Qelo do kraja godine otvara nove punionice za električne automobile

Qelo, vodeći hrvatski pružatelj usluga elektromobilnosti, objavio je izvještaj za treće tromjesečje 2025. godine te istaknuo snažan rast poslovanja, ubrzanu izgradnju mreže punionica i niz novih razvojnih aktivnosti. Tvrtka nastavlja svoju politiku transparentnog informiranja javnosti i poslovnih partnera te dodatno učvršćuje poziciju jednog od ključnih aktera tranzicije prema održivoj mobilnosti u Hrvatskoj, stoji u priopćenju.

Tijekom trećeg tromjesečja Qelo je pustio u rad punjače na novim lokacijama – u Puli te u Novoj Gradiški i Ivancu. Na navedenim lokacijama dostupno je ukupno dvanaest novih mjesta za punjenje, uključujući 8 ultra-brzih (UFC) priključaka.

Do kraja godine Qelo će postaviti punjače na dodatne četiri lokacije: Lučko, Dugo Selo, Vodice i Županja. Na tim će punktovima korisnicima biti dostupno još četrnaest novih UFC priključaka, čime se značajno povećava dostupnost brzog punjenja na ključnim prometnim pravcima i urbanim središtima.

Za 2026. već je ugovorena gradnja punionica na pet novih lokacija s ukupno 24 UFC priključka, dok je dugoročni cilj do kraja 2026. postaviti infrastrukturu na dodatnih deset lokacija u Dalmaciji, Primorju i Zagrebu, s još 40 novih UFC priključaka.

U razdoblju od srpnja do rujna Qelo bilježi eksponencijalan rast korisničke baze te kontinuiran porast broja mjesečno izdanih računa. Usporedno s time, bilježi se veći broj punjenja, veći volumen potrošene energije te povećanje prosječnog broja punjenja po korisniku.

Tvrtka nastavlja produbljivati suradnju s finskim proizvođačem opreme Kempower, jednim od vodećih europskih dobavljača rješenja za brzo i ultra-brzo punjenje. Paralelno s time, Qelo razvija nove promotivne aktivnosti kako bi dodatno povećao vidljivost i dostupnost svojih usluga.

„Ono što danas vidimo na terenu potvrđuje da je tranzicija prema električnoj mobilnosti u punom zamahu. Broj korisnika i potrebe za pouzdanim, brzim i dostupnim punjenjem rastu iz mjeseca u mjesec. Naš je cilj osigurati da Hrvatska ima infrastrukturu koja može pratiti taj ritam – ne samo u velikim gradovima, nego i na ključnim prometnim pravcima i turističkim destinacijama. Pritom nam je važno da korisničko iskustvo ostane jednostavno, intuitivno i bez nepotrebnih koraka. U tome je snaga Qela: jedan sustav, jedna kartica, jedno rješenje za sve. Nastavit ćemo investirati i širiti mrežu kako bismo omogućili da električna mobilnost postane standard, a ne iznimka", izjavio je Tomislav Ivanetić, direktor za razvoj tvrtke Qelo

Qelo uskoro seli u svoje novo sjedište u Selskoj ulici 136 u Zagrebu. U sklopu novog prostora bit će postavljen i dodatni javni punjač, čije se puštanje u rad očekuje početkom godine, zaključuje se u priopćenju.

EU "zaratila" s Muskovom društvenom mrežom X

Europska unija pojačava pritisak na najveće svjetske tehnološke kompanije, jasno poručujući da neće odustati od provedbe vlastitih digitalnih pravila unatoč otvorenim političkim pritiscima iz Washingtona. Najnoviji potezi Bruxellesa – visoke kazne za Google i platformu X Elona Muska te pokretanje novih istraga protiv Mete – potvrđuju da se regulatorni sukob s američkim Big Techom tek zahuktava.

Nakon što je prije nekoliko mjeseci Alphabetov Google kažnjen s gotovo tri milijarde eura zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja, Europska komisija sada je izrekla i novčanu kaznu od 120 milijuna eura platformi X zbog nepridržavanja europskih pravila o moderiranju i upravljanju internetskim sadržajem. Riječ je o jednoj od prvih konkretnih sankcija izrečenih prema Muskovoj društvenoj mreži u okviru novih digitalnih propisa EU-a.

Istodobno, američka administracija sve otvorenije povezuje regulatorne poteze Bruxellesa s trgovinskim odnosima. Washington je, prema izvorima, sugerirao da bi smanjenje carina na uvoz čelika moglo biti uvjetovano ublažavanjem europskih digitalnih pravila, a američki diplomati dobili su zadatak pojačati lobiranje protiv zakona koje EU smatra temeljnima za uređenje digitalnog tržišta.

U središtu spora su Akt o digitalnim tržištima (DMA) i Akt o digitalnim uslugama (DSA). Prvi je usmjeren na ograničavanje tržišne snage najvećih igrača poput Amazona, Applea, Googlea, Mete, Microsofta, Booking.coma i ByteDancea, dok drugi velikim platformama nameće strože obveze u borbi protiv nezakonitog i štetnog sadržaja. Bruxelles tvrdi da bez tih alata nema ravnopravne tržišne utakmice niti zaštite korisnika.

Europska povjerenica za tržišno natjecanje Teresa Ribera odlučno odbacuje kritike iz SAD-a. Poručuje da EU ne dovodi u pitanje američke regulatorne standarde, ali da će isto tako braniti vlastita pravila i funkcioniranje digitalnog tržišta u Europi. Prema njezinim riječima, pravo tržišnog natjecanja nije politički alat niti sredstvo trgovinske ucjene, već temelj otvorenog i pravednog gospodarstva.

Pravni stručnjaci upozoravaju da početna snaga američkih prijetnji slabi. Daniel Mandrescu, odvjetnik iz Geradin Partnersa i profesor prava u Leidenu, smatra da pokretanje nove istrage protiv Mete pokazuje kako politički pritisci više nemaju istu težinu te da se vladavina prava u EU-u ne dovodi u pitanje pregovorima, prenosi Reuters.

Ipak, ključni testovi tek slijede. Rupprecht Podszun, profesor s Heinrich Heine sveučilišta u Düsseldorfu, ističe da je nova odlučnost europskih regulatora istodobno i obveza jer prostor za povlačenje sada postaje još uži. Posebno se prati slučaj Googleove oglašivačke tehnologije, u kojem je kompanija nedavno ponudila ustupke izdavačima i oglašivačima, odbijajući pritom zahtjev regulatora da proda dio poslovanja kako bi se izbjegli sukobi interesa.

Odluka Europske komisije o Googleovu prijedlogu očekuje se početkom sljedeće godine. Paralelno, otvorena je i istraga protiv Mete, u sklopu koje bi regulator mogao naložiti privremeno zaustavljanje uvođenja novih AI funkcionalnosti u WhatsAppu ako se procijeni da one guše konkurenciju.

Netflix pobijedio konkurenciju i sada je na korak do preuzimanja Warner Bros. Discoveryja

Netflix bi uskoro mogao preuzeti kontrolu nad jednim od najstarijih holivudskih studija, potvrđuju izvori upućeni u pregovore. Kako doznaje Bloomberg, kompanija je ušla u ekskluzivne razgovore o kupnji filmskih i televizijskih studija Warner Bros. Discoveryja, uključujući i streaming uslugu HBO Max – potez koji bi dramatično promijenio odnos snaga u globalnoj medijskoj industriji.

Riječ je o jednoj od najvećih potencijalnih akvizicija u povijesti zabavne industrije, a Netflix je, prema istim izvorima, spreman platiti čak 5 milijardi dolara naknade ako regulatori blokiraju transakciju. T

U nadmetanju za Warner Bros ključnu je prednost stekao Netflix, ostavivši iza sebe Paramount i Comcast. Bloomberg navodi kako je ponuda dosegnula cijenu od 30 dolara po dionici, dok je Paramount ranije nudio 27 dolara. Ipak, ta je utrka dobila i element regulatornog nadmudrivanja: Paramount je u dopisu upravi Warner Brosa tvrdio kako je upravo njegova ponuda „vjerojatnije prihvatljiva regulatorima“, a potom i kritizirao tijek prodajnog procesa nazvavši ga „kontaminiranim“.

No, čini se kako je Netflix ipak uspio osigurati ekskluzivne pregovore, a najava konačnog dogovora mogla bi stići vrlo brzo, pod uvjetom da tehnički detalji budu usklađeni. Warner Bros. Discovery, čija se vrijednost procjenjuje na više od 60 milijardi dolara, planira prethodno dovršiti izdvajanje svojih kabelskih mreža.

Ako se sporazum realizira, Netflix bi prvi put u povijesti upravljao velikim holivudskim studijem. Time bi u njegov portfelj dospjele neke od najprepoznatljivijih franšiza i serijala globalne pop-kulture: The Sopranos, The White Lotus, Harry Potter, Friends i mnogi drugi.

Netflix bi preuzeo i opsežnu fizičku infrastrukturu – uključujući čuvene studije u Burbanku – te bogatu arhivu audiovizualnih sadržaja Warner Brosa. Takva akvizicija otvorila bi potpuno novu dimenziju Netflixova poslovnog modela, koji je dosad počivao na licenciranju i vlastitoj produkciji, ali ne i na posjedovanju tradicionalnih studijskih pogona.

Bloomberg Intelligence procjenjuje kako ponuda od 30 dolara po dionici implicira vrijednost Warner Brosove studijske i streaming imovine na oko 75 milijardi dolara. No, takva konsolidacija mogla bi se suočiti s ozbiljnim regulatornim preprekama.

Kombiniranje Netflixovih i WB-ovih streaming servisa stvorilo bi golemu bazu od oko 450 milijuna pretplatnika diljem svijeta, što je već izazvalo zabrinutost američkih dužnosnika. Kongresnik Darrell Issa tako je upozorio kako bi spajanje moglo „naštetiti potrošačima“, dok je senator Mike Lee poručio kako transakcija zahtijeva temeljitu provjeru.

Zlatko Granik: Uspješan lider je onaj koji iza sebe ostavlja sretan i uspješan tim

Za Zlatka Granika, globalnog potpredsjednika za softverski inženjering u SAP-u, COTRUGLI MBA program nije bio samo prilika za učenje, već trenutak u kojem je počeo sagledavati širu sliku svoje karijere i liderskih vještina. „Prije COTRUGLIJA bio sam više fokusiran na tehničke, inženjerske odluke. Sve sam promatrao kroz tehničku prizmu – cilj je bio napraviti savršen proizvod koji ćemo predstaviti tržištu. Tijekom programa počeo sam razvijati širu perspektivu: shvatio sam da nije važno samo imati najbolji proizvod, već da iza njega stoji cijeli niz ljudi i partnera koji moraju odraditi svoj dio posla da bi proizvod došao do kupca i ostvario rezultat.“

Od tehničkog stručnjaka do lidera s vizijom

Tijekom programa Zlatko je otkrio koliko međuljudske i liderske vještine utječu na uspjeh. „Danas je fokus manje na tehničkim odlukama, a više na međuljudskim odnosima, planiranju, strategiji i viziji naših proizvoda. Sve je više poslovno orijentirano - cilj je da kroz dobre tehničke odluke stvorimo pravu vrijednost za klijenta. Trenutno je razvojni put ponešto izazovan jer razvojni centar u Srbiji još nije jako velik i nismo dio EU, ali naš je cilj pokazati da ovdje ima mnogo talentiranih i sposobnih ljudi koji znaju napraviti vrhunski proizvod. Na kraju, nije važna kvantiteta, nego kvaliteta.“

Iskustva koja oblikuju lidera

O iskustvima koja su oblikovala Zlatko kaže: „Oblikovalo me puno toga, od ranog natjecateljskog duha do kasnijeg poslovnog iskustva. Tijekom školovanja učio sam donositi dobre odluke i biti primjer drugima. Moji su roditelji imali vlastiti biznis i pokazali mi koliko je važno odlučivati objektivno. Kad sam postao lider, redovito sam imao sastanke jedan-na-jedan s članovima tima. Razgovarali smo o tome što im se sviđa da nastavim raditi, a što da promijenim. Takav pristup puno doprinosi kulturi otvorenog feedbacka.“

Pouke za mlađu verziju sebe i definicija liderstva

Zlatko ističe važnost profesionalnih veza i otvorenih odnosa. “Jedna od lekcija koju bih poručio mlađem sebi jest: ne zatvaraj vrata. Profesionalne veze vrijedi održavati jer mnogo znače kroz karijeru. Danas znam da bih neke odnose pokušao popraviti ranije.“
Za njega, pravi lider je onaj koji inspirira primjerom. „Uspješan lider je onaj koji se okrene i vidi sretan, uspješan tim koji ga slijedi. Lider mora biti primjer, kompetentan, posvećen i potpuno uključen u ono što radi. To je moćan signal koji inspirira druge.“

SPONZORIRANO / PROMO

"Kreativno" poslovanje u Italiji Amazon stajalo kazne od 180 milijuna eura

Talijanska podružnica Amazona okončala je jednu od najopsežnijih istraga o poreznim i radnim nepravilnostima u logističkom sektoru nakon što je pristala na isplatu oko 180 milijuna eura te na ukidanje sustava za nadzor dostavljača koji je bio pod povećalom regulatora.

Riječ je o dijelu milijardu eura vrijedne nagodbe koja obuhvaća 33 tvrtke u Italiji, među kojima se nalaze i lokalne podružnice DHL-a, FedExa i UPS-a te maloprodajni lanac Esselunga. Sve su bile predmet istih ili sličnih istraga koje su vodili milanski tužitelji.

Istraga protiv Amazonove logističke divizije pokrenuta je još u srpnju 2024., kada je tvrtka bila osumnjičena za zaobilaženje poreznih i radnih propisa. Model poslovanja, tvrde istražitelji, oslanjao se na mrežu kooperativa i manjih društava s ograničenom odgovornošću koja su formalno zapošljavala radnike, dok je Amazon od njih kupovao uslugu dostave. Time se, prema sumnjama, izbjegavala obveza plaćanja PDV-a i smanjivali doprinosi za socijalno osiguranje.

Zbog toga su tužitelji privremeno blokirali 121 milijun eura imovine Amazonove logističke jedinice.

Nagodba, o kojoj je prvi pisao talijanski poslovni dnevnik Il Sole 24 Ore, ne odnosi se samo na financijske sankcije. U sklopu dogovora sve uključene kompanije pristale su izravno zaposliti više od 50.000 radnika koji su ranije radili putem kooperativa. Time se, poručuju izvori, želi stati na kraj modele radnog angažmana koji je godinama bio u sivoj zoni.

Anthropic želi preduhitriti OpenAI pri izlasku na burzu

Američka AI kompanija Anthropic, jedan od najbrže rastućih konkurenata OpenAI-ju, počeo je aktivno pripremati teren za izlazak na burzu koji bi se, prema izvorima Financial Timesa, mogao dogoditi već 2026. godine. Iako je riječ o relativno mladoj kompaniji, ambicije su iznimno velike – potencijalna valuacija u trenutku listanja mogla bi se mjeriti u stotinama milijardi dolara.

Kako bi formalizirao prve korake prema inicijalnoj javnoj ponudi, Anthropic je angažirao renomiranu odvjetničku kuću Wilson Sonsini, dugogodišnjeg pravnog savjetnika iz Silicijske doline. Paralelno s time, tvrtka provodi detaljan interni proces usklađivanja financija, upravljanja i operacija kako bi zadovoljila sve regulatorne preduvjete za izlazak na tržište kapitala.

Prema informacijama FT-a, Anthropic razmatra i novu rundu financiranja koja bi podigla njegovu valuaciju iznad 300 milijardi dolara. Posljednja velika investicija stigla je u rujnu, kada je kompanija prikupila 13 milijardi i time dosegnula vrijednost od 183 milijarde dolara. Iako je već razgovarao s više investicijskih banaka, još nije odabran glavni nositelj IPO-a.

U pozadini tih priprema odvija se i širi trend konsolidacije moći među velikim igračima u AI industriji. OpenAI, čija je tržišna vrijednost nedavno procijenjena na oko 500 milijardi dolara, također navodno razmatra izlazak na burzu te započinje interne pripreme, iako zasad bez indikacije o konkretnom roku za listanje.

Ako oba tehnološka diva krenu prema burzama, tržište bi u sljedećih nekoliko godina moglo svjedočiti najvećim javnim ponudama još od zlatnog doba internetskih IPO-a – uz neizbježan interes investitora koji žele kapitalizirati ubrzani razvoj umjetne inteligencije.

Rusija zabranila popularnu gaming platformu Roblox

Rusija je zabranila internetsku gaming platformu Roblox, jedan od najpopularnijih globalnih servisa za igranje i kreiranje virtualnih svjetova, uz obrazloženje da na njoj postoji sadržaj koji krši domaće zakone o “ekstremističkim aktivnostima”. Odluka, o kojoj su prvi izvijestili ruski državni mediji, ponajviše se odnosi na prisutnost LGBTQ tema, koje Rusija već godinama agresivno suzbija kroz zakonodavne i regulatorne mjere.

Roblox, koji se često uspoređuje s Minecraftom zbog otvorenog pristupa kreiranju sadržaja, okuplja milijune korisnika u zajednicama koje uključuju sve – od vojnih role-play igara do grupa za LGBTQ solidarnost. Upravo su te zajednice, prema navodima ruske agencije za nadzor komunikacija, jedan od ključnih razloga za zabranu pristupa platformi na teritoriju države.

Tvrtka nije komentirala odluku Moskve, no ona dolazi u razdoblju kada Roblox globalno prolazi kroz pojačani nadzor regulatora. U Sjedinjenim Državama platforma se suočava s istragama u Teksasu i Louisiani zbog navodne izloženosti maloljetnika seksualnim predatorima, što je otvorilo pitanja sigurnosti i učinkovitosti moderiranja sadržaja. Roblox je u međuvremenu uveo strože provjere dobi i dodatne alate za moderiranje, a početkom iduće godine planira aktivirati obveznu provjeru lica za pristup chat funkcijama – potez koji istovremeno izaziva i sigurnosne i privatnosne dvojbe.

Uz to, nova interna pravila koja od developera traže označavanje sadržaja s “osjetljivim političkim, društvenim ili religijskim temama” izazvala su burne reakcije u gaming industriji. Udruge koje zastupaju manjinske skupine, poput Out Making Gamesa, Women in Games i BAME in Games, optužile su platformu da pretjerano ograničava teme i time potencijalno utišava važne društvene rasprave. Sporni primjeri uključuju i teme poput jednakosti plaća u sportu, koje je Roblox svrstao u kategoriju “osjetljivih”.

Iako se zabrana u Rusiji službeno temelji na zakonskim odredbama vezanima uz LGBTQ sadržaj, ona se uklapa u širi obrazac strože kontrole internetskog prostora u zemlji. Ruske vlasti posljednjih godina blokirale su niz globalnih platformi i servisa, pozivajući se na zaštitu nacionalne sigurnosti, tradicionalnih vrijednosti ili borbu protiv ekstremizma.

Prema podacima analitičke kompanije Appfigures, Roblox je u Rusiji dosad preuzet oko 70 milijuna puta na mobilnim uređajima, a samo ove godine više od 8 milijuna puta. To znači da će odluka o zabrani imati značajan utjecaj na digitalne navike mlađe populacije, ali i na developere koji su na platformi gradili zajednice i poslovne modele.

Arapski državni fondovi priključuju se "borbi" za Hollywood

Proces mogućeg preuzimanja Warner Bros. Discoveryja (WBD) ulazi u završnu, najnapetiju fazu, a prema informacijama koje kolaju u Hollywoodu, u igru su sada ušli i državni investicijski fondovi Saudijske Arabije, Katara i Abu Dhabija. Njihov kapital stoji iza najnovije, najizdašnije ponude koju je Paramount Skydance podnio početkom prosinca za otkup cijelog medijskog konglomerata, piše Variety.

U drugom krugu nadmetanja naime stigle su ponude triju najvećih imena globalne medijske industrije: Paramount Skydance cilja preuzeti cijeli WBD, dok se Netflix i Comcast bore isključivo za studio Warner Bros. i njegov streaming segment, bez interesa za linearne TV kanale koji su dio Discovery Global portfelja.

Iako službeni financijski detalji nisu objavljeni, izvori bliski pregovorima tvrde kako je Paramountova ponuda znatno viša od one koju je podnio prošlog mjeseca. I dalje je najvećim dijelom financira obitelj Ellison — predvođena Larryjem Ellisonom, milijarderom i suosnivačem Oraclea — uz podršku RedBird Capitala, Apollo Global Managementa i nekoliko drugih fondova.

No ono što je izazvalo najviše pozornosti jest angažman triju državnih investicijskih fondova Bliskog istoka (PIF, QIA i ADIA), što pokazuje koliko se globalni kapital intenzivno preusmjerava prema zabavnoj i medijskoj industriji.

Netflix, koji povijesno preferira potpuno preskakanje kino-distribucije, u svojoj ponudi — također višoj nego u prvom krugu — obećao je zadržati postojeće kino-aranžmane Warner Brosa. Time streaming div želi osigurati glatku tranziciju poslovanja i izbjeći otpor hollywoodskih partnera koji su godinama ulagali u sustav kino-premijera.

Unatoč angažmanu državnih fondova iz Saudijske Arabije, Katara i UAE-a, izvori tvrde kako razina njihovog financijskog udjela nije dovoljna da aktivira nadzor američkog CFIUS-a, tijela koje analizira strane akvizicije zbog potencijalnih rizika po nacionalnu sigurnost.

Podsjetimo, Paramount Skydance već je ranije slao tri ponude za preuzimanje, uključujući onu od 23,50 dolara po dionici, ali ih je odbor WBD-a sve odbio kao nedostatne. U ranijim verzijama Ellison je predlagao i da aktualni CEO WBD-a David Zaslav dobije poziciju supredsjednika i su-izvršnog direktora u eventualnoj zajedničkoj kompaniji, no nije poznato zadržava li ta ideja mjesto u novoj, "podebljanoj" ponudi.

Iako analitičari kažu kako je izvjesno da će jedan od tri kandidata dobiti zeleno svjetlo za preuzimanje, također upozoravaju kako odluka ipak nije u potpunosti izvjesna.

Saudijski državni fond imat će potpunu kontrolu nad izdavačkom kućom Electronic Arts

Nakon mjeseci zatišja oko najvećeg najavljenog privatnog preuzimanja u povijesti gaming industrije, napokon se znaju ključni detalji: saudijski Public Investment Fund (PIF) mogao bi postati gotovo jedini vlasnik Electronic Artsa, jedne od najpoznatijih globalnih gaming kompanija.

Electronic Arts je još u listopadu objavio namjeru povlačenja s burze kroz preuzimanje teško 55 milijardi dolara, uz sudjelovanje PIF-a, Affinity Partnersa Jareda Kushnera i investicijske kuće Silver Lake. U tom trenutku struktura budućeg vlasništva nije bila javno poznata. No prema novim informacijama Wall Street Journala, potkrijepljenima dokumentacijom predanom brazilskom regulatoru za tržišno natjecanje, PIF bi u konačnici kontrolirao čak 93,4 posto EA-a.

Silver Lake bi zadržao udio od 5,5 posto, dok bi Affinity Partners držao 1,1 posto. Saudijski fond je već i značajan investitor u obje te tvrtke, što cijelu transakciju dodatno učvršćuje pod njegovu kontrolu.

Prema regulatornoj dokumentaciji, oko 36,4 milijarde dolara pokriva se kapitalom, dok bi se preostalih 20 milijardi financiralo kroz dug. PIF u EA-u već posjeduje udio vrijedan 5,2 milijarde dolara.

Ovaj je potez kulminacija višegodišnje strategije saudijskog državnog investicijskog fonda da agresivno ulaže u industriju videoigara. PIF je proteklih godina stekao značajne pozicije u Take-Twou, Capcomu, Nexonu i Nintendu, a preuzimanje EA-a bilo bi njegov najambiciozniji korak dosad.

Izvršni direktor EA-a Andrew Wilson pokušao je umiriti strahove igrača i investitora odmah nakon objave preuzimanja, istaknuvši kako “vrijednosti kompanije i predanost globalnoj zajednici igrača ostaju nepromijenjeni”. EA zasad nastavlja normalno poslovati kao javna kompanija dok traje višeregionalna regulatorna provjera.

Transakcija i dalje čeka odobrenje dioničara i svih nadležnih regulatora. Do tada će Electronic Arts ostati izlistan na burzi — no ako proces dobije zeleno svjetlo, kompanija će u potpunosti prijeći pod kontrolu saudijskog državnog fonda, čime bi globalna gaming industrija dobila novog, iznimno moćnog vlasnika.

Trump naredio povećanje cijene ulaznica za strance koji posjećuju američke nacionalne parkove

Strani posjetitelji koji od 2026. planiraju obilazak najpoznatijih američkih nacionalnih parkova, poput Grand Canyona, Yosemitea ili Rocky Mountaina, morat će izdvojiti znatno više nego dosad. Administracija Donalda Trumpa uvodi novu naknadu od 100 dolara po osobi za sve međunarodne posjetitelje koji ulaze u 11 najposjećenijih parkova, povrh postojećih ulaznih cijena.

Riječ je o najznačajnijem povećanju cijena za inozemne posjetitelje u posljednjih nekoliko godina, a Ministarstvo unutarnjih poslova — koje upravlja nacionalnim parkovima — poručuje kako je cilj mjere „staviti američke obitelji na prvo mjesto“ te smanjiti troškove za domaće građane.

Uz jednodnevne ulaznice, stranci će osjetiti i veliko poskupljenje godišnjih propusnica: od 2026. one će koštati više od 250 dolara, dok će američki državljani i stalni rezidenti nastaviti plaćati istu cijenu kao i dosad — 80 dolara.

Ministar unutarnjih poslova Doug Burgum ističe da nova pravila jamče „pošteniju raspodjelu troškova“, uz napomenu da američki porezni obveznici već financiraju održavanje parkova kroz postojeće porezne sheme. Povećani prihodi od stranih gostiju, tvrdi administracija, bit će usmjereni u obnovu infrastrukture i očuvanje prirodnih resursa.

Ovaj potez nadovezuje se na izvršnu uredbu koju je Trump potpisao u srpnju, a kojom je naloženo povećanje cijena ulaznica za inozemne posjetitelje. Bijela kuća tada je poručila kako će dodatni prihodi ojačati proračun za očuvanje parkova, unatoč paralelnim planovima administracije o rezanju sredstava Službi nacionalnih parkova.

Nacionalni parkovi u SAD-u posljednjih godina bilježe povijesno visoku posjećenost: samo u 2024. zabilježeno je više od 331 milijun posjeta, približno šest milijuna više nego godinu ranije. Najpopularniji među njima ostaju Everglades na Floridi, Yosemite u Kaliforniji te Rocky Mountain u Coloradu.

Trumpova administracija tvrdi kako će nova struktura cijena pridonijeti dugoročnoj održivosti sustava, no očekuje se i određena doza nezadovoljstva na globalnoj turističkoj sceni, osobito među operatorima koji organiziraju putovanja u SAD.

Infobip predstavio prognozu za 2026. godinu: AI, super-aplikacije i opet AI

Globalna cloud komunikacijska platforma Infobip predstavila je svoje prognoze za 2026. godinu, ističući transformativne trendove za koje se očekuje da će redefinirati način na koji tvrtke komuniciraju s korisnicima i posluju unutar različitih sektora. U središtu tih promjena nalazi se šira primjena AI agenata, razvoj super-aplikacija kao integriranih ekosustava te rast AI modela koji prioritiziraju privatnost i omogućuju skalabilnu i usklađenu automatizaciju.

„2026. godina bit će prekretnica jer se generativna umjetna inteligencija i komunikacija kroz više kanala sve snažnije povezuju i redefiniraju korisničko iskustvo i digitalne ekosustave. Sektori maloprodaje i e-trgovine već prednjače u pružanju visoko personaliziranih iskustava, dok zdravstveni i financijski sektor ubrzano uvode AI rješenja koja doprinose unapređenju skrbi o pacijentima i sigurnosti podataka. Ključ budućnosti korisničke podrške leži u modelu suradnje čovjeka i tehnologije – gdje AI automatizacija djeluje u sinergiji s ljudskom stručnosti kako bi se osigurala učinkovitost i istodobno zadržala empatija“, izjavio je Silvio Kutić, suosnivač i glavni izvršni direktor Infobipa.

AI agenti preuzet će većinu interakcija s korisnicima

Do 2026. godine očekuje se da će AI agenti upravljati s do 95 posto korisničkih upita, pružajući trenutačnu i personaliziranu podršku 24/7. Ti agenti sve više nadilaze ulogu osnovnih chatbotova za često postavljana pitanja te se razvijaju u napredne modele slične ljudskom načinu komunikacije, sposobne za vođenje složenih i autonomnih razgovora. Korisnička podrška prolazi kroz brzu transformaciju uz primjenu glasovnih i chat AI agenata u kombinaciji s modelom suradnje čovjeka i tehnologije. Tvrtke već koriste AI chatbotove za obradu rutinskih bankarskih upita i praćenje narudžbi u e-trgovini, dok napredni glasovni asistenti otvaraju nove mogućnosti za automatizaciju i unapređenje korisničke komunikacije. Takav pristup omogućuje ljudskim agentima da se usredotoče na složenije slučajeve, dok korisnici dobivaju brzu, ali i empatičnu podršku.

Super-aplikacije i Rich Messaging kanali oblikuju novo korisničko iskustvo

Platforme poput WhatsAppa i RCS-a (Rich Communication Services) prerastaju u super-aplikacije koje u jednom sučelju objedinjuju komunikaciju, marketing pa čak i plaćanje. Tvrtke sve češće koriste RCS za sigurne, interaktivne razgovore kroz koje korisnici mogu obaviti cijeli proces – od informiranja do kupnje – bez napuštanja kanala komunikacije. U maloprodaji se RCS koristi za slanje interaktivnih prikaza proizvoda, što kupcima omogućuje pregled, narudžbu i dogovor dostave izravno u chatu. Slično tome, zdravstvene ustanove putem WhatsAppa sada omogućuju rezervaciju termina i plaćanje usluga, čime se korisnička interakcija dodatno pojednostavljuje.

Upravljanje podacima predstavlja najveći izazov za AI rješenja

Iako se većina današnjih AI inovacija temelji na velikim, generičkim modelima umjetne inteligencije, sve je veće zanimanje za manje, specijalizirane modele koji se mogu pokretati na standardnoj ili lokalnoj (on-premises) infrastrukturi, omogućujući višu razinu zaštite podataka i usklađenosti s propisima, uz očuvanje preciznosti i kontekstualne relevantnosti odgovora.

Najveći izazov s kojim se napredna AI rješenja susreću odnosi se upravo na podatke i to kako ih učinkovito prikupiti, objediniti, pripremiti i aktivirati kroz vlastite i interne izvore radi stvaranja kvalitetnijeg korisničkog iskustva. Infobip je usmjeren na rješavanje fragmentiranosti podataka i omogućavanje tvrtkama maksimalno iskorištavanje potencijala napredne automatizacije i integriranog korisničkog puta.

Pritom je poseban fokus stavljen na povezivanje internih izvora podataka radi preciznijeg targetiranja i efikasnije dodjele potencijalnih klijenata, uz istodobno osiguravanje usklađenosti i zaštite privatnosti. Lideri u industriji pritom sve češće daju prednost sigurnosti i regulatornoj usklađenosti u odnosu na brzinu lansiranja proizvoda, s ciljem zaštite korisnika i izgradnje dugoročnog povjerenja.

„Ulaskom u 2026. godinu naš je cilj i dalje osnaživati tvrtke da iskoriste nove prilike i postanu predvodnici trendova u sve dinamičnijem digitalnom okruženju. U procesu digitalne transformacije veselimo se nastavku zajedničkog razvoja inovativnih rješenja s našim partnerima i korisnicima“, poručio je Kutić.

Amazon omogućio brzu 30-minutnu dostavu

Amazon je ovaj tjedan predstavio novu uslugu dostave koja obećava isporuku narudžbi u 30 minuta ili manje, za početak u Seattleu i Philadelphiji. Riječ je o najambicioznijem iskoraku kompanije u segment brze i “last-mile” logistike još od ukidanja Prime Now platforme 2021. godine.

Nova opcija, označena jednostavno kao “30-Minute Delivery”, vidljiva je korisnicima u Amazonovoj aplikaciji i na početnoj stranici. Usluga omogućuje naručivanje širokog spektra svakodnevnih artikala — od mliječnih proizvoda, svježeg voća i povrća, paste za zube i kozmetike, do opreme za kućne ljubimce, pelena, elektronike, sezonskih artikala, lijekova, grickalica i raznih kućanskih potrepština.

Model naplate razlikuje se ovisno o statusu korisnika: članovi Prime programa plaćaju 3,99 dolara po narudžbi, dok korisnici bez pretplate izdvajaju 13,99 dolara. Za kupnju manje vrijednosti od 15 dolara dodaje se i naknada za mali iznos košarice od 1,99 dolara.

Nakon potvrde narudžbe, kupci u aplikaciji mogu pratiti dostavu u stvarnom vremenu te ukoliko žele ostaviti napojnicu vozaču.

Prema Amazonu, ključ ultra-brzog servisa leži u mreži manjih, visoko specijaliziranih logističkih objekata smještenih bliže četvrtima u kojima kupci žive i rade. “Ovakva infrastruktura minimizira udaljenosti koje dostavljači moraju prelaziti, povećava sigurnost zaposlenika u centrima za obradu i u konačnici omogućuje dramatično brže isporuke”, poručili su iz kompanije.

Ovo je drugi put u kratkom razdoblju da Amazon testira brzu dostavu. U listopadu je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokrenuo dostavu od 15 minuta, a pojedine narudžbe tada su kupcima stizale za samo šest minuta. Američko tržište, međutim, zbog veće geografske rasprostranjenosti i kompleksnijih urbanih obrazaca predstavlja znatno zahtjevniji izazov.

Najava dolazi u trenutku kada Amazon ubrzano širi logističke kapacitete. Kompanija je ranije ove godine najavila ulaganje veće od 4 milijarde dolara kako bi do 2026. utrostručila svoj dostavni ekosustav.

Google planira dio svoje računalne infrastrukture preseliti u svemir

Google razvija ambiciozni projekt pod radnim nazivom Project Suncatcher, kojim želi u sljedećem desetljeću dio računalne infrastrukture preseliti – izvan Zemlje. Ideja je jednostavna, ali radikalna: podatkovne centre za potrebe umjetne inteligencije graditi u svemiru i napajati ih izravno energijom Sunca.

Izvršni direktor Googlea Sundar Pichai rekao je u emisiji Fox News Sunday da kompanija planira već 2027. godine napraviti prvi konkretan korak.

„Poduzet ćemo prvi korak 2027. godine. Poslat ćemo malene, malene rackove s računalima, smjestiti ih u satelite, testirati ih, a zatim postupno povećavati opseg”, najavio je Pichai.

Prema njegovim riječima, u roku od desetak godina izgradnja izvanzemaljskih podatkovnih centara mogla bi postati uobičajena stvar.

„U Googleu smo uvijek ponosni na to što se upuštamo u ‘moonshot’ projekte. Jedan od naših moonshot ciljeva je: kako jednog dana imati podatkovne centre u svemiru kako bismo učinkovitije iskoristili energiju Sunca, koje proizvodi sto tisuća trilijuna puta više energije nego što danas stvaramo na Zemlji”, rekao je.

Googleov „kozmički zaokret” dolazi u trenutku kada se tehnološke kompanije nalaze pod sve većim pritiskom zbog goleme potrošnje energije i resursa potrebnih za rad podatkovnih centara, osobito onih koji pokreću modele umjetne inteligencije.

Na razini Ujedinjenih naroda raste zabrinutost zbog ekološkog otiska AI-ja.

„Još uvijek ne znamo dovoljno o utjecaju umjetne inteligencije na okoliš, ali neki dostupni podaci su zabrinjavajući”, upozorila je u studenom Sally Radwan, glavna direktorica za digitalne tehnologije u Programu Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). „Moramo se pobrinuti da neto učinak umjetne inteligencije na planet bude pozitivan prije nego što tehnologiju uvedemo u široku primjenu.”

UN ističe nekoliko glavnih izvora opterećenja: eksploataciju rijetkih materijala i minerala za izgradnju čipova i opreme, velike količine elektroničkog otpada koje stvaraju podatkovni centri, ogromne količine vode potrebne za hlađenje servera, te emisije stakleničkih plinova nastale zbog potrošnje električne energije.

Googleov plan, barem u teoriji, dio tog tereta pokušava „izgurati” izvan planeta – bliže izvoru energije, a dalje od ekosustava koje sustavi hlađenja i infrastruktura danas opterećuju na Zemlji.

Pichai je prošlog tjedna u podcastu „Google AI: Release Notes” dodatno pojasnio kako bi mogao izgledati prvi eksperimentalni korak.

„U 2027. se nadamo da ćemo imati TPU negdje u svemiru”, rekao je, referirajući se na Googleov prilagođeni AI čip (Tensor Processing Unit) koji je ključan za treniranje i rad naprednih modela umjetne inteligencije.

Prema zasad poznatim informacijama, početna faza uključivala bi vrlo male „rackove” s nekoliko strojeva smještenih u satelite, ponajprije za testiranje pouzdanosti, latencija i mogućnosti daljnjeg skaliranja. Tek ako se ti testovi pokažu uspješnima, Google bi postupno gradio sve snažnije izvanzemaljske podatkovne centre.

Iako ideja podatkovnih centara u svemiru zvuči kao scenarij iz znanstvenofantastičnog filma, kontekst u kojem nastaje vrlo je pragmatičan: troškovi energije, klimatske promjene i eksplozivan rast računalnih potreba za AI.

Ako Project Suncatcher uspije, Google bi mogao otvoriti potpuno novu kategoriju infrastrukture – svemirske podatkovne centre koji se napajaju izravno solarnom energijom i barem djelomično rasterećuju Zemlju od ekološkog računa za digitalnu revoluciju.

Jedan od najpoznatijih short-sellera na svijetu prozvao Teslu: Ta kompanija je van realnosti

Jedan od najpoznatijih short-seller investitora na svijetu, Michael Burry, ponovno je izazvao buru na tržištu nakon što je u opsežnoj analizi objavljenoj na Substacku prozvao Teslu – i to vrlo oštro. Burry, koji je globalnu slavu stekao nakon što je uspješno predvidio kolaps američkog tržišta nekretnina 2008., smatra da je valuacija kompanije Elona Muska “potpuno van realnosti”.

Business Insider prvi je ukazao na njegove najnovije komentare, u kojima Tesla služi kao primjer, kako kaže, “tragične algebre dioničke kompenzacije”. Prema Burrryu, proizvođač električnih vozila godišnje razvodnjava temeljni kapital za 3,6 posto, a pritom ne provodi otkup vlastitih dionica – što značajno utječe na vrijednost postojećih udjela.

“Tržišna kapitalizacija Tesle već je dugo smiješno napuhana”, poručio je Burry. Posebno je kritizirao Muskove kompenzacijske planove, uključujući paket vrijedan oko bilijun dolara, koji su dioničari prošlog mjeseca potvrdili na skupštini. Prema Burryu, takav bi aranžman mogao dodatno razvodniti udjele investitora.

Burry se osvrnuo i na česte strateške zaokrete Tesle, primijetivši kako se Muskova kompanija stalno preusmjerava prema idućem velikom tehnološkom obećanju.

“Prvo je narativ bio na električnim automobilima — dok nije stigla konkurencija. Potom autonomna vožnja — sve dok i tu nije stigla konkurencija. Sada su u fokusu roboti, sve dok se, naravno, ne pojave novi rivali”, napisao je investitor.

Iako je poznat po velikim okladama protiv Tesle, ovoga puta nije otkrio drži li trenutačno short poziciju na dionici američkog proizvođača električnih automobila.

Njegov istup stiže tek nekoliko tjedana nakon što je otvorio značajne short pozicije na Nvidiju i Palantir putem put opcija, tipičnog instrumenta za ulaganje u pad cijene dionice. Nedugo potom, Burry je i formalno ugasio svoj fond Scion Capital, odlučivši tržišne analize objavljivati izravno na Substacku.

U sličnom smjeru oglasio se i veteran Wall Streeta Jim Chanos, rekavši za Yahoo Finance da ga zabrinjava način na koji Nvidia koristi dobavljačko financiranje za poticanje prodaje — tema koju i Burry redovito kritizira.

Ipak, unatoč upozorenjima dvojice najpoznatijih short-sellera, raspoloženje na Wall Streetu ide u suprotnom smjeru. Analitičari postaju sve konstruktivniji prema Tesli, ističući napredak u autonomnoj vožnji i razvoja vlastitih računalnih čipova. Melius Research je prošlog tjedna Teslu proglasio “obveznom dionicom za posjedovati”, dok je Stifel tjedan ranije podignuo ciljanu cijenu i ponovio preporuku kupnje, posebno naglašavajući FSD sustav i potencijal robotaxi usluge.

Musk, koji je godinama u sukobu sa short-sellerima, nedavno je iskoristio priliku da poruči Billu Gatesu da svoj short na Teslu “zatvori uskoro”.

Lufthansa uvodi mogućnost odgođenog plaćanja za aviokarte

Lufthansa Grupa uvodi veliki iskorak u digitalnom plaćanju: putnici u sve više zemalja mogu birati između nekoliko fleksibilnih modela koje nudi švedska fintech platforma Klarna — od plaćanja unaprijed do odgode ili obročnog podmirenja troškova putovanja. Riječ je o jednoj od najvećih suradnji između tradicionalne europske aviokompanije i globalnog pružatelja BNPL (buy now, pay later) usluga.

Prvi val implementacije obuhvaća Sjedinjene Američke Države te devet europskih tržišta: Austriju, Belgiju, Dansku, Finsku, Njemačku, Nizozemsku, Norvešku, Švedsku i Švicarsku. Na tim tržištima putnici Lufthansa Grupe već mogu birati između plaćanja odmah, odgode ili obročne otplate. Kompanija planira da sve zrakoplovne kompanije unutar njezine mreže dobiju pristup novim mogućnostima plaćanja do kraja drugog tromjesečja 2026. godine.

„Naše korisnike i njihovo iskustvo pri rezervaciji stavljamo u središte svega što radimo“, poručio je Oliver Schmitt, čelnik digitalnih korisničkih rješenja u Lufthansa Grupi. Kako ističe, partnerstvo s Klarnom i Adyénom omogućuje aviokompaniji da ponudi veći izbor i fleksibilnost, što je jedan od ključnih trendova u globalnom turizmu.

Iz Klarne ističu kako putnici danas očekuju kontrolu i transparentnost pri plaćanju. „Zajedno putnicima dajemo sigurnost da biraju model koji im najbolje odgovara“, rekao je David Sykes, glavni komercijalni direktor Klarne, referirajući se na rastuću potražnju za BNPL opcijama kod rezervacije putovanja.

Adyenova predsjednica za EMEA regiju, Alexa von Bismarck, naglašava da kombinacija njihove infrastrukture i Klarninih rješenja donosi „glatko i fleksibilno iskustvo checkouta“ koje sve više putnika očekuje i kod velikih legacy prijevoznika.

Klarna već surađuje s nizom globalnih igrača u travel industriji, uključujući Airbnb, Booking.com, Expedia i Hotels.com.

Podaci PYMNTS Intelligencea pokazuju kako je 8 posto potrošača u zadnja tri mjeseca koristilo BNPL kako bi financiralo troškove putovanja, dok je najčešći motiv jednostavnost prijave i transparentnost modela. Trend je posebno izražen među mlađim putnicima i onima koji rezerviraju skuplje višednevne turističke pakete.

Redatelj James Cameron još jednom kritizirao generativnu umjetnu inteligenciju

James Cameron, proslavljeni američki redatelj koji u svom opusu ima hit franšize poput "Terminatora" i "Avatara" još je jednom izazvao pozornost svojim stavovima o umjetnoj inteligenciji.

U razgovoru za CBS Sunday Morning, povodom nadolazećeg izlaska filma “Avatar: Fire and Ash”, Cameron je istaknuo kako se tehnologija koju koristi na snimanju nerijetko pogrešno uspoređuje s generativnom umjetnom inteligencijom. Razlog tome je što oba pristupa uključuju rad s računalno generiranim likovima. No sličnost, tvrdi on, prestaje upravo tamo.

“Godinama se mislilo da računala preuzimaju posao glumaca. A zapravo, kada pogledate što radimo, performance capture je proslava kreativnog odnosa glumca i redatelja,” rekao je Cameron. Kao ilustraciju, CBS je prikazao kako glumci podvodne scene izvode u golemom bazenu zapremnine 250 tisuća galona, pri čemu se svaka nijansa njihove fizičke aktivnosti bilježi i kasnije prenosi u digitalni svijet.

Za razliku od tog procesa, generativna umjetna inteligencija – koja na temelju nekoliko rečenica može stvoriti potpuno nove likove, glumce ili cijele izvedbe – Cameronu se čini duboko problematičnom. “To je zastrašujuće. To je upravo ono što mi ne radimo,” naglasio je.

Cameronovi komentari dolaze u trenutku kada Hollywood prolazi kroz intenzivnu raspravu o ulozi umjetne inteligencije u filmskoj produkciji. Dok studiji istražuju načine kako ubrzati produkcijske procese, glumačke udruge i dio redatelja upozoravaju na opasnost gubitka autentičnosti i narušavanja kreativnog integriteta.