Otkaza direktno povezanih s implementacijom AI-a bit će sve više

Val otpuštanja koji posljednjih mjeseci zahvaća globalni tehnološki sektor ulazi u novu fazu – i po prvi put jasno pokazuje da umjetna inteligencija više nije samo alat za povećanje produktivnosti, već i izravni katalizator smanjenja broja radnih mjesta.

Kompanije poput Mete (Instagram, Facebook, WhatsApp), Amazon i Epic Games u posljednjim su danima nastavile s rezovima koji zahvaćaju tisuće zaposlenika, pri čemu sve otvorenije priznaju da je umjetna inteligencija ključni faktor u restrukturiranju poslovanja.

Crno na bijelo - ono što se još prije godinu dana predstavljalo kao alat za “olakšavanje rada”, danas se sve češće koristi za njegovu eliminaciju.

Za razliku od ranijih ciklusa otpuštanja u tehnološkom sektoru, koji su bili potaknuti rastom kamatnih stopa i padom investicija, ovaj val ima drugačiju logiku. Tvrtke više ne smanjuju troškove samo zbog makroekonomskog pritiska, već zato što im AI omogućuje da isti posao obave s manjim brojem ljudi. Interni alati temeljeni na generativnoj umjetnoj inteligenciji ubrzavaju razvoj softvera, automatiziraju korisničku podršku i smanjuju potrebu za velikim operativnim timovima.

U praksi to znači da se radna mjesta ne gase zato što kompanije posluju loše, nego zato što posluju efikasnije. Upravo ta razlika čini ovaj ciklus posebno značajnim – jer sugerira trajnu, a ne privremenu promjenu strukture tržišta rada.

Dodatni problem za Europu je činjenica da ključne AI tehnologije i dalje dolaze iz SAD-a. To znači da europske kompanije, uključujući i hrvatske, u velikoj mjeri ovise o alatima koje ne kontroliraju, dok istovremeno snose posljedice njihove implementacije.

Paradoks situacije je očit: umjetna inteligencija istovremeno povećava produktivnost i smanjuje potrebu za radom. I dok makroekonomski pokazatelji u kratkom roku mogu izgledati pozitivno, dugoročne posljedice za tržište rada ostaju neizvjesne.

Sony i Honda odustali od zajedničkog razvoja električnog automobila

Sony i Honda odustali su od razvoja električnih vozila Afeela, čime je ugašeno ambiciozno partnerstvo koje je trebalo spojiti stručnost u potrošačkoj elektronici i automobilskoj industriji u novoj generaciji električnih vozila.

Odluku je u utorak potvrdio njihov zajednički pothvat Sony Honda Mobility, čime se završavaju planovi za liniju Afeela, uključujući vodeću limuzinu i SUV koji su trebali ući u proizvodnju kasnije tijekom ovog desetljeća.

Tvrtke su priopćile kako u aktualnim tržišnim uvjetima nisu uspjele pronaći održiv put naprijed, navodeći promjene u potražnji za električnim vozilima i rastuće troškove razvoja.

Ovaj potez dolazi nakon šire strateške revizije u Hondi, koja smanjuje dio svojih ambicioznih planova elektrifikacije zbog slabije od očekivane potražnje za električnim vozilima na ključnim tržištima i sve jače konkurencije, osobito kineskih proizvođača. Pritisci na razini cijele industrije — uključujući visoke troškove baterija i neujednačene državne poticaje — dodatno opterećuju profitabilnost sektora.

Sony Honda Mobility navodi kako će kupcima vratiti uplaćene predujmove vezane uz program Afeela te postupno ugasiti povezane aktivnosti.

Otkazivanje projekta predstavlja udarac za Sonyjeve ambicije širenja izvan područja zabave i elektronike u sektor mobilnosti, koji je tvrtka promovirala kao prirodni nastavak svoje ekspertize u senzorima, softveru i sustavima za infotainment u vozilima.

Sony je prvi put predstavio prototip vozila 2020. godine, iznenadivši automobilsku industriju, a planove je formalizirao 2022. kroz partnerstvo s Hondom. Zajednički pothvat nastojao se diferencirati integracijom naprednih sustava za pomoć vozaču, povezivosti i naprednog digitalnog korisničkog iskustva.

Međutim, analitičari ističu da se partnerstvo suočilo s rastućim izazovima kako su se rokovi razvoja produljivali, a tržišni uvjeti pogoršavali.

„Ekonomija razvoja potpuno nove platforme za električna vozila postaje sve zahtjevnija“, rekao je jedan tokijski analitičar automobilske industrije. „Čak i dobro financirana partnerstva sada preispituju rokove i razinu ulaganja.“

Povlačenje iz projekta uklapa se u širi trend usporavanja entuzijazma za širenje električnih vozila u globalnoj automobilskoj industriji. Nekoliko proizvođača nedavno je odgodilo lansiranja, smanjilo troškove ili revidiralo ciljeve proizvodnje zbog usporavanja rasta potražnje u pojedinim regijama.

Iako su Sony i Honda poručili da će nastaviti istraživati prilike u području mobilnosti i softverski definiranih vozila, nisu iznijeli detalje o budućim projektima.

Preminuo vlasnik najpopularnije digitalne platforme za prodaju +18 sadržaja

Umro je Leonid Radvinsky, povučeni milijarder i vlasnik platforme OnlyFans, jedne od najprofitabilnijih internetskih kompanija.

Radvinsky, koji je OnlyFans preuzeo još 2018. putem svoje tvrtke Fenix International, pretvorio je OnlyFans u globalni fenomen i redefinirao način monetizacije digitalnog sadržaja. Iako se kompanija pokušavala pozicionirati i izvan segmenta sadržaja za odrasle, upravo je taj dio poslovanja ostao ključni generator prihoda i rasta.

OnlyFans danas funkcionira kao platforma za kreatore koji direktno monetiziraju svoju publiku putem pretplata, uz proviziju od 20 posto koju zadržava kompanija. Taj poslovni model pokazao se iznimno profitabilnim, s obzirom na to da platforma ne snosi klasične troškove produkcije sadržaja, već se oslanja na decentraliziranu mrežu kreatora.

Prema procjenama industrije, kroz OnlyFans su u proteklim godinama prošle desetine milijardi dolara isplata prema kreatorima.

No, upravo ta kombinacija visoke profitabilnosti i reputacijskih izazova godinama je otežavala potencijalnu prodaju kompanije. Financijske institucije i investitori često su bili suzdržani zbog regulatornih rizika i percepcije brenda, unatoč snažnim novčanim tokovima koje platforma generira.

Radvinskyjeva smrt mogla bi promijeniti tu dinamiku.

Bez jasno definiranog nasljednog plana ili javno komunicirane strategije upravljanja, OnlyFans se sada nalazi u situaciji u kojoj bi vlasnička struktura mogla postati predmet pregovora. To otvara prostor za ulazak novih investitora ili čak potpunu prodaju kompanije, osobito u trenutku kada globalni tehnološki i medijski igrači sve agresivnije ulaze u segment monetizacije sadržaja.

Kineski električni automobili stižu u Kanadu — i mogli bi potpuno promijeniti pravila igre

Kanada je potiho donijela jednu od najvažnijih odluka za globalno tržište električnih vozila: dramatično je smanjila carine na uvoz kineskih EV-ova. Posljedica? Tržište koje je do jučer bilo praktički zatvoreno sada se ubrzano otvara — i kineski proizvođači već kreću u ofenzivu.

U središtu tog vala nalazi se BYD, trenutačno najveći svjetski proizvođač električnih vozila. Prema dostupnim informacijama, kompanija planira već u prvoj godini otvoriti oko 20 prodajnih lokacija u Kanadi, s početkom u Torontu, a zatim širenjem na ključne urbane centre poput Vancouvera, Montreala i Calgaryja.

No BYD nije jedini. I drugi kineski proizvođači, poput Cheryja i Geelyja, već aktivno pripremaju ulazak — od registracije brendova do zapošljavanja lokalnih timova i istraživanja mogućnosti proizvodnje ili sklapanja vozila na sjevernoameričkom tržištu.

Ključni okidač za ovu promjenu bila je odluka Kanade da carine na kineska električna vozila smanji sa 100 posto na svega 6,1 posto. Takav potez praktički briše najveću prepreku ulasku i otvara vrata cjenovno agresivnijim modelima, koji sada mogu ravnopravno konkurirati postojećim igračima.

Razlog zašto kineski proizvođači izazivaju sve veću zabrinutost među konkurencijom leži u njihovoj industrijskoj snazi. Oni danas kontroliraju velik dio globalnog lanca opskrbe baterijama, proizvode u velikim volumenima uz niže troškove te istovremeno nude sve kvalitetnija vozila po osjetno nižim cijenama. Upravo zbog toga u Europi već uspješno osvajaju tržišni udio, u nekim segmentima čak i na štetu Tesle.

Ipak, put do ozbiljnog tržišnog udjela na kanadskom tržištu neće biti jednostavan. Kineske kompanije tek trebaju izgraditi povjerenje među kupcima, razviti pouzdanu servisnu i prodajnu mrežu te se nositi s potencijalnim političkim i sigurnosnim pritiscima, osobito u kontekstu tehnologije i upravljanja podacima. U ovom trenutku tržištem i dalje dominiraju američka Tesla i tradicionalni proizvođači automobila, koji imaju snažnu bazu kupaca i već izgrađenu infrastrukturu.

Nekoć nedodirljivi Fortnite ima sve manje fanova - najavljeno tisuću otkaza

Epic Games ulazi u novu rundu rezanja troškova nakon što je slabiji angažman igrača u Fortniteu počeo nagrizati financijsku stabilnost kompanije. Američki proizvođač videoigara najavio je otpuštanje oko 1.000 zaposlenika, što predstavlja jedan od većih zahvata restrukturiranja u gaming industriji u posljednje vrijeme.

Izvršni direktor Tim Sweeney u internom je dopisu zaposlenicima priznao da je kompanija već neko vrijeme u neravnoteži između prihoda i rashoda. Pad aktivnosti korisnika u Fortniteu, koji je godinama bio ključni generator prihoda, doveo je do situacije u kojoj Epic troši znatno više nego što uspijeva uprihoditi. Kako bi stabilizirao poslovanje, Epic paralelno provodi i dodatne mjere štednje koje uključuju smanjenje ugovornih troškova, rezanje marketinških budžeta te zamrzavanje dijela zapošljavanja, uz planirane uštede veće od 500 milijuna dolara.

Financijski pritisci već su se prelili i na same igrače. Kompanija je nedavno podigla cijene V-Bucksa, virtualne valute koja pokreće ekonomiju Fortnitea, uz obrazloženje da su operativni troškovi održavanja igre značajno porasli.

Iako se u industriji videoigara sve češće govori o utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada, iz Epica poručuju da AI nije izravan uzrok ovih otkaza. Ipak, širi tehnološki kontekst sugerira da indirektni učinci popularnosti AI alata imaju svoju ulogu. Povećana potražnja za čipovima i prateća ograničenja u opskrbi, uključujući nestašicu memorijskih komponenti, podižu troškove u cijelom sektoru i istodobno utječu na potražnju.

Otpuštenim zaposlenicima bit će isplaćene otpremnine u trajanju od četiri mjeseca, uz dodatne kompenzacije za one s duljim stažem. Tvrtka je također najavila da će zaposlenicima u Sjedinjenim Američkim Državama nastaviti pokrivati troškove zdravstvenog osiguranja još pola godine nakon prestanka radnog odnosa.

Kreatori ChatGPT-a planiraju velika zapošljavanja

Tvrtka koja stoji iza najpopularnijeg AI chatbota. OpenAI, priprema jedno od najambicioznijih širenja radne snage u tehnološkom sektoru, planirajući gotovo udvostručiti broj zaposlenih do kraja 2026. godine. Prema dostupnim informacijama, kompanija cilja dosegnuti oko 8.000 zaposlenika, u odnosu na približno 4.500 koliko ih ima danas.

Iza agresivnog zapošljavanja stoji jasan strateški cilj: pretvoriti golemu korisničku bazu u stabilne prihode. ChatGPT već sada koristi stotine milijuna ljudi, no velik dio tih korisnika i dalje je na besplatnim verzijama usluge.

Zato OpenAI paralelno jača timove koji rade na razvoju poslovnih rješenja, s naglaskom na implementaciju AI sustava unutar velikih kompanija. U praksi to znači zapošljavanje ne samo inženjera i istraživača, već i stručnjaka za prodaju, integraciju i korisničku podršku – profila koji dosad nisu bili u fokusu tipičnih AI laboratorija.

Drugim riječima, OpenAI se sve više transformira iz istraživačke organizacije u globalnog pružatelja poslovnih rješenja.

Planirano širenje dolazi u trenutku pojačane konkurencije. Rivali poput Anthropica, ali i tehnološki divovi poput Googlea i Microsofta, agresivno ulažu u razvoj vlastitih modela i platformi.

U takvom okruženju, ljudski kapital postaje presudan resurs. Prema procjenama iz industrije, OpenAI trenutačno zapošljava tempom od desetak novih ljudi dnevno, što ukazuje na iznimno dinamično tržište rada u AI sektoru.

Istovremeno, kompanija širi i fizičku infrastrukturu, uključujući uredske kapacitete u San Francisco, kako bi podržala planirani rast.

Američka vojska sprema duboku integraciju Palantirovih AI sustava

Američko Ministarstvo obrane sprema se napraviti jedan od najvažnijih iskoraka u digitalnoj transformaciji vojske – formalizirati sustav umjetne inteligencije koji je razvila kontroverzna tvrtka Palantir kao standardni, dugoročno financirani program. Riječ je o platformi poznatoj kao Project Maven, koja bi uskoro mogla prijeći iz eksperimentalne faze u samu jezgru operativnih sposobnosti Pentagona.

Project Maven razvijen je s ciljem analize ogromnih količina podataka koje generiraju dronovi, sateliti i drugi obavještajni izvori. Ono što ga danas izdvaja nije samo sposobnost obrade podataka, već integracija različitih sustava u jedinstveno sučelje koje koriste vojni zapovjednici.

U praksi, to znači da se procesi koji su donedavno trajali satima – poput identifikacije potencijalnih ciljeva ili procjene situacije na terenu – sada mogu svesti na minute. Upravo ta brzina postaje ključna konkurentska prednost u suvremenim sukobima.

Plan Pentagona da Maven dobije status „programa od strateške važnosti” podrazumijeva stabilno financiranje, širu implementaciju i dugoročnu integraciju unutar svih grana vojske. Drugim riječima, umjetna inteligencija prestaje biti dodatak i postaje temelj.

Ovaj potez dodatno potvrđuje trend u kojem tehnološke kompanije preuzimaju sve važniju ulogu u obrambenom sektoru. Tradicionalni vojni dobavljači sve se češće suočavaju s konkurencijom tvrtki koje dolaze iz svijeta softvera i umjetne inteligencije.

Palantir se pritom profilira kao jedan od ključnih partnera američke vlade u razvoju naprednih analitičkih i AI sustava. Formalizacija Projecta Maven mogla bi otvoriti vrata višegodišnjim ugovorima i dodatno učvrstiti poziciju kompanije na tržištu obrambene tehnologije.

Širi kontekst ove odluke je globalna utrka u razvoju i implementaciji umjetne inteligencije u vojne svrhe. Sjedinjene Države, Kina i druge velike sile ubrzano ulažu u tehnologije koje omogućuju brže donošenje odluka, preciznije operacije i bolju koordinaciju na bojištu.

Etička pitanja ostaju otvorena

Istodobno, širenje AI sustava u vojnim operacijama otvara niz etičkih i pravnih pitanja. Kritičari upozoravaju na rizike automatizacije procesa koji uključuju donošenje odluka o uporabi sile, kao i na potencijalne pogreške u algoritmima.

Pentagon zasad inzistira na tome da ljudi i dalje donose konačne odluke, no sve veća uloga umjetne inteligencije u analizi i preporukama neizbježno mijenja odnos između čovjeka i stroja u vojnom kontekstu.

Verica Jurković: Liderstvo kroz znanje, mrežu i inspiraciju

Profesionalni put Verice Jurković započeo je u prodaji, no vrlo brzo shvatila je da je njezin horizont širi. „Željela sam više, dublje razumijevanje poslovanja i širu sliku. Zato sam paralelno učila o informatici i programiranju, jer sam znala da je tehnologija ključ modernog poslovanja.“ Taj zaokret odveo ju je u svijet ERP sustava, gdje je kao konzultantkinja dobila priliku upoznati poslovanje iznutra, od A do Ž. Upravo tada odlučila je upisati MBA program na COTRUGLI Business School. „MBA mi je doslovno promijenio mindset – prije sam se vidjela kao konzultant, a danas kao lider i osnivač tvrtke.“

Liderstvo oblikovano iskustvima i ljudima

Na pitanje tko je najviše utjecao na njezin liderski stil, Verica ne dvoji: „Posebno bih istaknula Stjepana Ciglenečkog, mog prvog mentora iz ERP svijeta s kojim surađujem i danas. Veliku ulogu imala je i kolegica Helena Schmidt, koju sam upoznala na MBA-u i koja mi je bila dragocjen izvor savjeta i inspiracije.“

Danas vodi Datalab Hrvatska, podružnicu regionalne tvrtke specijalizirane za ERP rješenja. „Ne vidim sebe kao ‘direktora’ u klasičnom smislu, više kao mentora koji želi ostaviti pozitivan trag na karijere ljudi oko sebe. Moja je želja da me jednog dana netko spomene kao osobu koja mu je pomogla da raste.“

Zašto COTRUGLI?

Verica je razmišljala i o MBA-u u inozemstvu, no COTRUGLI je ponudio sve što je tražila. „Privukla me poduzetnička i dinamična orijentacija programa. Imao je odličnu kombinaciju internacionalnih profesora i praktične interakcije, baš ono što sam trebala.“ Cilj joj je bio proširiti horizonte, steći uvid u različite industrije i učiti od ljudi koji će je inspirirati. „I točno se to i dogodilo. MBA me okružio pametnim, poduzetnim ljudima, što me motiviralo da podignem vlastite ambicije.“

Najviše su je, kaže, izazvali moduli iz prodaje i inovacija. „Do tada ih nisam promatrala strateški, a upravo to mi je MBA donio – novu perspektivu.“ Osim znanja, najljepše uspomene veže uz ljude. „Predavanja profesora Ivice Vrančića i prijateljstva s kolegama pamtim i danas. To je vrijednost koja traje.“

Balans između MBA-a, posla i obitelji

Uskladiti MBA, posao i privatni život nije bilo jednostavno. „Bilo je izazovno – vikendom predavanja, tijekom tjedna posao, a obitelj koja te čeka kod kuće. Ipak, vrijedilo je svake žrtve. Znanje, iskustvo i kontakti koje sam stekla jednostavno su neprocijenjivi.“

Snaga mreže i mentorstva

Tijekom programa stvorila je kontakte koji su i danas važan dio njezinog poslovnog i privatnog života. „Kombinacija poslovnih i osobnih prijateljstava je ogromna vrijednost. I dalje surađujemo, razmjenjujemo ideje i podržavamo se.“

Verica se vidi i u mentorskoj ulozi unutar COTRUGLI alumni zajednice. „Dugo sam mislila da svi znaju ono što ja znam, no shvatila sam da svatko ima svoj set znanja. Zato želim prenijeti iskustva iz područja digitalizacije – mislim da tu mogu najviše dati.“

Utjecaj MBA-a na karijeru

MBA je bio ključan za njezin karijerni put. „Pomogao mi je da shvatim koliko je važno kontinuirano učiti. Promijenila sam perspektivu – ne tražim samo odgovore, već postavljam bolja pitanja.“ Također, kaže da je MBA naglasio važnost networkinga bez kojega nema napretka.

Način na koji vodi i donosi odluke također se promijenio. „Prije sam mislila da moj način mora biti ispravan. Danas znam da je liderstvo proces učenja, slušanja i prilagodbe.“

Liderstvo budućnosti

Verica vjeruje da MBA programi trebaju dodatno razvijati teme iz područja umjetne inteligencije, automatizacije i podatkovne analitike. „To su tehnologije koje već danas oblikuju tržišta, a lideri budućnosti moraju biti spremni.“

Za nju uspješan lider nije onaj koji samo donosi odluke, već onaj koji stvara okruženje u kojem ljudi žele raditi. „Posebna vještina lidera je okupiti različite ljude i usmjeriti ih prema zajedničkom cilju.“

Da može dati savjet mlađoj verziji sebe, rekla bi: „Slušaj ljude bez predrasuda. Svaki čovjek ima svoju priču i kada mu pokažeš poštovanje, otvaraš prostor za povjerenje i suradnju.“

U budućnosti se vidi i dalje na vodećim pozicijama, s fokusom na stvaranje dugoročne vrijednosti. „Želim s timom kreirati rješenja koja će biti relevantna na tržištu i omogućiti ljudima oko mene da rastu.“

Poruka budućim polaznicima MBA programa

„Nemoj čekati – upiši MBA sada. On širi horizonte, otvara vrata i gradi mrežu kontakata bez koje nijedna karijera danas ne može napredovati. Networking koji stvoriš možda je i najvrjedniji rezultat cijelog programa.“

SPONZORIRANO / PROMO

Uspon AI-ja prijeti prvoj "izgubljenoj" generaciji na tržištu rada

Rastući utjecaj umjetne inteligencije na globalno tržište rada sve češće izlazi iz okvira tehnoloških rasprava i ulazi u sferu makroekonomskih rizika. Izvršni direktor AI tvrtke ServiceNow, Bill McDermott predviđa kako će generacija Z postati prva koja će se suočiti s dramatičnim rastom nezaposlenosti uzrokovanim automatizacijom.

U razgovoru za CNBC McDermott je iznio procjenu prema kojoj bi stopa nezaposlenosti među mladima, koja se trenutačno kreće oko 9 posto (u SAD-u, op.a.), u relativno kratkom razdoblju mogla porasti na razine iznad 30 posto. Takav scenarij, iako zasad hipotetski, uklapa se u sve izraženiji trend ubrzanog razvoja tzv. AI agenata – sustava koji mogu samostalno obavljati kompleksne poslovne zadatke.

Za razliku od ranijih valova automatizacije, koji su primarno zahvaćali rutinske ili fizičke poslove, nova generacija AI alata ulazi u domenu uredskog rada, analitike, pa čak i donošenja poslovnih odluka. Upravo tu leži ključni rizik: početne pozicije, koje tradicionalno služe kao ulazna točka mladima na tržište rada, sve su izloženije automatizaciji.

Umjetna inteligencija - umjetnička ilustracija — PoslovniPuls / AI

McDermott ističe kako će „velik dio posla obavljati AI agenti“, čime se dodatno smanjuje prostor za diferencijaciju mladih zaposlenika u korporativnom okruženju. Drugim riječima, konkurencija se više neće odvijati samo među ljudima, već između ljudi i algoritama.

U političkim krugovima sve je više glasova koji traže oprezniji pristup oko umjetne inteligencije. Američki senator Bernie Sanders među najglasnijima je u upozorenjima da bi nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije mogao produbiti nejednakosti i destabilizirati tržište rada.

Sanders ide i korak dalje, sugerirajući da bi, u slučaju potvrde najcrnjih scenarija, trebalo razmotriti čak i privremeno zaustavljanje razvoja kako bi se procijenile dugoročne posljedice za gospodarstvo i društvo.

Uber planira lansirati samovozeće taksije s NVIDIA AI tehnologijom

Suradnja između Ubera i NVIDIA-e ulazi u novu fazu koja bi mogla redefinirati sljedeću generaciju urbane mobilnosti. Dvije kompanije naime planiraju u idućim godinama pokrenuti široku flotu autonomnih taksija, s prvim lansiranjima u Sjedinjenim Državama već 2027., a potom i ubrzanim širenjem na ključna tržišta Europe i Azije.

Za razliku od ranijih pokušaja razvoja vlastite tehnologije autonomne vožnje, Uber danas zauzima znatno pragmatičniji pristup. Nakon prodaje vlastitog odjela za autonomna vozila prije nekoliko godina, kompanija se transformirala u platformu koja povezuje proizvođače automobila, tehnološke partnere i krajnje korisnike. U toj strategiji NVIDIA ima ključnu ulogu – ne kao proizvođač vozila, već kao dobavljač “mozga” cijelog sustava.

NVIDIA-in DRIVE Hyperion sustav, koji kombinira napredne AI čipove, senzore i softver za autonomnu vožnju, trebao bi omogućiti vozilima sigurno kretanje kroz kompleksna urbana okruženja. Time se NVIDIA dodatno pozicionira kao infrastrukturni stup nove industrije, slično ulozi koju već ima u razvoju podatkovnih centara i umjetne inteligencije.

Uber i NVIDIA ovim potezom ulaze u izravniju konkurenciju s već etabliranim igračima. Alphabetov Waymo već prouža komercijalne robotaksi usluge u nekoliko američkih gradova, dok Tesla paralelno razvija vlastitu mrežu autonomnih vozila.

No, za razliku od zatvorenih sustava kakve razvijaju pojedini konkurenti, Uber cilja na otvoreni model – platformu koja može objediniti različite tehnologije i proizvođače. Upravo bi ta fleksibilnost mogla biti ključna prednost u fazi kada industrija još uvijek traži dominantni poslovni model.

Iako će prve implementacije krenuti u SAD-u, Europa će vrlo brzo postati jedno od ključnih tržišta. Regulativa, urbana gustoća i razvijena infrastruktura čine europske gradove idealnim za testiranje i skaliranje robotaksi usluga.

Botovi pogonjeni AI-jem "preuzimaju" internet

Najnoviji podaci iz industrije kibernetičke sigurnosti pokazuju da su automatizirani programi, odnosno botovi, već preuzeli primat u globalnom internetskom prometu. U 2024. godini činili su oko 51 posto ukupne aktivnosti na webu, a trend se dodatno ubrzao tijekom 2025. i početkom 2026. godine.

Time je scenarij koji se donedavno projicirao za kraj desetljeća – postao stvarnost nekoliko godina ranije. Razlog je jasan: eksplozivan razvoj umjetne inteligencije.

Za razliku od ranijih generacija automatiziranih skripti, novi AI botovi nisu samo alati za jednostavne zadatke. Riječ je o sofisticiranim agentima koji mogu pretraživati web, komunicirati s digitalnim servisima, prikupljati podatke i donositi odluke – često bez izravne ljudske intervencije.

Takvi sustavi danas stoje iza velikog dijela aktivnosti na internetu: od treniranja velikih jezičnih modela do automatizacije korisničke podrške i analitike.

Računalo Apple — DESIGNECOLOGIST / Unsplash

No, upravo ta promjena otvara pitanje tko zapravo „koristi” internet – i tko od toga ostvaruje vrijednost.

Matthew Prince, izvršni direktor Cloudflarea, kompanije koja upravlja značajnim dijelom globalnog internetskog prometa, upozorava da se nalazimo na prijelomnoj točki.

Prema njegovim riječima, umjetna inteligencija ne donosi samo tehnološku promjenu, već i duboku transformaciju načina na koji internet funkcionira kao tržište.

AI sustavi danas masovno „usisavaju” sadržaj s weba, ali pritom ne vraćaju promet izvorima iz kojih ga preuzimaju. Drugim riječima, vrijednost se sve više izvlači iz ekosustava bez proporcionalnog povrata onima koji sadržaj stvaraju.

Cloudflare je, prema dostupnim podacima, u posljednjim mjesecima blokirao stotine milijardi zahtjeva AI botova – što ilustrira razmjere fenomena, ali i rastuću napetost između tehnoloških platformi i izdavača.

Dominacija botova već sada stvara ozbiljne probleme u digitalnoj ekonomiji, posebno u segmentima koji ovise o mjerenju korisničkog ponašanja.

U digitalnom oglašavanju, gdje se cijene temelje na klikovima, impresijama i angažmanu, sve je teže razlikovati stvarne korisnike od automatiziranog prometa. To dovodi u pitanje pouzdanost ključnih metrika i otvara prostor za nove oblike prijevara.

Dodatni problem predstavlja činjenica da značajan dio bot prometa nije benignan. Riječ je o zlonamjernim aktivnostima poput preuzimanja korisničkih računa, skalpiranja ulaznica, lažnog prometa i masovnog prikupljanja sadržaja.

U nekim industrijama, poput e-trgovine i financijskih usluga, takvi botovi već čine velik udio ukupnog prometa.

Istodobno, dio tržišta počinje se prilagođavati novoj realnosti. Sve više digitalnih servisa dizajnira se ne samo za ljude, već i za izravnu komunikaciju između strojeva.

To uključuje API-je optimizirane za AI agente, sadržaj strukturiran za automatsko preuzimanje te nove modele monetizacije koji ciljaju upravo automatizirane korisnike.

Takav razvoj sugerira da se internet postupno transformira iz „mreže za ljude” u infrastrukturu za interakciju između algoritama.

Ključno pitanje u idućoj fazi razvoja interneta bit će kontrola nad podacima i način raspodjele vrijednosti.

Tehnološke kompanije, poput Cloudflarea, već eksperimentiraju s modelima koji bi omogućili blokiranje ili naplatu pristupa AI botovima. Cilj je uspostaviti novi ekonomski okvir u kojem bi izdavači i kreatori sadržaja zadržali dio vrijednosti koju generiraju.

U suprotnom, upozoravaju analitičari, postoji rizik da će veliki AI sustavi postati dominantni posrednici između korisnika i sadržaja – uz minimalan povrat za izvorne autore.

Možda najdublja promjena odnosi se na samu definiciju korisnika interneta.

Sve češće, prvi „posjetitelj” web stranice nije čovjek, već algoritam. AI agenti pretražuju, filtriraju i sažimaju informacije prije nego što ih uopće vidi krajnji korisnik.

U takvom okruženju, borba za pažnju seli se s ljudi na strojeve – a uspjeh više ne ovisi samo o vidljivosti u tražilicama, već i o tome kako vas „čitaju” umjetne inteligencije.

Jedno je sigurno: internet više nije ono što je bio. I vrlo vjerojatno nikada više neće biti.

Prošle godine ostvaren snažan rast energetskih kapaciteta iz obnovljivih izvora

Tijekom 2025. godine globalno je dodano više od 800 gigavata novih kapaciteta iz energije vjetra i sunca, čime je postavljen novi povijesni rekord i dodatno potvrđen trend snažnog odmakа od fosilnih goriva.

No iza impresivnih brojki krije se još izraženija poruka: solarna energija postaje apsolutni pobjednik energetske tranzicije.

Prema procjenama energetskih analitičara, upravo je solar nosio najveći dio rasta — s oko 640 gigavata novih instalacija u jednoj godini. Takav tempo znači da se na globalnoj razini instaliralo približno četiri puta više solarnih nego vjetro kapaciteta, što jasno odražava ekonomsku realnost sektora: niže cijene, bržu realizaciju projekata i sve širu primjenu, od velikih solarnih farmi do decentraliziranih sustava na krovovima.

Istodobno, i vjetroelektrane su zabilježile rekordnu godinu, s dodatnih 150 do 170 gigavata novih kapaciteta. Ipak, njihov rast sve češće nailazi na prepreke — od dugotrajnih administrativnih procedura do rasta troškova financiranja i logističkih izazova u opskrbnim lancima.

Ovakva dinamika dodatno učvršćuje globalne energetske tokove u kojima Kina igra ključnu ulogu. Najveće svjetsko gospodarstvo po instaliranim obnovljivim kapacitetima i dalje uvjerljivo dominira i u solarnom i u vjetro segmentu, dok snažan rast bilježe i tržišta u razvoju u Aziji te na Bliskom istoku.

Rekordna izgradnja dolazi u trenutku kada globalna potražnja za električnom energijom ubrzano raste, potaknuta elektrifikacijom cestovnog prometa, širenjem podatkovnih centara i sve većom primjenom umjetne inteligencije. Upravo ti trendovi stvaraju dodatni pritisak na energetske sustave da osiguraju stabilne i održive izvore energije.

Unatoč optimizmu, izazovi postaju sve vidljiviji. Elektroenergetske mreže u mnogim zemljama ne prate tempo izgradnje novih kapaciteta, dok sustavi za pohranu energije i dalje zaostaju za potrebama tržišta. Bez značajnijih ulaganja u infrastrukturu, dio proizvedene energije mogao bi ostati neiskorišten.

Ova rekordna godina također se promatra kroz prizmu globalnih klimatskih ciljeva. Na konferenciji COP28 države su se obvezale utrostručiti kapacitete obnovljivih izvora do 2030. godine. Iako trenutačni trendovi sugeriraju da je taj cilj dostižan, analitičari upozoravaju kako će za njegovo ostvarenje biti potrebno dodatno ubrzanje — osobito u segmentu vjetroenergije i modernizacije mreže.

Za Europu, koja nastoji ubrzati energetsku tranziciju i smanjiti ovisnost o uvozu energije, ovakvi globalni trendovi imaju dvostruki učinak. S jedne strane, pad cijena tehnologije olakšava ulaganja, dok s druge strane rast potražnje za opremom i sirovinama pojačava konkurenciju na globalnom tržištu.

Osnivač Amazona želi uz pomoći AI-a modernizirati tradicionalne industrije

Osnivač Amazona Jeff Bezos razmatra pokretanje jednog od najvećih investicijskih fondova u povijesti, usmjerenog na primjenu umjetne inteligencije u tradicionalnim industrijama — potez koji bi mogao označiti novu fazu globalne tehnološke transformacije.

Prema navodima američkih medija, Bezos je u ranoj fazi razgovora s institucionalnim investitorima o prikupljanju do 100 milijardi dolara za fond koji bi ulagao u etablirane kompanije iz sektora poput proizvodnje, poluvodiča, zrakoplovne i obrambene industrije. Cilj nije ulaganje u startupe, već preuzimanje ili strateško financiranje postojećih sustava i njihova modernizacija kroz napredne AI alate.

Za razliku od klasičnih venture capital modela, ovaj pristup bliži je private equity strategiji: kupnja postojećih poslovnih sustava uz paralelnu implementaciju tehnologije koja može povećati učinkovitost, smanjiti troškove i optimizirati operacije. U fokusu su, kako se čini, sektori u kojima digitalna transformacija još nije u potpunosti zahvatila proizvodne procese — ali gdje potencijal za skok produktivnosti ostaje iznimno visok.

Bezosova inicijativa dolazi u trenutku kada se umjetna inteligencija sve brže seli iz softverskih rješenja u fizičku ekonomiju. Nakon vala ulaganja u generativni AI i digitalne platforme, sve više kapitala usmjerava se prema industrijskim primjenama — od automatizacije proizvodnje do optimizacije opskrbnih lanaca.

Ključnu ulogu u toj strategiji mogao bi imati i Bezosov interni AI projekt, poznat kao Project Prometheus, koji razvija AI modele sposobne simulirati i unaprijediti kompleksne sustave iz stvarnog svijeta.

Ako se plan realizira, fond bi mogao konkurirati najvećim globalnim investicijskim fondovima, uključujući megafondove koji su obilježili prethodni tehnološki ciklus. No, za razliku od njih, fokus bi bio manje na digitalnim disruptorima, a više na transformaciji postojećih industrijskih giganata.

Za europske industrije, osobito u Njemačkoj i srednjoj Europi, ovakav model mogao bi imati dugoročne posljedice. Regija koja se tradicionalno oslanja na snažan proizvodni sektor suočava se s izazovima produktivnosti i konkurentnosti u odnosu na SAD i Aziju.

U tom kontekstu, ulazak velikog privatnog kapitala u industrijsku digitalizaciju mogao bi dodatno ubrzati pritisak na modernizaciju europskih kompanija. Istovremeno, otvara se i pitanje hoće li europski fondovi i institucionalni investitori slijediti sličan model ili riskirati zaostajanje u novoj fazi AI utrke.

Europska unija ima ideju koja bi mogla donijeti vjetar u leđa i za hrvatske poduzetnike

Europska unija ponovno pokušava riješiti jedan od svojih najdugotrajnijih problema – fragmentiranost tržišta – ovoga puta kroz novi pravni okvir za tvrtke nazvan “EU Inc”. Riječ je o inicijativi Europske komisije koja bi mogla značajno pojednostaviti način na koji se tvrtke osnivaju i šire unutar Unije, a istovremeno Europu učiniti konkurentnijom u odnosu na SAD i Kinu.

Za razliku od postojećeg sustava u kojem poduzetnici moraju navigirati kroz 27 različitih pravnih okvira, “EU Inc” uvodi jedinstveni model koji bi vrijedio na razini cijelog EU-a. Ideja je jednostavna: omogućiti startupima da od prvog dana posluju kao europske, a ne nacionalne kompanije.

Prema prijedlogu, osnivanje takve tvrtke trebalo bi biti moguće u roku od 48 sati, potpuno digitalno i uz trošak od oko 100 eura. Time Bruxelles cilja na jednu od ključnih prepreka europskom poduzetništvu – spor i administrativno zahtjevan proces pokretanja poslovanja.

Europa protiv vlastite birokracije

U pozadini ove inicijative nalazi se širi problem: europski startupi često se sele u SAD ili druge pravne jurisdikcije kako bi lakše pristupili kapitalu i fleksibilnijim pravnim okvirima. Američki model primjerice, omogućuje brzu i standardiziranu uspostavu kompanija, što investitori dobro razumiju i preferiraju.

EU Inc pokušava replicirati dio te logike, ali unutar europskog regulatornog okvira. Novi model bio bi tzv. “28. režim”, što znači da ne zamjenjuje nacionalne zakone, već postoji paralelno s njima kao opcija za poduzetnike koji žele jednostavniji i skalabilniji pristup.

U praksi bi to značilo ujednačavanje ključnih pravila – od korporativnog upravljanja do programa nagrađivanja zaposlenika dionicama – čime se uklanjaju prepreke za širenje poslovanja preko granica. Upravo su takve razlike do sada često usporavale rast europskih tehnoloških tvrtki.

Kapital i skaliranje kao ključni izazovi

Jedan od glavnih ciljeva Bruxellesa jest olakšati pristup kapitalu. Investitori, posebno oni međunarodni, često zaziru od složenih pravnih struktura u Europi. Standardizirani model mogao bi smanjiti pravnu neizvjesnost i učiniti europske startupe privlačnijima za ulaganja.

Procjene Europske komisije sugeriraju da bi smanjenje administrativnih troškova moglo donijeti uštede od nekoliko stotina milijuna eura kroz vrijeme. No važniji efekt mogao bi biti indirektan – brže skaliranje kompanija i zadržavanje inovacija unutar Europe.

Za tržišta poput Hrvatske, gdje startup ekosustav raste, ali i dalje ovisi o međunarodnom kapitalu, ovakav okvir mogao bi otvoriti dodatne mogućnosti za razvoj i internacionalizaciju poslovanja.

Granice reforme

Unatoč ambicioznim ciljevima, EU Inc ima i jasna ograničenja. Porezni sustavi, radno zakonodavstvo i niz drugih regulatornih područja i dalje ostaju u nadležnosti država članica. Drugim riječima, unifikacija je djelomična – pravni okvir za osnivanje i upravljanje tvrtkom bit će pojednostavljen, ali operativno okruženje i dalje ostaje nacionalno definirano.

Osim toga, prijedlog tek treba proći zakonodavni proces na razini EU-a, što znači da će konačni oblik inicijative ovisiti o političkim kompromisima između država članica i Europskog parlamenta. Pojedine zemlje već izražavaju zabrinutost oko mogućeg gubitka regulatornog utjecaja.

Dio stručnjaka upozorava i na rizik regulatorne arbitraže – scenarij u kojem bi tvrtke birale EU Inc kako bi zaobišle stroža nacionalna pravila.

Može li EU postati jedno tržište?

EU Inc nije samo tehnička reforma, već pokušaj redefiniranja načina na koji Europa funkcionira kao gospodarsko područje. Ako uspije, mogao bi približiti EU ideji jedinstvenog tržišta ne samo za robu i usluge, već i za poduzetništvo i kapital.

U najboljem scenariju, Europa bi dobila okvir koji omogućuje startupima da rastu bez preseljenja u druge jurisdikcije. U lošijem, inicijativa bi mogla ostati kompromis koji ne uspijeva u potpunosti riješiti strukturne probleme.

Za sada je jasno samo jedno: Bruxelles je odlučio izravno adresirati pitanje zašto europske tehnološke kompanije prečesto postaju – američke.

Popularna platforma za predviđanja otvara svoj fizički bar u Washingtonu

Kripto platforma za tržišta predviđanja Polymarket sprema se napraviti iskorak koji nadilazi okvire digitalnih financija. Umjesto daljnjeg razvoja isključivo online proizvoda, tvrtka planira otvoriti bar u Washingtonu koji bi trebao spojiti svijet klađenja na globalne događaje s iskustvom fizičkog prostora.

Riječ je o konceptu koji odražava sve izraženiji trend pretvaranja financijskih informacija u oblik zabave. Planirani prostor, nazvan “The Situation Room”, zamišljen je kao hibrid između klasičnog bara i trading okruženja, gdje se vijesti, tržišni signali i društvena interakcija stapaju u jedinstveno iskustvo.

U praksi, to znači da bi posjetitelji uz piće mogli pratiti kretanja vjerojatnosti za ishode izbora, geopolitičkih napetosti ili ekonomskih odluka – u stvarnom vremenu. Veliki ekrani s prijenosima vijesti i tržišnim podacima trebali bi stvoriti atmosferu nalik burzovnim terminalima, ali u neformalnijem, društvenom okruženju.

Washington se pritom nameće kao logičan izbor. Kao političko i analitičko središte SAD-a, grad okuplja publiku koja već ima snažan interes za teme koje dominiraju Polymarketovim tržištima – od izbora do međunarodnih odnosa. Upravo ta koncentracija “insajderskog” interesa mogla bi biti ključ uspjeha ovog eksperimenta.

No, taj iskorak dolazi u osjetljivom trenutku. Tržišta predviđanja nalaze se pod sve većim povećalom regulatora, osobito u SAD-u, gdje se otvaraju pitanja o granici između financijskog instrumenta i klađenja. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost trgovanja ishodima događaja poput izbora ili sukoba, što kritičari smatraju potencijalno problematičnim za javni interes.

S druge strane, zagovornici ističu da upravo takva tržišta mogu pružiti brže i preciznije signale od tradicionalnih anketa ili analitičkih modela. U tom kontekstu, fizički prostor poput planiranog bara mogao bi dodatno ojačati zajednicu korisnika i učiniti platformu vidljivijom izvan zagriženih kripto krugova.

Povratak legendarne društvene mreže Digg uništili AI botovi

Pokušaj povratka platforme Digg završio je naglim zaokretom: samo nekoliko tjedana nakon lansiranja, otvorena beta verzija je ugašena. Razlog nije pad interesa korisnika, već — umjetna inteligencija.

Platforma koja je nekoć definirala način na koji internet konzumira vijesti pokušala se vratiti s jasnom misijom: izgraditi “human-first” društvenu mrežu, u kojoj sadržaj filtrira zajednica, a ne algoritmi. No upravo je ta ideja postala njezina najveća slabost.

Prema dostupnim informacijama, Digg je u kratkom roku preplavljen tisućama, pa i desecima tisuća botova generiranih pomoću AI-a. Ti su korisnički računi umjetno glasali za sadržaj, manipulirali rangiranjem objava i stvarali iluziju angažmana, čime su izravno narušili osnovnu logiku platforme.

U sustavu koji ovisi o povjerenju korisnika, takav scenarij je poguban.

Tvrtka je reagirala radikalno — ugasila je beta verziju i paralelno smanjila broj zaposlenih, zadržavši samo ključni tim. Projekt nije potpuno napušten, ali je vraćen na početak.

Osnivač Kevin Rose ponovno je preuzeo aktivnu ulogu u vođenju, s ciljem redefiniranja platforme i razvoja novih mehanizama zaštite. Fokus se sada prebacuje na kombinaciju strože verifikacije identiteta korisnika, naprednih sustava za detekciju AI generiranog sadržaja te otpornijih modela rangiranja koji bi trebali spriječiti manipulacije.

Digg zasad ne daje konkretan vremenski okvir za novo lansiranje. No iz kompanije poručuju da ovo nije kraj — već nužan “reset”.