može spojiti poslovni slučaj i tehnologiju ima neprocjenjivu vrijednost“, zaključuje Centoni.

Hrvatska se promijenila: Čak svaka treća domaća tvrtka sada zapošljava inozemne radnike

Sve veći broj domaćih tvrtki prepoznaje prednosti angažiranja stranih radnika, osobito u kontekstu popunjavanja nedostatka radne snage. Prema istraživanju Hrvatske gospodarske komore (HGK), gotovo trećina ispitanih poduzeća zapošljava radnike iz inozemstva, s naglaskom na zanatska i strukovna zanimanja, koja čine 80 posto zaposlenih stranaca. Ove su brojke predstavljene na seminaru HGK pod nazivom „Zapošljavanje stranih radnika – novi Zakon o strancima i mjere aktivne politike zapošljavanja“.

Većina tvrtki (83 posto) kao glavnu prednost ističe lakše popunjavanje radnih mjesta, no upozoravaju na izazove poput dodatnih troškova te problema integracije stranih radnika. Također, administrativne procedure dosad su bile ocijenjene kao komplicirane i dugotrajne, pa poslodavci vjeruju da će novi zakon pojednostaviti procese i smanjiti birokratski pritisak.

Igor Pokaz, potpredsjednik HGK za trgovinu i internacionalizaciju, naglašava kako će potražnja za stranom radnom snagom rasti, osobito u sektorima graditeljstva, turizma i trgovine. „Kvalitetan zakonski okvir ključan je za osiguranje dostupnosti radne snage i podršku gospodarskom rastu. Posebnu pozornost treba posvetiti pravilnicima koji će regulirati smještajne uvjete za strane radnike,“ rekao je Pokaz.

Jedna od ključnih promjena novog zakona odnosi se na omjer stranih i domaćih radnika. U djelatnostima koje nisu deficitarne, domaći radnici moraju činiti najmanje 16 posto zaposlenih, dok je u deficitarnim djelatnostima taj udio postavljen na osam posto. Marko Pekčec, predsjednik Zajednice agencija za zapošljavanje pri HGK, istaknuo je kako bi ova promjena mogla povećati troškove agencija specijaliziranih za zapošljavanje stranaca. Također, zakonska odredba o obvezi poslodavaca da osiguraju zadužnicu u visini jedne prosječne bruto plaće po stranom radniku trebala bi povećati odgovornost poslodavaca.

Novim zakonom predviđeno je produljenje radnih dozvola s jedne na tri godine, dok sezonski radnici sada mogu raditi do devet mjeseci godišnje, što poslodavci pozdravljaju.

Uz to, poslodavci su obvezni osigurati primjeren smještaj za strane radnike, ali uvjeti poput minimalne kvadrature i sanitarnih standarda još uvijek nisu jasno definirani. Tvrtke trenutno nailaze na različita tumačenja zakona, što otežava njihovu primjenu.

Novi zakon donosi promjene koje će, uz prilagodbe i dodatne pravilnike, dugoročno doprinijeti većoj učinkovitosti u zapošljavanju stranih radnika, no za potpuno funkcioniranje potrebno je osigurati jasne i nedvosmislene smjernice za sve uključene strane.

Kina sustiže SAD po pitanju razvoja umjetne inteligencije

U proteklih nekoliko godina, umjetna inteligencija (AI) postala je pitanje globalne dominacije, a utrka između Sjedinjenih Američkih Država i Kine sve je izjednačenija. Prema riječima Lee Kai-fua, direktora kineskog AI startupa 01.AI te bivšeg čelnika Google-a u Kini, vremenska prednost SAD-a u odnosu na Kinu u razvoju AI tehnologije smanjena je na samo tri mjeseca.

Lee je u razgovoru za Reuters naglasio kako su inovacije tvrtki poput DeepSeek-a, koje su usavršile korištenje čipova i algoritama, značajno doprinijele tom napretku. DeepSeek je izazvao svjetsku pozornost lansiranjem AI modela za zaključivanje, koji je treniran na manje naprednim čipovima i uz niže troškove u odnosu na konkurente sa Zapada.

„Kina je nekada zaostajala šest do devet mjeseci za SAD-om, ali danas je taj jaz smanjen na tri mjeseca u ključnim tehnologijama, dok smo u nekim specifičnim područjima čak ispred,“ izjavio je Lee.

Američke sankcije na izvoz poluvodiča imale su dvosjekli učinak na kineski tehnološki sektor. Dok su kratkoročno predstavljale izazov, istovremeno su potaknule kineske tvrtke na brže inovacije unutar ograničenja. Lee posebno ističe napredak u razvoju algoritama i primjeni novih pristupa, poput metoda učenja putem pojačanja koje je usavršio DeepSeek.

Jedna od najvažnijih značajki DeepSeek-ovih modela je njihova sposobnost prikazivanja procesa zaključivanja prije nego što korisniku isporuče konačan odgovor. Ovo nije samo tehnološki napredak, već i izazov za dosadašnju dominaciju američkih tvrtki poput OpenAI-a, čiji slični modeli još nisu u potpunosti dostupni korisnicima.

Kineski tehnološki sektor snažno je zakoračio u globalnu utrku za generativnu umjetnu inteligenciju nakon lansiranja OpenAI-jevog ChatGPT-a krajem 2022. Među brojnim inovatorima pojavljuju se startupi poput ZhipuAI-a, Moonshota i 01.AI-a, ali i etablirani divovi poput Baidua, Alibabe i ByteDancea, koji razvijaju vlastite velike jezične modele (LLM).