Ratna kriza na Bliskom istoku mogla bi promijeniti planove europskih aviokompanija

Europa bi trebala smanjiti svoju ovisnost o velikim zrakoplovnim čvorištima na Bliskom istoku, upozorio je izvršni direktor Lufthansa grupacije, Carsten Spohr, ističući kako aktualne geopolitičke napetosti pokazuju koliko je globalna mreža zračnog prometa ranjiva kada se velik dio interkontinentalnih putovanja oslanja na relativno mali broj tranzitnih točaka.

Spohr smatra da se tijekom posljednja dva desetljeća globalna struktura dugolinijskog zračnog prometa snažno pomaknula prema zračnim lukama u Perzijskom zaljevu. Zračni prijevoznici poput Emirates, Qatar Airways i Etihad Airways izgradili su iznimno snažne mreže letova koje povezuju Europu, Aziju, Afriku i Australiju preko svojih hubova u Dubaiju, Dohi i Abu Dhabiju.

Takav model, koji je desetljećima bio temelj ekspanzije zaljevskih aviokompanija, sada se pokazuje kao potencijalna slabost globalnog zrakoplovstva. Sukobi i političke napetosti na Bliskom istoku posljednjih su mjeseci uzrokovali poremećaje u zračnom prostoru i promjene ruta, što je otvorilo pitanje koliko je održivo oslanjanje na ograničen broj ključnih tranzitnih točaka.

Spohr je takvu situaciju opisao kao svojevrsnu “geopolitičku Ahilovu petu” međunarodnog zrakoplovnog sustava. Prema njegovu mišljenju, Europa bi trebala jačati vlastita zrakoplovna čvorišta i razvijati više izravnih dugolinijskih veza prema Aziji, Africi i drugim udaljenim tržištima.

Za europske aviokompanije to bi ujedno mogla biti i poslovna prilika. Ako dio putnika koji danas presjedaju na Bliskom istoku počne tražiti izravne letove iz Europe, prijevoznici poput Lufthanse mogli bi povećati svoju prisutnost na dugolinijskim tržištima i ponovno ojačati ulogu europskih hubova poput Frankfurta i Münchena.

Netflix preuzeo AI startup iza kojeg stoji Ben Affleck

Netflix je objavio da je preuzeo AI startup InterPositive, koji razvija tehnologiju za automatizaciju i optimizaciju različitih faza filmske produkcije.

Tvrtku je osnovao glumac i redatelj Ben Affleck, koji će nakon preuzimanja preuzeti savjetničku ulogu u Netflixu i raditi na razvoju AI alata namijenjenih filmskim autorima i produkcijskim timovima. Financijski detalji transakcije nisu objavljeni.

InterPositive razvija softverske alate koji koriste umjetnu inteligenciju za rješavanje problema koji se često pojavljuju tijekom snimanja i postprodukcije. Tehnologija može, primjerice, prepoznati i ispraviti pogreške u kontinuitetu scena, prilagoditi osvjetljenje ili rekonstruirati nedostajuće kadrove bez potrebe za dodatnim snimanjem – što bi moglo značajno smanjiti troškove produkcije.

Netflix planira integrirati te alate u vlastite produkcijske procese kako bi redateljima, montažerima i timovima za vizualne efekte omogućio bržu i učinkovitiju obradu materijala.

Netflix naglašava da je cilj nove tehnologije pomoći kreativnim timovima, a ne zamijeniti ih. Ipak, ovakvi potezi pokazuju da se tehnološka utrka u industriji zabave ubrzava, dok streaming platforme traže načine kako povećati učinkovitost produkcije i zadržati konkurentsku prednost na globalnom tržištu.

Kripto inicijativa zapela na Wall Streetu - američke banke odbile Trumpov prijedlog

Ambiciozni pokušaj administracije Donalda Trumpa da konačno uvede jasna pravila za tržište kriptovaluta suočio se s novim zastojem, nakon što su američke banke odbile podržati kompromisni prijedlog Bijele kuće. Spor oko jednog od ključnih zakonskih prijedloga – takozvanog Clarity Acta – ponovno je otvorio pitanje hoće li Sjedinjene Države ove godine uspjeti usvojiti sveobuhvatnu regulaciju kriptoindustrije.

Trump, koji je tijekom predsjedničke kampanje otvoreno tražio podršku "igrača" iz kripto sektora i u drugom mandatu postavio reformu tog tržišta među prioritete, javno je kritizirao bankarski sektor zbog blokiranja dogovora. Na svojoj platformi Truth Social poručio je da njegova administracija “neće dopustiti bankama da potkopaju kripto-agendu”.

U središtu spora nalazi se pitanje mogu li izdavatelji stablecoina i kriptokompanije korisnicima nuditi nagrade i proizvode s prinosom. Kriptoindustrija tvrdi da su takvi poticaji nužni za privlačenje korisnika i razvoj novih financijskih proizvoda. Banke, međutim, upozoravaju da bi to moglo potaknuti masovno povlačenje depozita iz tradicionalnog bankarskog sustava.

Donald Trump potret — Wikimedia Commons / Shealah Craighead

Procjene financijske industrije dodatno pojačavaju te strahove. Prema analizi banke Standard Chartered, stablecoini bi do kraja 2028. mogli iz američkih banaka "izvući" čak 500 milijardi dolara depozita.

Bijela kuća pokušala je posredovati između dvije strane kompromisom koji bi dopustio nagrade u određenim situacijama, primjerice kod peer-to-peer plaćanja, ali ne i na neaktivna sredstva na računima. Iako su kripto kompanije signalizirale spremnost na takvo rješenje, banke su ga odbile, tvrdeći da bi i takva verzija mogla destabilizirati depozitnu bazu.

Zbog toga se zakon ponovno našao u političkom zastoju. Dio američkih senatora podržava bankarski sektor i smatra da bi kriptoaktivnosti trebale biti strože ograničene, dok krpto industrija vjeruje da bi uz političku podršku mogla izboriti povoljnije uvjete.

Uz regulatorni spor, zakon se suočava i s dodatnim političkim preprekama. Dio demokratskih senatora želi u zakon ugraditi odredbe koje bi izabranim dužnosnicima zabranile profitiranje od kriptovaluta – potez koji je dijelom usmjeren na kripto investicije povezane s Trumpovom obitelji. Drugi zakonodavci traže stroža pravila protiv pranja novca.

Vrijeme također postaje ključni faktor. Kongres ima ograničen zakonodavni kalendar prije ljetne pauze i početka kampanje za izbore na sredini mandata. Analitičari upozoravaju da bi, ako zakon ne bude usvojen do srpnja, politički prostor za njegovo donošenje mogao praktički nestati.

Kriptoindustrija već godinama lobira za jasnu regulaciju koja bi definirala kada se digitalna imovina smatra vrijednosnim papirom, robom ili novom vrstom financijskog instrumenta. U izbornoj godini 2024. sektor je potrošio više od 119 milijuna dolara na podršku kandidatima sklonima kriptovalutama.

Ako zakon propadne, to bi moglo odgoditi američki regulatorni okvir za kriptovalute za još nekoliko godina – upravo u trenutku kada digitalna imovina postaje sve važniji dio globalnog financijskog sustava. Analitičari upozoravaju da bi takav scenarij mogao dodatno ojačati regulatorne inicijative u drugim jurisdikcijama, poput Europske unije, koje već ubrzano razvijaju vlastite okvire za digitalnu imovinu.

Iz udruge Strujni krug pozivaju na proširenje mreže punionica u turističkom sektoru

Najnoviji podaci Europske udruge proizvođača automobila (ACEA) za siječanj 2026. potvrđuju ubrzani trend elektrifikacije u EU: hibridna vozila vodeći su segment s 38,6% tržišnog udjela, dok vozila s ugrađenom baterijom (hibridi, plug-in hibridi i potpuno električna vozila) čine više od dvije trećine tržišta.

Istodobno je kombinirani udio benzinskih i dizelskih vozila pao na 30,1%, u odnosu na 39,5% u istom razdoblju prošle godine.

Hrvatska se i ove godine priprema za jednu od najintenzivnijih turističkih sezona u Europi, u kojoj raste i broj gostiju koji putuju električnim vozilima. Prema procjenama, tijekom nadolazeće sezone Hrvatska bi mogla zabilježiti više od 80.000 dodatnih električnih vozila na cestama.

Kako bi odgovorila na rastuću potražnju, hrvatska nacionalna udruga za e-mobilnost Strujni krug već je pokrenula inicijativu za proširenje mreže punionica u turističkom sektoru. Cilj je povećati dostupnost punjenja vozila u hotelima, kampovima, privatnom smještaju i ugostiteljskim objektima i prije vrhunca sezone. Već danas sve veći broj platformi za rezervaciju smještaja omogućuje filtriranje objekata prema dostupnosti EV punionica, čime punjač postaje važan faktor pri odabiru destinacije.

Prema europskim projekcijama, do 2030. godine Europi će trebati oko 8,8 milijuna javnih punjača kako bi infrastruktura pratila rast tržišta električne mobilnosti. Kroz inicijativu Strujni krug nudi stručnu procjenu optimalnog tipa punjača (AC ili DC), tehnička rješenja prilagođena kapacitetu objekta, ali i partnerske uvjete i popuste za članove.

Električna mobilnost više nije trend budućnosti, ona je realnost sadašnje turističke potražnje. Objekt koji nema mogućnost punjenja ima manje šanse da privuče goste koji su vlasnici električnih vozila, poručuju iz Strujnog kruga. Udruga poziva sve zainteresirane poslovne subjekte da se priključe inicijativi putem ovog linka i pravovremeno pripreme infrastrukturu prije početka nove turističke sezone.

Hrvatska nacionalna domena .hr slavi 33 godine postojanja

Hrvatska vršna nacionalna domena .hr 27. veljače obilježila je 33 godine postojanja. U tom se razdoblju pozicionirala kao jedna od najsigurnijih i najpouzdanijih u Europskoj uniji, što potvrđuje i kontinuirani rast registracija. Trenutačno je upisano gotovo 140.000 .hr domena, pri čemu je samo lani bilo više od 18.000 novih prijava, a sve više raste interes stranih organizacija.

Rastu interesa za .hr domenom najviše doprinose stabilna infrastruktura i upravljanje, ali i stroga provjera prilikom registracije. To sprječava anonimne zlouporabe i smanjuje rizik od phishinga i prijevara, zbog čega je .hr jedan od najčišćih domenskih prostora u Europi.

Nakon što su provedene ključne nadogradnje sustava, uveden proces verifikacije korisnika te nova politika upravljanja bazom podataka kako bi se dodatno podigla razina sigurnosti .hr domene, a usporedno s otvaranjem domene registrarima iz EU, CARNET kao upravitelj nacionalne domene, pokrenuo je kampanju kojom želi dodatno naglasiti prednosti .hr domene kao jedne od najsigurnijih u Europi.

“U digitalnom svijetu internetska adresa često je prvi kontakt korisnika s poslovanjem. S obzirom na sve češće digitalne zlouporabe, izbor domene nije samo tehnička odluka, već i strateški korak u izgradnji vjerodostojnog poslovnog identiteta. Naš model uspješno balansira između široke dostupnosti za domaće subjekte i stroge sigurnosne kontrole za registracije .hr i .com.hr domena. Registar .hr domena kontinuirano prati i usklađuje se s najnovijim propisima Europske unije, uključujući Direktivu NIS 2 i prateći nacionalni Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, koji propisuje iznimno visoke standarde zaštite”, naglasila je Ana Smoljo, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za digitalni identitet i komunikacije.

Osim što je .hr jedna od najsigurnijih domena u Europi, ona je izravno povezana s nacionalnim identitetom, hrvatskim zakonodavstvom i CARNET-om kao javnom ustanovom iz sustava znanosti i obrazovanja. Upravo zato percepcija sigurnosti i vjerodostojnosti veća je nego kod generičkih domena (.com, .net), a i dokazano je da hrvatski kupci više vjeruju web stranicama s .hr domenom. Naime, Google i druge tražilice u algoritmima geolokacije preferiraju nacionalne domene kao signal lokalne relevantnosti, što samim time osigurava bolju vidljivost hrvatskim potrošačima i poslovnim subjektima u lokalnim pretragama.

Hrvatska je jedina europska zemlja, i jedna od dvije u svijetu, gdje pravne i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu registrirati po jednu nacionalnu domenu potpuno besplatno. Potonja mogućnost smanjuje trošak digitalizacije malih poduzetnika i obrtnika te potiče lokalne poslovne subjekte na korištenje nacionalne ekstenzije. Ujedno, svaki građanin Hrvatske može besplatno registrirati .hr domenu.

O domeni .hr

Hrvatska je 27. veljače 1993. godine formalno priznata u globalnom internetskom prostoru nakon što je ICANN (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) potvrdio korištenje nove vršne .hr domene. Domenom .hr od 1993. godine upravlja CARNET u skladu s Pravilnikom o organizaciji i upravljanju nacionalnom vršnom domenom, koji je hrvatsku domenu nedavno otvorio i registrarima iz EU. Trenutačno okuplja 30 registrara, od čega su četiri inozemna. Osim što upravlja .hr domenom i domenskim prostorom, CARNET djeluje i kao registrar besplatnih .hr domena, dok ovlašteni registrari registriraju naplatne .hr i .com.hr domene.

Njemački obrambeni div Rheinmetall preuzeo većinski udio u hrvatskom Dok-Ing-u

Njemačka obrambeno-tehnološka kompanija Rheinmetall AG preuzela je većinski udio u hrvatskoj tvrtki Dok‑Ing, objavljeno je. Prema dogovoru dviju strana, njemačka grupacija stječe 51 posto vlasništva, dok preostalih 49 posto ostaje u rukama dosadašnjih vlasnika hrvatske kompanije.

Vrijednost preuzimanja nije poznata.

Kupoprodajni ugovor potpisan je u prisutnosti ministra obrane Ivana Anušića. Član Uprave Dok-Inga Davor Petek potvrdio je da Rheinmetall od danas formalno postaje većinski vlasnik, no naglasio je da se organizacijska struktura tvrtke zasad neće mijenjati.

Prema njegovim riječima, uprava i menadžment ostaju isti, kao i postojeći zaposlenici, ali se u nadolazećem razdoblju očekuje rast poslovanja. Planovi uključuju širenje proizvodnih kapaciteta i povećanje broja radnika, a proizvodnja će i dalje ostati u Hrvatskoj, bez premještanja iz Zagreba.

Petek je istaknuo da partnerstvo s Rheinmetallom otvara prostor za integraciju tehnologija dviju kompanija. Dok-Ing je specijaliziran za besposadne sustave, dok njemačka grupacija ima snažnu poziciju u razvoju oklopnih vozila i vojnih platformi koje koriste članice NATO-a. Cilj je povezati te tehnologije u nove generacije vojnih sustava.

U sklopu suradnje planiran je razvoj više rješenja za borbene i logističke operacije. Jedan od ključnih projekata je besposadni sustav potpore poznat kao „Wingman“, zamišljen kao autonomno ili daljinski upravljano vozilo koje bi djelovalo uz tenkove i borbena vozila pješaštva, pružajući izviđačku i vatrenu potporu.

Ti sustavi trebali bi se integrirati i s postojećim Rheinmetallovim platformama, među kojima su glavni borbeni tenk Panther KF51, vozilo za izvlačenje Büffel te oklopno inženjerijsko vozilo Kodiak.

Tehnološka osnova novih projekata bit će Dok-Ingova teška besposadna platforma Komodo, koja može nositi teret veći od 8,5 tona. Rheinmetall će u razvoj uključiti vlastite sustave i opremu, uključujući module za izravnu i neizravnu paljbu, sustave za razminiranje i polaganje mina, autonomne funkcije te logističku podršku.

Osnivač Dok-Inga Vjekoslav Majetić rekao je da partnerstvo s velikom europskom kompanijom otvara nove mogućnosti za globalno širenje hrvatskih tehnologija.

„Naše tehnologije već su dokazale svoju vrijednost, posebno u zaštiti ljudi i u procesima razminiranja“, rekao je Majetić, podsjetivši na doprinos tvrtke u uklanjanju mina na području Hrvatske nakon rata.

S druge strane, izvršni direktor Rheinmetallove divizije Vehicle Systems Europe Björn Bernhard ocijenio je da je riječ o važnom strateškom potezu za njemačku grupaciju. Pregovori su trajali dulje vrijeme, a u Dok-Ingu su, kako je rekao, pronašli tehnološki naprednog i pouzdanog partnera.

Bernhard je naglasio da kombinacija Rheinmetallove ekspertize u području oklopnih vozila i Dok-Ingove specijalizacije za besposadne sustave stvara temelje za snažan tržišni nastup. Tvrtka pritom planira u Hrvatskoj uspostaviti kompetencijski centar za razvoj autonomnih i besposadnih vojnih sustava.

Ministar obrane Anušić poručio je da ovaj sporazum potvrđuje sve veći značaj hrvatske obrambene industrije i njezinu sposobnost povezivanja s velikim međunarodnim proizvođačima.

Istaknuo je i da je Dok-Ing globalno prepoznatljiv po svojim robotskim sustavima za razminiranje, koji su, među ostalim, pomogli da se Hrvatska u potpunosti očisti od mina.

Dok-Ing danas ima snažnu poziciju na tržištu besposadnih rješenja za razminiranje i operacije u opasnim okruženjima, kako u civilnom tako i u vojnom sektoru. Od osnutka tvrtka je isporučila oko 500 sustava kupcima u više od 40 država, a njezine platforme trenutno se koriste i u operacijama razminiranja u Ukrajini.

S druge strane, Rheinmetall je globalna tehnološka grupacija sa sjedištem u Düsseldorfu koja posluje još od 1889. godine. Tvrtka razvija sustave za kopnene, zračne, pomorske i svemirske operacije te zapošljava oko 44.000 ljudi na približno 180 lokacija diljem svijeta. Od 2023. godine dio je njemačkog burzovnog indeksa DAX 40, a u 2024. ostvarila je prihod od 9,8 milijardi eura.

OpenAI planira suradnju s NATO-om

Nakon nedavno objavljenog sporazuma s američkim Pentagonom, OpenAI navodno pregovara o mogućnosti implementacije svojih AI sustava na neklasificiranim mrežama NATO-a.

Prema informacijama koje je objavio Wall Street Journal, potencijalni ugovor odnosio bi se isključivo na infrastrukturu NATO-a koja ne sadrži klasificirane podatke. Iz OpenAI-ja su naknadno pojasnili da je izvršni direktor Sam Altman na internom sastanku pogrešno formulirao izjavu kada je spomenuo mogućnost rada na klasificiranim mrežama saveza.

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada OpenAI sve snažnije ulazi u sektor obrane i nacionalne sigurnosti. Krajem prošlog tjedna tvrtka je objavila sporazum o implementaciji svoje tehnologije u klasificiranoj mreži američkog Ministarstva obrane, čime je dodatno učvrstila partnerstvo s američkom vladom.

Istodobno, Pentagon je prekinuo pregovore s konkurentskom tvrtkom Anthropic. Prema dostupnim informacijama, razilaženje je nastalo oko načina na koji bi se njihovi AI modeli mogli koristiti u obrambenim i sigurnosnim operacijama. Iz Anthropica su ranije jasno poručili da se protive primjeni umjetne inteligencije za masovni nadzor građana ili za razvoj potpuno autonomnog naoružanja.

NATO vojnik — Jaanus Jagomägi / Unsplash

Pentagon je, s druge strane, naglasio da nema namjeru koristiti umjetnu inteligenciju za masovni nadzor američkih građana niti za razvoj oružja koje djeluje bez ljudskog nadzora, ali želi zadržati mogućnost zakonite primjene AI tehnologija u obrambene svrhe.

Kako bi ublažio zabrinutosti javnosti, OpenAI je nakon objave sporazuma dodatno naglasio da se njegovi sustavi ne smiju namjerno koristiti za domaći nadzor američkih građana. Tvrtka je također navela kako su američke vlasti potvrdile da AI usluge neće koristiti obavještajne agencije poput Nacionalne sigurnosne agencije (NSA).

Unatoč tim ograničenjima, odluka o produbljivanju suradnje s obrambenim institucijama već je izazvala kritike dijela tehnološke zajednice i korisnika AI platformi. Sam Altman priznao je da bi sporazum s Pentagonom mogao kratkoročno imati negativne reputacijske posljedice za tvrtku, ali ga je opisao kao „složenu, ali ispravnu odluku“.

Ako se pregovori s NATO-om konkretiziraju, OpenAI bi time dodatno učvrstio svoju poziciju ključnog dobavljača umjetne inteligencije za zapadne sigurnosne institucije – što je trend koji sve jasnije pokazuje kako AI tehnologije postaju strateška infrastruktura u novoj geopolitičkoj utrci.

Nestašica litija ozbiljan problem na putu veće elektrifikacije globalne ekonomije

Globalna tranzicija prema čistoj energiji mogla bi u sljedećim desetljećima dramatično povećati potražnju za litijem – ključnom sirovinom za proizvodnju baterija u električnim vozilima i sustavima za pohranu energije. Prema najnovijem izvješću konzultantske kuće Wood Mackenzie, svijet bi do 2050. mogao trebati više od 13 milijuna tona litija godišnje, dok bi nestašice na tržištu mogle početi već 2028. godine ako se ne pokrenu nova velika ulaganja.

Analitičari upozoravaju da bi jaz između ponude i potražnje mogao nastati mnogo ranije nego što mnogi u industriji očekuju. U scenarijima ubrzane dekarbonizacije globalnog gospodarstva deficit se pojavljuje već krajem ovog desetljeća, što otvara pitanje može li rudarska industrija dovoljno brzo razviti nove projekte i kapacitete za preradu.

Wood Mackenzie je u analizi modelirao četiri različita scenarija energetske tranzicije. U najsporijem scenariju potražnja za litijem doseže oko 5,6 milijuna tona ekvivalenta litijeva karbonata (LCE) do sredine stoljeća, dok u scenariju postizanja klimatske neutralnosti ona raste na čak 13,2 milijuna tona.

Električna vozila pritom su daleko najveći pokretač rasta potražnje. U većini scenarija ona čine između 72 i 80 posto ukupne potrošnje litija, a njihov udio u globalnoj prodaji automobila mogao bi do 2040. dosegnuti oko 75 posto, odnosno čak 95 posto u scenariju Net Zero. Do sredine stoljeća gotovo sav litij koristit će se za proizvodnju punjivih baterija.

No elektrifikacija prometa nije jedini faktor. Brzi rast obnovljivih izvora energije povećava i potrebu za velikim baterijskim sustavima za stabilizaciju elektroenergetskih mreža. Wood Mackenzie procjenjuje da će potražnja za baterijskim sustavima za skladištenje energije rasti između šest i sedam posto godišnje.

Recikliranje litija dugoročno bi moglo postati važan izvor opskrbe, ali neće riješiti problem u idućim desetljećima. Veće količine recikliranog materijala očekuju se tek u 2040-ima, kada baterije iz današnje generacije električnih vozila počnu dolaziti do kraja životnog vijeka. Do 2050. recikliranje bi moglo osigurati između 2,3 i 2,7 milijuna tona litija godišnje, što je i dalje znatno manje od očekivanog manjka.

Procjene pokazuju da bi globalni jaz između ponude i potražnje mogao dosegnuti 6,7 milijuna tona u scenariju temeljenom na aktualnim klimatskim obećanjima država, dok bi u scenariju potpune klimatske neutralnosti mogao narasti na 8,5 milijuna tona.

Zatvaranje tog jaza zahtijevat će goleme investicije. Wood Mackenzie procjenjuje da će globalni sektor litija trebati između 104 i 276 milijardi dolara novih ulaganja u rudnike, preradu i opskrbne lance, ovisno o brzini energetske tranzicije. Najintenzivniji investicijski ciklus očekuje se između 2030. i 2034., kada bi se trebali pokretati brojni novi projekti.

Ratna eskalacija na Bliskom istoku mogla bi dodatno pogurati cijenu zlata

Eskalacija napetosti između Izraela, SAD-a i Irana ponovno je uzdrmala globalna tržišta, a među prvim dobitnicima našlo se zlato. Dok investitori prate razvoj događaja na Bliskom istoku, cijena plemenitog metala snažno reagira na rast geopolitičkog rizika, potvrđujući još jednom njegov status ''sigurnog utočišta''. Iako su cijene zlata i srebra nakon naglog rasta doživjele pad pod pritiskom, jer indeks američkog dolara snažno raste i doseže najvišu razinu u posljednjih devet mjeseci, dok istovremeno prinosi na američke državne obveznice rastu, postavlja se pitanje kako će plemeniti metali, a posebice zlato, reagirati u okolnostima rata kojim je dosad pogođeno čak 18 zemalja.

Kapital bježi iz rizične imovine

Nakon najnovijih vojnih poteza i prijetnji daljnjom eskalacijom, globalna tržišta dionica zabilježila su pad, dok su energenti i zlato porasli. Analiza koju je objavio Reuters navodi kako su investitori pojačano kupovali zlato i američki dolar uslijed rasta nesigurnosti i straha od širenja sukoba.

Slično piše i Financial Times, ističući da su se ulagači u aktualnoj krizi više okrenuli zlatu nego državnim obveznicama, što sugerira dubinu zabrinutosti na tržištu.

Strah od poremećaja nafte dodatno podiže cijenu

Jedan od ključnih kanala kroz koji sukob utječe na zlato jest tržište energije. Napad dronovima na katarska postrojenja za prirodni plin te saudijsku rafineriju nafte, potaknuli su strah od nove energetske krize.

Potencijalni poremećaji u opskrbi naftom iz regije u kombinaciji s obustavljanjem pomorskog prometa Hormuškim tjesnacem, potiču rast cijena energenata te pojačavaju zabrinutost za globalnu opskrbu. To pak povećava inflacijska očekivanja, a zlato tradicionalno služi kao zaštita od inflacije.

Prema pisanju The Guardiana, rast cijena nafte i plina izazvao je val rasprodaja na europskim burzama, dok su investitori pojačali izloženost prema zlatu i drugim defenzivnim instrumentima.

''Cijena zlata je u jeku napetosti početkom tjedna premašila razinu od 5.400 dolara po unci, približivši se povijesnim vrhuncima. Zlato je s petka na ponedjeljak ostvarilo rast od 4 %, nakon čega se zbog jačanja dolara stabiliziralo oko razine od 5.150 dolara po unci. Ovakva tržišna dinamika nije iznenađenje. Povijesno gledano, zlato je oduvijek raslo tijekom velikih geopolitičkih šokova – od Zaljevskog rata do ruske invazije na Ukrajinu. Investitori u takvim trenucima traže likvidnu i globalno prihvaćenu imovinu koja ne ovisi o kreditnom riziku pojedine države,'' rekao je Vladimir Potočki, direktor sektora investicijskog zlata Auro Domus grupe.

Što bi moglo odlučiti daljnji smjer?

Potočki ističe kako će daljnje kretanje cijene zlata ovisiti o nekoliko ključnih čimbenika. Prije svega, važno je hoće li se sukob proširiti izvan trenutačnog okvira i zahvatiti širu regiju Bliskog istoka, što bi dodatno povećalo razinu globalne nesigurnosti.

''Jednako je bitno hoće li doći do ozbiljnijih poremećaja u opskrbi energentima, osobito naftom i plinom, jer bi takav scenarij mogao produbiti inflacijske pritiske i potaknuti dodatnu potražnju za sigurnom imovinom. Treći važan faktor je reakcija američke monetarne politike, odnosno smjer kretanja kamatnih stopa i realnih prinosa, koji tradicionalno imaju snažan utjecaj na atraktivnost zlata. Ako napetosti dodatno eskaliraju i potraju dulje vrijeme, zlato bi moglo ostati na povišenim razinama ili čak dosegnuti nove povijesne rekorde. S druge strane, eventualna stabilizacija situacije i smanjenje geopolitičkih rizika mogli bi ublažiti pritisak na rast cijene i potaknuti dio kapitala da se vrati u rizičniju imovinu,'' dodaje Potočki.

Jedno je ipak sigurno – dokle god traje neizvjesnost između Izraela, SAD-a i Irana, zlato će ostati u središtu pozornosti globalnih investitora.

Cijena zlata bi u narednih 5 godina mogla dosegnuti 10.000 USD

I vodeće svjetske banke očekuju nastavak pozitivnog trenda. J.P. Morgan previđa da bi cijena zlata mogla dosegnuti oko 6.300 USD po unci do kraja 2026. godine, potaknuta snažnim kupovinama centralnih banaka i diversifikacijom portfelja investitora. Bank of America je stava da bi zlato moglo čak dosegnuti 6.000 USD/oz u idućih nekoliko mjeseci ako se zadrži trend rasta potražnje.

''Gledamo li duže razdoblje od pet godina, postoji i scenarij prema kojem bi se cijena zlata mogla popeti do 10.000 dolara po unci, premda su takve prognoze daleko iznad konsenzusa većine tržišnih modela i smatraju se ekstremnim scenarijem. Iako je cijena zlata u zadnjih godinu dana narasla više od 80 posto, na zlato treba gledati kao na dugoročnu investiciju i zaštitu imovine, a ne na alat za brzu zaradu. Klijentima zato uvijek savjetujem da se ne opterećuju toliko kretanjima na burzi te da na zlato gledaju kao na sigurnosnu zalihu za budućnost,'' napominje Potočki.

Ambicije Paramounta i Warner Bros-a pod pritiskom golemih kreditnih obveza

Spajanje Paramounta i Warner Bros. Discovery označava jednu od najvećih transakcija u povijesti globalne medijske industrije – ali i novu fazu konsolidacije tržišta koje već godinama traži održiv poslovni model u eri streaminga.

Preuzimanje vrijedno 110 milijardi dolara stvara medijskog diva s oko 79 milijardi dolara neto duga i više od 200 milijuna izravnih pretplatnika u više od 100 zemalja. U središtu strategije je objedinjavanje streaming platformi Paramount+ i HBO Max u jedinstveni servis koji bi trebao postati snažniji konkurent tržišnom lideru Netflix.

Uprava Paramounta najavljuje više od 6 milijardi dolara ušteda, ponajviše kroz objedinjavanje tehnoloških platformi, cloud infrastrukture i operativnih funkcija. Iako kompanija naglašava da će značajan dio sinergija doći iz „ne-radnih izvora“, tržište već spekulira o mogućim otkazima i racionalizaciji produkcije.

Spajanjem linearnih TV mreža – od CBS-a, MTV-ja i Comedy Centrala do CNN-a i TNT-a – nova grupacija želi stabilizirati novčani tok u segmentu koji je pod snažnim pritiskom pada pretplata na kabelsku televiziju. Upravo bi kombinacija tradicionalnog linearnog poslovanja i objedinjene streaming platforme trebala stvoriti hibridni model koji generira dovoljno gotovine za servisiranje duga i ulaganje u sadržaj.

Pod istim krovom naći će se franšize poput Game of Thrones, Harry Potter, Mission: Impossible, Top Gun te poznati krovni brend superjunaka DC (Batman, Superman).

Borba za Warnerovu imovinu trajala je mjesecima. Netflix je prvotno ponudio 82,7 milijardi dolara za dio imovine bez kabelskih mreža, no upravni odbor Warnera procijenio je da je Paramountova ponuda strateški povoljnija. Povlačenjem Netflixa uklonjena je i neizvjesnost oko planiranog izdvajanja kabelskog poslovanja, koje bi u suprotnom ostalo dioničarima Warnera.

Paramount je u sklopu finalizacije transakcije platio i 2,8 milijardi dolara naknade za raskid prethodnog dogovora s Netflixom.

Transakcija je snažno financirana kreditima – ukupno je osigurano 54 milijarde dolara kreditnih obveza, uključujući 39 milijardi novog duga. To znači da će nova kompanija startati s iznimno visokim zaduženjem, što dodatno pojačava pritisak na realizaciju najavljenih sinergija.

S druge strane, regulatorni rizik zasad se procjenjuje kao ograničen, osobito u Europskoj uniji, gdje se očekuju tek manji zahtjevi za eventualne prodaje imovine. Analitičari ističu i politički kontekst u SAD-u, s obzirom na bliske veze vodstva Paramounta s administracijom Donalda Trumpa.

BOX NOW: Paketomati sve popularniji način dostave u Hrvatskoj

Tvrtka BOX NOW, hibridna logistička i tehnološka tvrtka koja nudi pametna rješenja za dostavu paketa putem mreže samoposlužnih paketomata, ostvarila je operativnu profitabilnost poslovanja u Hrvatskoj zahvaljujući snažnom rastu, stabilnošću i sve većom prisutnosti na domaćem tržištu.

Miroslav Mareš, glavni izvršni direktor tvrtke BOX NOW u Hrvatskoj, osvrnuo se na proteklu godinu te izjavio: „Iznimno smo ponosni na rezultate koje smo ostvarili u Hrvatskoj, a posebno na operativnu profitabilnost poslovanja tvrtke. U samo nekoliko godina izgradili smo snažnu infrastrukturu paketomata i pretinaca, pokrili zavidnih 85 % zemlje i osvojili kupce, čime smo osigurali više od 20 % tržišnog udjela. Također, suradnja s više od tisuću partnera, uključujući neke od najvećih globalnih brendova, potvrđuje da tržište prepoznaje kvalitetu, brzinu i jednostavnost te pouzdanost naše usluge“.

Trenutno BOX NOW u Hrvatskoj upravlja s čak 80.000 pretinaca i 900 paketomata, čime pokriva većinu (85%) teritorija Hrvatske. Prema najnovijim pokazateljima, BOX NOW ima više od 20 % tržišnog udjela zahvaljujući suradnji s preko 1.000 partnera, uključujući vodeće međunarodne brendove poput Vinteda, Temua, Sheina, Notina, Zare, SportVisiona, Decathlona, H&M-a i brojnih drugih, navodi se u priopćenju.

Operativnu mrežu tvrtke čini pet skladišta (Zagreb HUB, Slavonski Brod HUB, Zadar HUB, Rijeka HUB i Metković HUB) iz kojih se isporuči više od 10 milijuna paketa godišnje, a tvrtka zapošljava više od 100 zaposlenika.

„U 2026. godini nastavljamo s još ambicioznijim planovima. Ove godine proširit ćemo mrežu i na hrvatske otoke, povećati broj pretinaca na 120.000, a broj paketomata na više od 1.100. Time ćemo dosegnuti preko 95% teritorijalne pokrivenosti i ciljati tržišni udio veći od 30%. Broj partnera planiramo povećati na više od 1.500, a našu mobilnu aplikaciju – koja trenutno ima 170.000 preuzimanja – želimo dovesti do preko 300.000 preuzimanja do kraja 2026. godine. Ovi ciljevi odražavaju našu predanost inovacijama, korisničkom iskustvu i daljnjem jačanju pozicije BOX NOW-a kao vodeće platforme za brzu i jednostavnu dostavu u Hrvatskoj“, zaključio je Mareš.

„Ono što BOX NOW izdvaja jest fleksibilnost, kontinuirano širenje strateške mreže, širok raspon usluga i stalno unapređenje korisničkog iskustva. S tehnološkim inovacijama u središtu, uz stalno poštivanje okoliša, naše usluge pružamo na temelju stvarnih potreba i zahtjeva naših partnera i korisnika. Nastavljamo širiti svoje mogućnosti kako bismo maksimizirali vrijednost i optimizirali iskustvo za svakoga tko nas odabere“, izjavio je Mislav Jelavić, glavni operativni direktor tvrtke BOX NOW u Hrvatskoj.

S obzirom na dosadašnji rast i ambiciozne planove, 2026. godina bit će prekretnica za BOX NOW u Hrvatskoj. Ulaganja u infrastrukturu, širenje mreže i digitalne usluge postavit će nove standarde u brzini i praktičnosti dostave te predstavljaju velik iskorak koji potvrđuje poziciju jednog od ključnih inovatora na domaćem tržištu.

Jedan od bitnih doprinosa dobrim poslovnim rezultatima daje inovativna usluga „Pošalji paket“, koja pruža jedinstveno korisničko iskustvo. U samo tri jednostavna koraka, usluga rješava uobičajene svakodnevne izazove s kojima se suočavaju pošiljatelji – nezgodno radno vrijeme trgovina, teški paketi i duga vremena čekanja – zahvaljujući inovativnoj mobilnoj aplikaciji BOX NOW i stotinama ormarića diljem zemlje.

OpenAI u nemilosti korisnika zbog najavljene suradnje s Pentagonom

Objava o partnerstvu između OpenAI i američkog Ministarstva obrane, koje je pod administracijom Donalda Trumpa preimenovano u Ministarstvo rata, izazvala je trenutačnu i mjerljivu reakciju korisnika. Podaci više analitičkih kuća pokazuju da je dio javnosti na vijest odgovorio – brisanjem aplikacije ChatGPT.

Prema podacima tvrtke Sensor Tower, deinstalacije ChatGPT-a u SAD-u skočile su za 295 posto na dnevnoj razini 28. veljače, višestruko iznad uobičajenog prosjeka od oko devet posto. Istodobno su nova preuzimanja aplikacije pala – najprije 13 posto u subotu, a zatim dodatnih pet posto u nedjelju. Samo dan ranije aplikacija je bilježila rast od 14 posto, što upućuje na nagli obrat raspoloženja.

Najveći dobitnik situacije bio je OpenAI-jev konkurent Anthropic. Njegova aplikacija Claude zabilježila je snažan rast preuzimanja nakon što je kompanija objavila da neće surađivati s američkim obrambenim sektorom. Anthropic je naveo kako nije mogao pristati na Pentagonove uvjete suradnje zbog zabrinutosti oko potencijalne primjene umjetne inteligencije u nadzoru građana i autonomnom naoružanju.

OpenAI na mobitelu — Solen Feyissa / Unsplash

Claude je u subotu postao najpreuzimanija aplikacija u američkom App Storeu, a prema podacima Appfigures, prvi je put nadmašio ChatGPT po dnevnim preuzimanjima u SAD-u. Rast je bio dvoznamenkast, a prema nekim procjenama i blizu 90 posto na dnevnoj razini. Aplikacija je istodobno izbila na prvo mjesto među besplatnim iPhone aplikacijama i u više europskih zemalja.

Treća analitička kuća, Similarweb, procjenjuje da su tjedna preuzimanja Claudea u SAD-u bila čak 20 puta viša nego u siječnju, iako upozorava da razlozi rasta ne moraju biti isključivo političke prirode.

Osim brojki o preuzimanjima, promjene su vidljive i u ocjenama korisnika. Recenzije s jednom zvjezdicom za ChatGPT porasle su višestruko, dok je broj pozitivnih ocjena osjetno pao. Digitalni sentiment tako je postao svojevrsni barometar društvene percepcije odnosa između tehnoloških kompanija i državnih institucija.

Električne baterije postaju pitanje sigurnosti: EU želi smanjiti ovisnost o Kini

Najnovije izvješće europske organizacije Transport & Environment (T&E) sugerira da bi snažnije povećanje proizvodnje u Europi moglo prepoloviti jaz u cijeni između baterija proizvedenih u EU i onih iz Kine – s današnjih 90 posto na oko 30 posto.

U apsolutnim brojkama, razlika bi se do 2030. mogla smanjiti s 41 dolar po kilovatsatu na 14 dolara. Za prosječno električno vozilo to znači dodatnih oko 500 eura troška – iznos koji se, uz poticaje, može dodatno ublažiti. No T&E taj trošak promatra drukčije: kao “premiju suvereniteta” koju Europa mora platiti želi li izbjeći ovisnost o kineskim lancima opskrbe.

U tom kontekstu dolazi i najavljeni “Industrial Accelerator Act”, dio šire inicijative “Made in Europe”, koji bi trebao propisati da se javni novac prioritetno usmjerava prema lokalno proizvedenim tehnologijama u strateškim sektorima – od baterija i električnih vozila do vodika, obnovljivih izvora i nuklearne energije.

Poruka Bruxellesa je jasna: Europa ne želi ponoviti scenarij energetske ovisnosti, ovaj put u segmentu baterija i kritičnih minerala. Kina je već pokazala spremnost na korištenje izvoza rijetkih zemnih elemenata i drugih sirovina kao geopolitičkog alata.

Ipak, dio proizvođača automobila upozorava da bi strogi zahtjevi za lokalnim sadržajem mogli povećati troškove i oslabiti konkurentnost europskih modela u odnosu na kineske rivale koji već imaju vertikalno integrirane lance vrijednosti.

T&E tvrdi da se jaz ne mora zatvarati isključivo subvencijama. Veća proizvodna učinkovitost, niže stope škarta, automatizacija i akumulacija stručnog znanja mogli bi značajno smanjiti razliku u cijeni. No to je moguće samo ako europske tvrtke – poput ACC-a, Powerca ili Verkora – dobiju regulatorni okvir koji im omogućuje skaliranje proizvodnje.

Drugim riječima, bez jasnih pravila o lokalnom sadržaju i stabilne javne potpore, europski proizvođači teško će uhvatiti korak s kineskim gigantima.

Za krajnje kupce električnih vozila, potencijalna razlika od nekoliko stotina eura po vozilu relativno je mala u kontekstu ukupne cijene automobila, osobito ako se uračunaju porezne olakšice i poticaji. T&E stoga predlaže da “Made in Europe” plan izričito uključi porezne olakšice za vlasnike električnih vozila, ali i za korporativne flote – segment koji u Europi ima presudan utjecaj na tržište novih vozila.

No iza brojki stoji šire pitanje: je li Europa spremna platiti višu cijenu kako bi osigurala stratešku autonomiju?

Ako je energetska kriza nakon ruske invazije na Ukrajinu išta pokazala, onda je to da ovisnost o vanjskim dobavljačima može imati dalekosežne ekonomske posljedice. U tom svjetlu, baterije više nisu samo tehnološka komponenta električnog automobila – već temelj industrijskog suvereniteta kontinenta.

Ljudi se klade na rat s Iranom putem prediktivnih platformi

Platforme za tržišno predviđanje ponovno su se našle u središtu kontroverzi nakon što su korisnici ostvarili značajne profite kladeći se na američko-izraelski vojni napad na Iran, otvarajući pitanja o granici između kolektivne analize tržišta i mogućeg korištenja povlaštenih informacija.

Prema podacima koje donosi Bloomberg, na decentraliziranoj platformi Polymarket trgovano je ugovorima povezanim s vremenom napada u ukupnoj vrijednosti od oko 529 milijuna dolara. Analiza francuske analitičke tvrtke Bubblemaps pokazala je da je šest novoosnovanih računa ostvarilo oko milijun dolara dobiti nakon što su točno predvidjeli rok mogućeg američkog udara do kraja veljače. Takav obrazac trgovanja, upozoravaju analitičari, mogao bi upućivati na korištenje informacija koje nisu bile javno dostupne.

Iako dio stručnjaka smatra da oklade prvenstveno odražavaju špekulativna očekivanja tržišta o geopolitičkim potezima Washingtona, izvršni direktor Bubblemapsa Nicolas Vaiman ističe da kombinacija ratnih informacija i anonimnosti blockchain platformi može stvoriti snažne poticaje za informirane sudionike da djeluju prije ostatka tržišta.

Slični trendovi zabilježeni su i ranije ove godine, kada je analitička kuća Polysights uočila nagli rast oklada vezanih uz političku budućnost iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija, što je dodatno otvorilo etičku raspravu o tome pretvaraju li tržišta predviđanja geopolitičke rizike — pa čak i ljudske živote — u financijsku imovinu.

Operateri reguliranih platformi pokušavaju se distancirati od takvih scenarija. Izvršni direktor američke platforme Kalshi, Tarek Mansour, naglasio je da njihova tvrtka ne dopušta predviđanja izravno povezana sa smrću te da pravila oblikuju tako da spriječe profitiranje na smrtnim ishodima, uz povrat svih naknada povezanih s osjetljivim okladama.

Rast popularnosti tržišta predviđanja posljednjih godina pokazuje kako investitori sve češće koriste kolektivnu inteligenciju tržišta za procjenu političkih i sigurnosnih događaja. No slučaj oklada vezanih uz Iran istodobno naglašava regulatorni vakuum u kojem se ta industrija nalazi — između financijskog instrumenta, društvenog eksperimenta i potencijalnog sigurnosnog rizika.

Iz BOSQAR-a se pohvalili rekordnim poslovnim rezultatima

BOSQAR INVEST, domaća investicijska grupacija čiji originalni model investiranja i upravljanja kompanijama omogućava brzi rast i stvaranje poslovnih lidera u regijama u kojima posluje, objavila je svoje nerevidirane financijske rezultate za četvrto tromjesečje i cijelu 2025. godinu.

Rekordni rezultati ostvareni su u svim poslovnim vertikalama – Eksternalizaciji poslovnih i tehnoloških procesa (BPTO/AI – brendovi: Mplus i GRAIA), Foodu (brendovi: Future Food, Panvita i Mlinar) i HR-u (brendovi: Workplace i Manpower SEE).

Razdoblje je obilježio značajan porast prihoda od 66%, koji su u usporedbi s istim kvartalom prošle godine s 379 milijuna eura porasli na 629 milijuna eura. EBITDA je porasla za 51%, dosegnuvši iznos od 68 milijuna eura, u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine. Prilagođena EBITDA zabilježila je rast od 83% te je dosegla 83 milijuna eura, što potvrđuje kvalitetu operativne izvedbe i disciplinu u upravljanju troškovima.

Rezultati Grupe temelje se na discipliniranom izvršenju buy-and-build strategije, diverzifikaciji na 23 tržišta i više poslovnih vertikala te razvoju vodećeg regionalnog sustava u prehrambenoj industriji, uz podršku in-house razvijenih AI tehnologija.

Darko Horvat, predsjednik Uprave BOSQAR d.d.-a, rekao je: „Rekordni rezultati u 2025. odražavaju naš uspjeh u ostvarivanju rasta u sektorima koji prolaze kroz značajnu tehnološku transformaciju, a koji su ključni za adresiranje izazova u području demografskih promjena, digitalizacije i rastuće potražnje za hranom. Naša sposobnost prilagodbe i uspješnost poslovanja u tim sektorima svjedoči o disciplini Grupe i usmjerenosti na isporuke, operativnu izvrsnost i snažnu organizacijsku kulturu u cijelom BOSQAR INVESTU. Posebice strateški razvoj prehrambene vertikale predstavlja ne samo investicijski ciklus, već i doprinos jačanju prehrambene sigurnosti, suvereniteta i otpornosti u Hrvatskoj i široj regiji. Kroz Mlinar i Panvitu gradimo regionalnog prvaka u prehrambenoj industriji, uz podršku snažnih partnera, kao što su EBRD i MidEuropa. Istodobno, naša in-house AI tehnologije unutar BPTO vertikale pozicioniraju nas kao lidera digitalne transformacije na tržištima na kojima poslujemo.”

Tijekom izvještajnog razdoblja Grupa je nastavila jačati svoj kapitalni položaj, ubrzavati razvoj ključnih poslovnih vertikala te ulagati u tehnološku transformaciju i korporativno upravljanje.

Nakon akvizicije 67% udjela u Mlinaru u vrijednosti od 100 milijuna eura ranije u godini, u četvrtom tromjesečju provedeno je equity ulaganje predvođeno Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u Mlinar kroz strukturirano ulaganje od do 80 milijuna eura, uz sudjelovanje BOSQAR INVESTA i MidEurope. Time je dodatno ojačan kapitalni okvir i stvorena platforma za ubrzani organski i akvizicijski rast.

Grupa je dioničarima isplatila dividendu u iznosu od 2,30 eura po dionici. Na tržištu kapitala uspješno su prikupljena sredstva u ukupnom iznosu od 143,2 milijuna eura kroz najveće izdanje obveznica povezanih s održivim poslovanjem (Sustainability-Linked Bonds, SLB) od strane hrvatske nebankarske kompanije u privatnom sektoru.

U poslovnoj vertikali BPTO nastavljen je proces digitalne transformacije Mplusa u pružatelja tehnoloških rješenja temeljenima na umjetnoj inteligenciji, pri čemu su AI prihodi, aktivnosti i usluge objedinjene unutar nove poslovne jedinice. U prvoj godini poslovanja, GRAIA je ojačala svoju tržišnu poziciju unapređenjem svojih in-house razvijenih Agentic CCaaS i Agentic AI tehnologija te sklapanjem novih partnerstava i komercijalnih sporazuma.

HR vertikala (Workplace) nastavila je s rastom diljem jugoistočne Europe, proširujući svoj portfelj RPO, BPO i IT usluga te jačajući regionalnu integraciju prodaje.

U cijeloj Grupi dodatno je ojačan sustav korporativnog upravljanja i liderstva, s fokusom na unaprjeđenje upravljačkih struktura, procesa i nadzora unutar pojedinih vertikala.

Sljedeća velika AI stvar iz Infobip-a je AgentOS

Globalna komunikacijska platforma Infobip, koja umjetnu inteligenciju postavlja u središte svoje strategije i ove godine slavi 20. obljetnicu poslovanja, najavljuje pokretanje platforme AgentOS, u potpunosti utemeljene na umjetnoj inteligenciji, navodi se u priopćenju.

Platforma se nadograđuje na nedavno predstavljene AI agente koji su temelj za autonomnu komunikaciju s korisnicima. AgentOS predstavlja važan korak u transformaciji Infobipa iz komunikacijske platforme u vodećeg pružatelja usluga orkestracije korisničkih interakcija u eri AI-a, čime se tvrtkama omogućuje prelazak na autonomne interakcije koje su usmjerene na ostvarivanje konkretnih poslovnih rezultata.

AI modeli omogućuju autonomnu komunikaciju s korisnicima, hiperpersonalizaciju i sadržaj koji angažira korisnike putem više kanala. No, AI agenti trebaju jedinstveni pregled svih dodirnih točaka korisnika kako bi mogli pružiti sve ove prednosti. Tvrtke moraju ukloniti velike količine podataka, a samo mali broj AI agenata dosegne produkcijsku fazu zbog nestrukturiranih podataka i unutarnjih prepreka. AgentOS rješava te izazove i omogućuje sigurno i skalabilno korištenje AI-a u cijeloj tvrtki.

AgentOS spaja Infobipovu platformu za podatke o korisnicima (Conversational Customer Data Platform) s orkestracijom korisničkih putovanja u stvarnom vremenu, omogućujući jednosmjernu i dvosmjernu kontekstualnu komunikaciju kroz sve integrirane kanale. Tako se marketing, prodaja i korisnička podrška povezuju u jedinstvenu AI platformu, stvarajući besprijekorno korisničko iskustvo. To znači manje razdvojenih alata, bržu provedbu i mjerljive rezultate u konverziji korisnika, zadovoljstvo i vrijednost za klijenata.

Ključna prednost Infobipa je human-in-the-loop model, gdje AI poboljšava skalabilnost i učinkovitost, dok stručnjaci interveniraju u složenijim slučajevima, kontinuirano trenirajući i usavršavajući AI agente. Trgovci i e-commerce tvrtke zahvaljujući primjeni ovog modela svojim korisnicima pružaju hiperpersonalizirana iskustva, a sektori zdravstva i financija ova AI rješenja usvajaju kako bi poboljšali skrb o pacijentima, uz fokus na povjerenje, sigurnost i usklađenost s propisima.

Uz to, modularne komponente, MCP sučelja, otvoreni API-i i intuitivno korisničko sučelje omogućuju brzu implementaciju, integraciju ili samostalno korištenje. Tvrtke mogu započeti s jednim slučajem primjene, poboljšati korisničko iskustvo i brzo proširiti platformu na druge slučajeve. Ugrađena sigurnost i usklađenost osiguravaju da je svaka interakcija pouzdana, dajući tvrtkama povjerenje da se kroz automatizaciju procesa ne gubi kontrola u komunikaciji. Također, automatizacija i analitika omogućuju hiperpersonalizirano angažiranje korisnika i operativnu učinkovitost u velikim razmjerima, poručuju iz Infobip-a.

"AgentOS je platforma u kojoj se spajaju AI agenti, podaci, kanali i korisnička namjera, kako bi se odlučilo što će se dogoditi u svakoj interakciji. Platforma koristi našu omnichannel osnovu kako bi AI agenti mogli autonomno djelovati preko SMS-a, RCS-a, e-maila, WhatsAppa, glasovnih poziva i drugih kanala, prilagođavajući sadržaj u stvarnom vremenu na temelju konteksta korisnika. S više od 15 nativno integriranih kanala, Infobip je jedinstveno pozicioniran za primjenu agentnog AI-a u velikim razmjerima", izjavio je Krešo Žmak, glavni direktor za inovacije u Infobipu.

Infobip je integrirao i Model Context Protocol (MCP) servere u platformu kako bi AI agentima omogućilo komunikacijske “supermoći”. Tako kroz univerzalni jezik komunikacije MCP serveri omogućuju AI agentima rezervaciju letova, postavljanje dvofaktorske autentifikacije i više. Bez obzira koristi li tvrtka Infobipove agente ili ne, može u potpunosti iskoristiti globalnu komunikacijsku platformu i sve njezine kanale za krajnje AI-upravljanje korisničkim zadacima.