Hrvatima omiljeni niskotarifni avioprijevoznik uvodi "premium" razred

Niskotarifni prijevoznik Wizz Air započeo je s postupnim uvođenjem nove ponude sjedala s obilježjima više klase na sve većem broju svojih linija, nastojeći povećati prihode i privući zahtjevnije putnike, ali bez promjene temeljne logike ultra-jeftinog poslovnog modela.

Nova opcija, nazvana WIZZ Class, zamišljena je kao takozvana “premium-lite” ponuda. Putnicima nudi više prostora za noge, blokirano srednje sjedalo te dodatne pogodnosti poput prioritetnog ukrcaja, većeg dopuštenog ručnog prtljaga i besplatnog pića ili snacka. Za razliku od klasične poslovne klase, nema zasebne kabine niti značajno drukčije usluge na letu – riječ je o nadogradnji unutar standardne ekonomske konfiguracije.

Prema navodima kompanije, premium ponuda je tijekom probne faze krajem 2025. naišla na snažan interes, osobito na frekventnim europskim linijama koje koriste poslovni putnici. Upravo je taj interes potaknuo širenje ponude za ljetnu sezonu 2026., kada bi WIZZ Class trebao biti dostupan na znatno većem dijelu mreže.

Potez Wizz Aira uklapa se u širi trend među europskim niskotarifnim prijevoznicima, koji posljednjih godina sve agresivnije traže dodatne izvore prihoda. Inflacija, rast troškova goriva i pritisci na marže prisilili su sektor da se udalji od isključive borbe cijenom. Konkurenti poput Ryanair i easyJet već su proširili ponudu dodatnih usluga – od sjedala s više prostora do fleksibilnijih tarifa – ciljajući putnike spremne platiti više za udobnost i fleksibilnost.

Za Wizz Air, koji upravlja flotom od više od 200 zrakoplova Airbus i leti prema više od 50 zemalja, WIZZ Class predstavlja način da se privuku korporativni i “premium leisure” putnici, bez odustajanja od visoke iskoristivosti kabine i niskih operativnih troškova. Uprava zasad ne otkriva cijene niti broj sjedala po zrakoplovu namijenjenih novoj opciji, naglašavajući da će dostupnost varirati ovisno o ruti i tipu zrakoplova.

Bitcoin prolazi kroz još jednu krizu povjerenja

Posljednji veliki pad cijene bitcoina ponovno je otvorio pitanje o tome je li tržište kriptovaluta suočeno s dubljim strukturnim problemima ili tek s prolaznom krizom povjerenja. Za sada, na Wall Streetu, prevladava potonje.

Najveća svjetska kriptovaluta i dalje je u minusu od oko 45 posto u odnosu na povijesni maksimum iz listopada prošle godine, kada se jedan bitcoin prodavao za 126.000 dolara. Taj je vrhunac obilježen nizom prisilnih likvidacija i snažnim prodajama velikih investitora, što je potaknulo novo razdoblje tzv. kripto-zime.

Unatoč rastućoj skepsi, dio analitičara smatra kako je aktualna korekcija prije svega psihološke prirode. Prema procjenama iz investicijske kuće Bernstein, tržište se ne suočava s gubitkom povjerenja investitora u okruženju koje trenutačno favorizira druge teme, ponajprije umjetnu inteligenciju. U takvom kontekstu, kriptovalute su nakratko pale u drugi plan, piše Yahoo Finance.

Zanimljivo je pritom da podaci sa tržišta burzovno uvrštenih fondova ne potvrđuju razmjere panike koje sugerira pad cijene. Spot ETF-ovi vezani uz bitcoin zabilježili su relativno ograničene odljeve kapitala, višestruko manje od korekcije same cijene, što upućuje na to da institucionalni ulagači nisu masovno napustili svoje pozicije.

Povremeno se ponovno pojavljuju i strahovi da bi razvoj kvantnog računalstva mogao dugoročno ugroziti kriptografsku sigurnost bitcoina. No zasad se taj rizik smatra udaljenim.

Oprezni optimizam dolazi i iz financijske industrije hedge fondova. U Fundstratu tako ističu kako povećavaju izloženost bitcoinu, ali uz zadržavanje određene rezerve u slučaju novog spuštanja cijene prema rasponu od oko 50.000 dolara.

Legendarni Appleov dizajner oblikovao je unutrašnjost Ferrarijeve prve električne jurilice

Ferrari je potvrdio da u razvoju svog prvog potpuno električnog modela "Luce" surađuje s dizajnerskim studijem LoveFrom, koji vodi Sir Jony Ive, nekadašnji Appleov glavni dizajner i čovjek koji stoji iza dizajna nekih od najpopularnijih komada potrošačke elektronike.

Prema informacijama koje je potvrdio sam Ferrari, LoveFrom je uključen u oblikovanje unutrašnjosti vozila i cjelokupnog korisničkog iskustva, s naglaskom na ergonomiju, materijale i način interakcije vozača s automobilom. Projekt se razvija već nekoliko godina, a u njemu sudjeluje i dugogodišnji Iveov suradnik Marc Newson.

Za razliku od dominantnog trenda velikih zaslona osjetljivih na dodir u električnim vozilima, Ferrari i LoveFrom odlučili su se za pristup koji naglašava taktilnost i fizičke kontrole. U središtu dizajna nalaze se precizno izrađeni aluminijski prekidači, klasični elementi inspirirani zrakoplovnom i sportskom industrijom te jasno strukturirano vozačko okruženje, što je u skladu s Ferrarijevom filozofijom fokusiranom na iskustvo vožnje.

Suradnja s LoveFromom dolazi u trenutku kada Ferrari nastoji uvjeriti kupce i investitore da prelazak na električni pogon ne znači odricanje od identiteta brenda. Tvrtka je više puta naglasila da njezin prvi električni model neće biti “tehnološki gadget na kotačima”, već automobil koji zadržava emociju, performanse i ekskluzivnost po kojima je Ferrari prepoznatljiv.

Električni Ferrari trebao bi biti predstavljen sredinom 2026. godine, dok se početak proizvodnje očekuje nešto kasnije. Ulazak u EV segment dio je šire strategije kompanije, koja uz elektrifikaciju nastavlja razvijati i hibride te klasične motore, nastojeći zadržati fleksibilnost u razdoblju neizvjesne potražnje za luksuznim električnim vozilima.

Google "demontirao" veliku kinesku mrežu za hakerske napade

Odluka Google da ugasi globalnu proxy mrežu povezanu s kineskom tvrtkom Ipidea ponovno je otvorila pitanje koliko su zapadne digitalne infrastrukture ranjive u sve intenzivnijem kibernetičkom sukobu velikih sila. Prema sigurnosnim procjenama, uklonjena mreža bila je dio šireg kineskog kibernetičkog arsenala usmjerenog na kritičnu infrastrukturu i telekomunikacijske sustave SAD-a i njegovih saveznika.

Riječ je o sofisticiranom modelu u kojem se zlonamjerni proxy softver neprimjetno „ugrađivao” u legitimne aplikacije koje su preuzimali obični korisnici – na pametne telefone, računala, televizore i druge uređaje. Time su milijuni privatnih uređaja pretvoreni u tihu infrastrukturu čija se internetska propusnost potom iznajmljivala državnim akterima, kriminalnim skupinama i drugim korisnicima koji žele prikriti svoj digitalni trag. Sigurnosne službe takve mreže opisuju kao jednu od najozbiljnijih prijetnji nacionalnoj sigurnosti posljednjih godina.

Intervencija Googlea zahtijevala je sudski nalog, a rezultirala je uklanjanjem desetaka domena i aplikacija s oko devet milijuna Android uređaja. Ipidea pritom ne otkriva ni ime uprave ni točnu lokaciju sjedišta, osim da se nalazi u Kini, dok istodobno priznaje da posluje u više od 220 zemalja i koristi desetke milijuna uređaja. U kontekstu snažnog državnog nadzora nad digitalnim sektorom u Kini, zapadne sigurnosne procjene polaze od pretpostavke da takve operacije ne mogu postojati bez barem prešutne potpore države, odnosno Komunistička partija Kine.

Posebno zabrinjava činjenica da mete nisu bile isključivo vojni ili strateški objekti. Naprotiv, fokus kibernetičkih napada sve se češće širi na civilnu infrastrukturu – vodovodne sustave, elektroprivrede, luke i lokalne telekomunikacijske mreže. Takvi ciljevi nemaju izravnu vojnu vrijednost, ali njihovo kompromitiranje u kriznim situacijama može imati izravan učinak na stanovništvo. U pojedinim scenarijima, sigurnosni analitičari upozoravaju i na mogućnost daljinskog ometanja rada bolnica ili kontaminacije vodoopskrbe.

Američki dužnosnici tvrde da su kineski predstavnici krajem 2024. priznali upade u infrastrukturu SAD-a, navodeći kao motiv američku potporu Tajvanu. Poruka je protumačena kao upozorenje da bi se kibernetičke operacije mogle koristiti kao sredstvo pritiska u slučaju otvorenog geopolitičkog sukoba. Slični obrasci bilježe se i kod saveznika SAD-a – od Ujedinjenog Kraljevstva i Australije do Singapura – ali i u zemljama jugoistočne Azije, dok je tajvanska industrija poluvodiča među najosjetljivijim metama.

Nova dimenzija prijetnje pojavila se s uporabom umjetne inteligencije. Tvrtka Anthropic nedavno je objavila da su kineski državno povezani hakeri koristili njezinu tehnologiju u, kako tvrdi, prvom zabilježenom kibernetičkom napadu u kojem je ključnu ulogu imala generativna AI. Napad je pogodio desetke američkih kompanija i državnih institucija, a velik dio operativnih zadataka navodno je izvršen automatizirano, uz minimalan ljudski nadzor.

Kao odgovor, međunarodna koalicija sigurnosnih agencija iz SAD-a, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije i Japana počela je javno imenovati kineske tvrtke i aktere povezane s tzv. naprednim trajnim prijetnjama (APT). Upozorenja se odnose na napade na telekomunikacije, državne sustave, promet, logistiku i vojnu infrastrukturu diljem svijeta. No i sami zapadni dužnosnici priznaju da takve mjere imaju ograničen učinak.

Prvi čovjek Mercedesa: Njemačka ekonomija se udaljila od modela koji joj je donio globalni uspjeh

Njemačka se, prema upozorenju čelnika Mercedes-Benza Ola Källenius, nalazi na putanji koja nosi ekonomske i političke rizike. Dugotrajna stagnacija, slabljenje konkurentnosti i izostanak strukturnih reformi, poručuje, ne ugrožavaju samo industrijsku snagu zemlje, nego i stabilnost njezina političkog centra.

U razgovoru za Der Spiegel, Källenius je ocijenio kako se najveće europsko gospodarstvo već deset do petnaest godina udaljava od modela koji mu je donio globalni uspjeh. Ako se taj smjer ne promijeni, upozorio je, prostor će sve više osvajati populističke opcije s krajnje desnice, koje, kako kaže, ne nude odgovore na dubinske probleme njemačke ekonomije.

Jedan od ključnih izazova vidi u promjeni radnih navika i općem padu osjećaja hitnosti. Njemačku konkurentnost usporedio je s nogometnom reprezentacijom koja vjeruje da je dovoljno trenirala, dok suparnici rade dvostruko više. U takvom okruženju, ističe, nije realno očekivati zadržavanje nekadašnje prednosti.

Posebno je naglasio problem visokih troškova rada, koji su u Njemačkoj među najvišima na svijetu. Nekada su se mogli opravdati iznadprosječnom produktivnošću, no ta se ravnoteža, prema njegovim riječima, poremetila. „Nitko ne zagovara uvođenje azijskih radnih uvjeta, ali Njemačka mora ponovno postati zemlja u kojoj se ulaganja isplate – kroz razumnije cijene energije, porezni okvir i troškove rada“, poručio je. U suprotnom, kapital će, upozorava, sve lakše odlaziti u druge dijelove svijeta.

Källenius je dodao da ukupni broj odrađenih sati u gospodarstvu mora rasti. Bez toga, zaključio je, njemački „motor produktivnosti“ riskira dodatno usporavanje – s posljedicama koje će se osjetiti daleko izvan granica autoindustrije.

Amazon priprema lansiranje marketplace-a sadržaja za AI

Prema pisanju The Information-a, Amazon priprema pokretanje marketplace platforme na kojoj bi izdavači mogli licencirati i prodavati svoj sadržaj tvrtkama koje razvijaju AI proizvode i usluge.

Projekt se razvija unutar Amazon Web Services, a spominje se u internim materijalima koji su, prema izvorima upoznatima s planovima, podijeljeni uoči jedne od AWS-ovih konferencija. U tim dokumentima novo tržište sadržaja pozicionirano je uz ključne AWS-ove alate za umjetnu inteligenciju, uključujući Bedrock i Quick Suite, što upućuje na namjeru Amazona da izdavački sadržaj izravno integrira u svoj AI ekosustav.

Takav potez dolazi u osjetljivom trenutku za cijelu industriju. Izdavači i tehnološke tvrtke diljem svijeta vode intenzivne pregovore o tome pod kojim se uvjetima internetski sadržaj smije koristiti – bilo za treniranje velikih jezičnih modela, bilo za generiranje odgovora krajnjim korisnicima. Izdavači sve snažnije inzistiraju na modelima naplate koji bi bili vezani uz stvarnu upotrebu sadržaja, s naknadama koje rastu proporcionalno njegovoj eksploataciji u AI sustavima.

Amazon zasad javno ne otkriva detalje. Iz tvrtke poručuju kako trenutačno „nemaju ništa konkretno za podijeliti“ o tom projektu. No sama činjenica da se tržište sadržaja razmatra unutar AWS-a sugerira da Amazon ne želi prepustiti konkurenciji definiranje pravila igre na novom, brzo rastućem tržištu licenciranja podataka za umjetnu inteligenciju.

Microsoft je također nedavno objavio da razvija vlastiti Publisher Content Marketplace, zamišljen kao svojevrsno licencno središte za AI, u kojem bi izdavači jasno definirali uvjete korištenja i naknade za svoj sadržaj. Time se sve jasnije oblikuje nova infrastruktura digitalne ekonomije, u kojoj sadržaj postaje strateška sirovina za razvoj umjetne inteligencije.

SpaceX pred navodni IPO "reže" svoje ambicije za osvajanje Marsa

Elon Musk ponovno mijenja prioritete svog svemirskog carstva. Dok je Mars godinama bio krajnji cilj i simbol njegove vizije kolonizacije svemira, sada u prvi plan dolazi – Mjesec. Prema Muskovim riječima, SpaceX je fokus prebacio na izgradnju “samorastućeg grada” na Mjesecu, projekt koji bi, tvrdi, mogao biti ostvaren za manje od deset godina.

Mars time nije izbačen iz dugoročnih planova, ali je privremeno gurnut u drugi plan. Musk je poručio da SpaceX i dalje cilja na početak gradnje prvog grada na Marsu u razdoblju od pet do sedam godina, no naglasio je kako je “osiguravanje budućnosti civilizacije” trenutačno brže i izvedivije kroz lunarnu infrastrukturu. Drugim riječima, Mjesec se nameće kao realnija odskočna daska za trajnu prisutnost čovjeka izvan Zemlje.

Prema ranijem izvješću Wall Street Journala, SpaceX je već signalizirao da će prioritet dati Mjesecu, uz plan bespilotnog slijetanja već u ožujku 2027. godine. To predstavlja značajnu promjenu u odnosu na Muskove izjave iz 2025., kada je još govorio o misiji na Mars do kraja 2026.

Geopolitički kontekst dodatno pojačava važnost Mjeseca. Sjedinjene Države suočene su s rastućom konkurencijom Kine u utrci za povratak ljudi na Mjesečevu površinu – prvi put nakon posljednje misije Apollo iz 1972. godine. Lunarna infrastruktura sve se više promatra ne samo kao znanstveni projekt, nego i kao strateški resurs.

Istodobno, Musk konsolidira svoje poslovno carstvo. SpaceX je nedavno preuzeo tvrtku za umjetnu inteligenciju xAI, čime je procjena vrijednosti SpaceX-a narasla na oko bilijun dolara, dok je xAI vrednovan na približno 250 milijardi dolara. Zagovornici tog poteza smatraju kako bi kombinacija svemirske infrastrukture i umjetne inteligencije mogla otvoriti put prema podatkovnim centrima u orbiti ili na Mjesecu, koje Musk vidi kao energetski učinkovitiju alternativu zemaljskim rješenjima – posebno u trenutku eksplozivnog rasta potražnje za računalnom snagom.

Financijska ambicija ide još dalje. SpaceX razmatra izlazak na burzu krajem 2026. godine, uz potencijalno prikupljanje 50 milijardi dolara svježeg kapitala, što bi takvu inicijalnu javnu ponudu (IPO) moglo učiniti najvećom u povijesti globalnog tržišta kapitala.

Evo koliko bi moglo koštati oglašavanje na ChatGPT

OpenAI započinje s uvođenjem oglasa u ChatGPT, ali pod uvjetima koji se znatno razlikuju od ustaljenih praksi digitalnog oglašavanja. Prema dostupnim informacijama, cijena oglašavanja iznosit će oko 60 dolara za tisuću prikaza (CPM) — približno tri puta više od prosječnih troškova oglašavanja na platformama poput Facebooka i Instagrama. Time se ChatGPT od samog početka pozicionira kao premium oglasni kanal, unatoč relativno ograničenim analitičkim mogućnostima za oglašivače.

Za razliku od Googlea i Mete, koji oglašivačima nude detaljne podatke o ponašanju korisnika — uključujući konverzije, kupnje i druge oblike angažmana — rani oglašivači na ChatGPT-u dobit će tek osnovne pokazatelje uspješnosti. Ti će se podaci svoditi na ukupan broj prikaza i klikova, bez dubljeg uvida u to jesu li oglasi rezultirali konkretnim poslovnim učinkom.

Takav pristup dio je šire strategije OpenAI-ja da monetizaciju ne gradi na agresivnom prikupljanju i dijeljenju korisničkih podataka. Prilikom nedavne najave oglasa, tvrtka je naglasila da neće prodavati podatke korisnika oglašivačima te da će razgovori unutar ChatGPT-a ostati privatni. Time OpenAI pokušava zadržati povjerenje korisnika u trenutku kada chatbot prelazi iz isključivo pretplatničkog modela prema hibridnom modelu koji uključuje i oglašavanje.

Prvi oglasi trebali bi se početi pojavljivati korisnicima u nadolazećim tjednima, i to isključivo za korisnike besplatnog paketa te nižeg Go paketa. Oglasi neće biti prikazivani korisnicima mlađima od 18 godina, niti u razgovorima koji se bave osjetljivim temama poput mentalnog zdravlja ili politike.

Developeri francuske hit videoigre proglašeni vitezovima

Francuska industrija videoigara dobila je rijetko i simbolički snažno priznanje države: razvojni tim studija Sandfall Interactive odlikovan je viteškim titulama u okviru Ordre des Arts et des Lettres (Red umjetnosti i književnosti), jednog od najvažnijih francuskih kulturnih odličja. Povod je izniman međunarodni uspjeh igre Clair Obscur: Expedition 33, koja se u manje od godinu dana pretvorila u globalni gaming hit.

Na svečanosti održanoj prošlog tjedna, Ministarstvo kulture dodijelilo je odlikovanja 28 članova razvojnog tima.

Francuska ministrica kulture Rachida Dati istaknula je kako se ovim priznanjem slavi „briljantan uspjeh jednog kolektiva“ te naglasila da je Clair Obscur: Expedition 33 postao „važan trenutak u povijesti francuskih videoigara“. Prema njezinim riječima, projekt je po dosegu, utjecaju i odjeku kod publike i kritike nadmašio uobičajene okvire industrije.

U trenutku kada se globalna industrija videoigara suočava s usporavanjem rasta, otkazima i rezanjem budžeta, uspjeh Sandfall Interactivea ima i šire značenje. „Vaš uspjeh vraća povjerenje, energiju i zamah čitavom sektoru“, poručila je Dati, dodajući kako je riječ o primjeru koji pokazuje da kreativni rizik i autorski pristup i dalje mogu rezultirati globalnim uspjehom.

Posebno je naglasila i kulturnu dimenziju videoigara, ističući njihovu ulogu ne samo kao industrijskog proizvoda, već i kao alata meke moći i suvremene umjetničke forme. „Videoigre više nisu rezervirane za određenu dob, generaciju ili društvenu skupinu. One su prirodno pronašle svoje mjesto u našem kulturnom životu“, rekla je ministrica.

Red umjetnosti i književnosti osnovan je 1950-ih godina, a svake se godine dodjeljuje ograničenom broju dobitnika iz područja kulture i umjetnosti. Videoigre su u taj krug ušle relativno kasno: prva priznanja dodijeljena su 2006. godine, među ostalima autoru Raymana Michel Ancel i legendarnom japanskom dizajneru Shigeru Miyamotu. Producent serijala The Legend of Zelda Eiji Aonuma odlikovan je 2023. godine.

Od izlaska u travnju 2025., Clair Obscur: Expedition 33 osvojio je niz međunarodnih nagrada i priznanja, a prema industrijskim statistikama postao je najnagrađivaniji naslov u povijesti dodjele The Game Awards. Za francusku industriju videoigara to je više od pojedinačnog uspjeha – riječ je o potvrdi da se domaća produkcija može ravnopravno natjecati na globalnoj sceni, ne samo tržišno, već i kulturno.

New York želi regulirati izgradnju novih podatkovnih centara

Zastupnici savezne države New York pokrenuli su inicijativu za uvođenje najmanje trogodišnjeg moratorija na izdavanje dozvola za izgradnju i rad novih podatkovnih centara, čime se New York pridružuje sve duljem popisu američkih saveznih država koje preispituju nekontrolirano širenje tog sektora.

Iako sudbina prijedloga zakona zasad nije izvjesna, sama činjenica da se o njemu ozbiljno raspravlja pokazuje razmjere zabrinutosti koje podatkovni centri izazivaju među zakonodavcima, lokalnim zajednicama i ekološkim organizacijama. Kako tehnološki divovi planiraju potrošiti desetke, pa i stotine milijardi dolara na AI infrastrukturu, rastu strahovi da će teret tih investicija snositi građani – kroz veće račune za električnu energiju, opterećenu elektroenergetsku mrežu i dugoročne ekološke posljedice.

Zanimljivo je da kritike dolaze s obje strane političkog spektra. Progresivni senator Bernie Sanders već je pozvao na nacionalni moratorij, dok je republikanski guverner Floride Ron DeSantis upozorio da bi masovna izgradnja podatkovnih centara mogla značiti „veće račune za energiju, samo kako bi neki chatbot mogao kvariti djecu na internetu“. Takva retorika pokazuje da pitanje podatkovnih centara sve manje pripada isključivo tehnološkoj ili klimatskoj sferi, a sve više postaje političko pitanje s izravnim utjecajem na birače.

Pritisak dodatno pojačavaju ekološke organizacije. Više od 230 neprofitnih udruga, među kojima su Food & Water Watch, Friends of the Earth i Greenpeace, nedavno je uputilo otvoreno pismo Kongresu tražeći uvođenje nacionalnog moratorija na nove projekte. Upozoravaju da se odluke o gradnji donose prebrzo, bez jasnih pravila o energetskim troškovima, emisijama i zaštiti lokalnih zajednica.

Njujorški prijedlog zakona potpisuju demokratski zastupnici Liz Krueger i Anna Kelles, a prema njihovim riječima, država je „potpuno nespremna“ za nalet „masivnih podatkovnih centara“ koji ciljaju New York. Krueger otvoreno upozorava na rizik stvaranja investicijskog balona koji bi, kada pukne, ostavio građane i korisnike komunalnih usluga s golemim troškovima.

„Vrijeme je da stanemo na loptu, uzmemo vremena i postavimo jasna i snažna pravila za podatkovne centre“, poručila je, naglašavajući da je cilj spriječiti scenarij u kojem javni sektor preuzima troškove privatnih investicija.

U pokušaju da ublaži napetosti i pošalje signal tržištu, guvernerka Kathy Hochul prošlog je mjeseca predstavila inicijativu Energize NY Development. Program bi trebao modernizirati način na koji se veliki potrošači energije, uključujući podatkovne centre, priključuju na elektroenergetsku mrežu, ali i jasno definirati obvezu da „plate svoj pošteni dio“ troškova.

Rasprava koja se vodi u New Yorku mogla bi imati dalekosežne posljedice za cijelu industriju. Ako jedna od najvećih i najutjecajnijih saveznih država odluči povući ručnu kočnicu, to bi moglo potaknuti slične poteze diljem SAD-a – ali i poslati snažan signal globalnom tržištu da era neograničenog rasta podatkovnih centara ulazi u novu, znatno reguliraniju fazu.

Europski i domaći regulatori upozoravaju na novi val kripto i online prijevara

Epidemija financijskih internetskih prijevara, posebno onih povezanih s kriptovalutama, potaknula je europske i domaće regulatore da dodatno pojačaju informiranje i edukaciju građana. U tom su kontekstu tri europska nadzorna tijela – Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) – u suradnji s Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za financijski nadzor (Hanfa) objavila dva nova informativna letka namijenjena potrošačima.

Cilj tih materijala je jasan: upozoriti građane na rastuće rizike kripto i drugih online prijevara te objasniti kako se suvremene tehnologije, ponajprije umjetna inteligencija, sve češće koriste kao alat za sofisticirane obmane. Regulatori upozoravaju da prijevare same po sebi nisu novost, ali se njihov način izvedbe dramatično promijenio. Zahvaljujući AI alatima, prevaranti danas mogu kreirati uvjerljive glasovne poruke ili videozapise koji oponašaju članove obitelji, prijatelje ili poslovne partnere, čime se granica između stvarnog i lažnog dodatno zamagljuje.

Takve obmane, ističu nadzorna tijela, za žrtve često ne završavaju samo financijskim gubicima. Krađa identiteta, zlouporaba osobnih podataka i snažan emocionalni stres postaju sve češće posljedice digitalnih prijevara koje ciljaju povjerenje i brzinu reakcije potrošača.

Objavljeni letci nude praktičan vodič kroz najčešće obrasce prijevara. Detaljno se objašnjavaju taktike poput phishinga, lažnog predstavljanja, investicijskih prijevara i Ponzi shema, uz konkretne primjere iz svakodnevnih situacija. Poseban naglasak stavljen je na prepoznavanje tzv. crvenih zastavica – neobičnih poruka, pritiska na hitno djelovanje ili ponuda koje obećavaju brzu i sigurnu zaradu bez rizika.

Osim upozorenja, regulatori potrošačima nude i niz preventivnih savjeta. Među ključnim preporukama ističu se oprez pri dijeljenju osobnih i bankovnih podataka, provjera identiteta pošiljatelja svake poruke te svjesno usporavanje prije donošenja financijskih odluka. Poruka je jednostavna, ali presudna: u digitalnom okruženju u kojem prijevare postaju sve sofisticiranije, informiranost i zdrava sumnja ostaju najvažniji alati zaštite.

Letke je moguće pregledati ovdje i ovdje.

Amazon šokirao Wall Street najavom o golemim ulaganjima u AI, robote i satelite

Amazon snažno je uzdrmao tržište objavom rezultata za četvrto tromjesečje i najavom dosad nezabilježenog investicijskog ciklusa. Iako su prihodi i dobit u proteklom kvartalu uglavnom bili u skladu s očekivanjima, investitore je zabrinula kombinacija slabijih izgleda za početak 2026. i eksplozije kapitalnih ulaganja, prije svega povezanih s umjetnom inteligencijom.

Kompanija očekuje da će u prvom tromjesečju ostvariti operativnu dobit između 16,5 i 21,5 milijardi dolara, ispod tržišnih procjena, dok je istodobno najavila kako će u 2026. godini potrošiti više od 200 milijardi dolara na kapitalne investicije. Riječ je o dramatičnom povećanju u odnosu na 2025., kada su ulaganja iznosila oko 125 milijardi dolara. Wall Street je reagirao tako da su dionice Amazona u padu od gotovo 10% u pre-market trgovanju.

Izvršni direktor Andy Jassy poručio je kako je riječ o strateškom ulaganju u dugoročni rast, naglasivši snažnu potražnju za cloud uslugama, ali i “temeljnim prilikama” poput umjetne inteligencije, vlastitih čipova, robotike i satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. Upravo je AWS ponovno potvrdio status ključnog generatora rasta, s prihodima od 35,6 milijardi dolara, iznad očekivanja većine analitičara.

Amazonov potez uklapa se u širi trend među tehnološkim divovima. Google je ranije ovog tjedna objavio snažne rezultate, ali i planove o ulaganjima od čak 185 milijardi dolara u AI, što je također izazvalo nervozu na tržištu. Meta i Microsoft najavili su dodatno povećanje AI potrošnje, no reakcije investitora bile su podijeljene – Meta je nagrađena rastom cijene dionice, dok je Microsoft bio pod pritiskom.

Uz investicijski zaokret, Amazon paralelno provodi i rezove. Tvrtka je nedavno najavila ukidanje 16.000 radnih mjesta kako bi “spljoštila” organizacijsku strukturu i smanjila birokraciju. Dodatno, Amazon gasi dio fizičkih trgovina Amazon Fresh i Amazon Go, pri čemu će neke lokacije zamijeniti trgovine lanca Whole Foods.

Sveopća elektrifikacija stvara sve veći pritisak na globalne energetske kapacitete

Prema najnovijem izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA), svjetska potrošnja električne energije do kraja desetljeća ostvarit će godišnji prosječni rast veći 3,5% – znatno više od ukupne potražnje za energijom i daleko iznad brzine kojom se danas šire mrežni kapaciteti.

Rast potražnje potiču električna vozila, podatkovni centri i umjetna inteligencija, ali i nešto prizemniji faktori poput sve veće uporabe klima-uređaja u svijetu koji se zagrijava. IEA zaključuje da smo ušli u “doba električne energije”, u kojem će potražnja za strujom u sljedećih pet godina rasti barem 2,5 puta brže od ukupne potrošnje energije. Nakon gotovo 15 godina stagnacije, čak i razvijene ekonomije ponovno bilježe rast potrošnje, a do 2030. činit će oko petine ukupnog povećanja globalne potražnje.

Na strani proizvodnje, energetska tranzicija ubrzava. Obnovljivi izvori, potaknuti rekordnim instalacijama solarnih elektrana, praktički su sustigli ugljen i počinju ga nadmašivati, dok je nuklearna energija dosegnula povijesno najviše razine proizvodnje. Do 2030. godine obnovljivi izvori i nuklearna energija zajedno bi trebali osiguravati polovicu svjetske električne energije, u odnosu na oko 42% danas. Plin ostaje važan prijelazni izvor, osobito u SAD-u i na Bliskom istoku, dok ugljen globalno gubi udio i vraća se na razine proizvodnje iz početka desetljeća.

Zbog sve većeg udjela niskougljičnih izvora, IEA očekuje da će globalne emisije CO₂ iz proizvodnje električne energije do 2030. ostati uglavnom stabilne. No ta projekcija ima ključan uvjet: nova proizvodnja mora se na vrijeme priključiti na mrežu.

Upravo su mreže danas najveće usko grlo energetskog sustava. Više od 2.500 gigavata projekata – od obnovljivih izvora i baterijskih sustava do velikih potrošača poput podatkovnih centara – zaglavljeno je u redovima za priključenje, često godinama čekajući odobrenja. IEA upozorava da je taj zaostatak postao jedno od glavnih ograničenja za daljnji rast čiste energije.

Postoji, međutim, i prostor za optimizam. Modernizacija pravila priključenja i primjena tehnologija koje povećavaju učinkovitost postojećih mreža mogle bi omogućiti da se u kratkom roku aktivira do 1.600 gigavata projekata, bez izgradnje potpuno nove infrastrukture. Istodobno, baterijska pohrana velikih razmjera sve više pomaže stabilizaciji sustava, osobito u regijama poput Kalifornije, Teksasa i Njemačke te Ujedinjenog Kraljevstva.

Cijena takve transformacije sve je vidljivija politička tema. IEA procjenjuje da će se godišnja ulaganja u elektroenergetske mreže do 2030. morati povećati za oko 50%, dok su cijene električne energije u mnogim zemljama od 2019. rasle brže od prihoda kućanstava, stvarajući pritisak na potrošače i na industriju.

Uz financijske izazove, izvješće upozorava i na rastuće rizike za sigurnost mreža – od zastarjele infrastrukture i ekstremnih vremenskih prilika do kibernetičkih prijetnji i fizičkih napada. Zaključak je jasan: bez ubrzane modernizacije i jačanja elektroenergetskih mreža, globalni val elektrifikacije mogao bi zapeti upravo ondje gdje bi trebao imati najčvršće uporište.

Popularna Roblox gaming platforma ima sve više korisnika i sve veće prihode

Platforma Roblox iza sebe ima godinu koju sama opisuje kao prijelomnu – i brojke to potvrđuju. Rezultati za 2025. značajno su nadmašili interne projekcije, a kompanija je učvrstila poziciju jednog od ključnih igrača globalne industrije videoigara, s udjelom od 3,4% ukupnog tržišta gaming sadržaja.

Najveći zamah došao je iz snažnog rasta baze korisnika. Broj dnevno aktivnih igrača skočio je na 144 milijuna, što je gotovo 70% više nego godinu ranije, dok je ukupno vrijeme provedeno na platformi poraslo za čak 88%, na 35 milijardi sati. Taj rast izravno se prelijevao u financijske rezultate – četvrto tromjesečje nadmašilo je očekivanja analitičara, potaknuto jačom monetizacijom i većom angažiranošću korisnika.

Posebno je indikativan rast broja korisnika koji troše novac unutar platforme. Prosječan mjesečni broj jedinstvenih „payera” porastao je za 94%, na gotovo 37 milijuna, uz prosječnu mjesečnu potrošnju nešto iznad 20 dolara. Potrošnja virtualne valute Robux porasla je više od 50%, što dodatno potvrđuje da Roblox uspješno pretvara popularnost u održive prihode.

Istodobno, kompanija sve snažnije naglašava regulatorni i sigurnosni aspekt poslovanja. Početkom 2026. uvedene su globalne provjere dobi za korištenje chata, a do kraja siječnja gotovo polovica dnevno aktivnih korisnika prošla je taj proces. Podaci pokazuju da je platforma i dalje izrazito snažna među mlađom publikom, ali s rastućim udjelom starijih korisnika – segmenta ključnog za daljnju monetizaciju.

Uprava za 2026. projicira prihode između 6 i 6,2 milijarde dolara, uz bookinge u rasponu od 8,2 do 8,5 milijardi, čime Roblox potvrđuje ambicije koje daleko nadilaze status dječje gaming platforme. Vizija kompanije jasna je: dosegnuti milijardu korisnika i osvojiti 10% globalnog tržišta videoigara.

„U središtu našeg uspjeha je zajednica kreatora”, poručio je osnivač i direktor David Baszucki, ističući da je 1.000 najuspješnijih autora na platformi prošle godine u prosjeku zaradilo 1,3 milijuna dolara. Upravo taj spoj kreativne ekonomije, umjetne inteligencije i fokusa na sigurnost korisnika Roblox vidi kao temelj sljedeće faze rasta – i potencijalni put prema statusu jednog od najvećih igrača u industriji zabave.

Hrvatsko - američki startup Daytona osigurao ulaganje teško 24 milijuna dolara

Hrvatsko-američki tehnološki startup Daytona, sa sjedištem u New Yorku i razvojnim timom u Hrvatskoj, osigurao je 24 milijuna dolara svježeg kapitala u investicijskoj rundi serije A. Vodeći ulagač je FirstMark Capital, jedan od najuglednijih fondova rizičnog kapitala u SAD-u, poznat po ranim ulaganjima u tvrtke poput Airbnb, Pinterest, Shopify i Discord.

Daytonu su osnovali Ivan Burazin, Vedran Jukić i Goran Draganić, a tvrtka razvija novu generaciju računalne infrastrukture namijenjene svijetu u kojem će autonomni AI agenti postati standard. Njihova je vizija omogućiti svakom AI agentu vlastito, izolirano i sigurno virtualno računalo – dostupno na zahtjev i po znatno nižem trošku od klasičnih cloud rješenja.

U aktualnoj investicijskoj rundi sudjelovali su i dosadašnji ulagači, čime je potvrđeno povjerenje u smjer u kojem se tvrtka razvija. Od osnutka prije nešto više od dvije godine, Daytona je kroz seed faze prikupila ukupno sedam milijuna dolara, a serija A predstavlja ključni iskorak prema globalnom skaliranju proizvoda.

Za razliku od tradicionalne infrastrukture u oblaku, koja je prvenstveno dizajnirana za statične aplikacije, Daytonino rješenje fokusirano je na potrebe AI agenata – softverskih sustava koji izvršavaju dinamične i nepredvidive zadatke. Njihova platforma koristi tzv. “sandbox” pristup: virtualna računala konfiguriraju se u milisekundama, prilagođavajući se zahtjevima pojedinog agenta, i aktivna su isključivo dok traje zadatak. Takav model, uz visoku razinu sigurnosti, značajno smanjuje troškove jer eliminira plaćanje neiskorištenih resursa.

U FirstMarku smatraju da Daytona rješava jedan od temeljnih problema buduće AI ekonomije. Partner fonda i novi član upravnog odbora Daytone Matt Turck ističe kako se tehnološka industrija nalazi usred prijelaza s infrastrukture namijenjene ljudima na onu dizajniranu za umjetnu inteligenciju. Prema njegovim riječima, mogućnost da se AI agentima u stvarnom vremenu dodijele vlastita računala predstavlja ključni gradivni element nadolazećeg tehnološkog vala.

Prikupljeni kapital tvrtka planira usmjeriti u jačanje kapaciteta, daljnji razvoj proizvoda i međunarodnu ekspanziju. Iako je formalno sjedište u New Yorku, većina zaposlenih radi iz razvojnih ureda u Splitu i Zagrebu, dok se najveći dio korisničke baze nalazi u San Franciscu.

Daytonina platforma već se koristi u širokom spektru organizacija – od mladih tehnoloških tvrtki do korporacija s liste Fortune 500. Među investitorima koji otvoreno hvale tim i njihovu izvedbu je i Kevin Zhang, partner u fondu Upfront Ventures i član uprave Daytone, koji naglašava brzinu razvoja, snažan fokus na iskustvo developera te aktivnu zajednicu okupljenu oko proizvoda.

Prema njegovim riječima, era AI agenata tek započinje, a infrastruktura koja će je omogućiti još se gradi – i upravo u tom prostoru Daytona vidi svoju najveću priliku.

Vrijednost bitcoina pala na 70.000 dolara, evo što je pokrenulo veliku rasprodaju...

Cijena bitcoina ponovno je pod snažnim pritiskom, nakon što je najpoznatija svjetska kriptovaluta ovog tjedna skliznula ispod razine od 71.000 dolara. Okidač za novi val prodaje stigao je iz Washingtona, gdje je američki ministar financija Scott Bessent jasno poručio da američka vlada nema ovlasti – niti namjeru – spašavati kriptotržište.

Poruka iz Kongresa dodatno je učvrstila percepciju da se Bitcoin, unatoč sve češćim institucionalnim ulagačima, i dalje tretira kao visoko rizična imovina bez implicitne državne zaštite. Tržište je reagiralo očekivano: prodajni pritisak se pojačao, a Bitcoin se trenutno nalazi na razini od 70.000 dolara, koju mnogi analitičari smatraju psihološki ključnom.

Negativni sentiment dodatno je pojačao poznati investitor Michael Burry, upozorivši da bi produljeni pad cijene mogao pokrenuti „spiralu smrti“ i masovno uništavanje vrijednosti kriptovaluta. U svojoj analizi Burry je bitcoin opisao kao čisto spekulativnu imovinu, daleko od uloge zaštite od inflacije kakvu imaju zlato i drugi plemeniti metali.

Brojke zasad ne idu u prilog optimistima. Bitcoin je od početka godine u minusu oko 18 posto, a prošlog vikenda zabilježio je četvrti uzastopni mjesec pada. Slabljenje kripta događa se u trenutku pojačane nesigurnosti na globalnim tržištima, dodatno potaknute političkim signalima iz SAD-a, uključujući najavu da bi FED mogao dobiti vodstvo koje tržišta doživljavaju kao monetarno restriktivnije.

Pad nije zahvatio samo najpopularniju svjetsku kriptovalutu. Ether i ostale vodeće kriptovalute također su pod pritiskom, što potvrđuje da se ne radi o izoliranom događaju, već o širem povlačenju kapitala iz digitalne imovine. Analitičari iz 10X Researcha upozoravaju da je probijanje razine potpore od 73.000 dolara promijenilo tržišni sentiment te da ulagači zasad nisu spremni „kupovati pad“, piše Yahoo Finance.