Europska unija kaznila TikTok s 530 milijuna eura

U najnovijem obračunu Europske unije s globalnim tehnološkim divovima, TikTok se suočava s rekordnom kaznom od 530 milijuna eura. Irski regulator za zaštitu podataka (DPC), kao vodeće tijelo za nadzor privatnosti u EU, kaznio je kinesku aplikaciju zbog nepravilnog rukovanja osobnim podacima europskih korisnika i naložio da se prekine prijenos tih podataka u Kinu — osim ako se u roku od šest mjeseci obrada ne uskladi s europskim zakonodavstvom.

Odluka dolazi u trenutku kada pitanja digitalne suverenosti, kontrole podataka i kibernetičke sigurnosti postaju ključni elementi europske strategije u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom i ostatkom svijeta. TikTok, u vlasništvu kineske kompanije ByteDance, našao se u središtu sve veće geopolitičke zabrinutosti, pogotovo nakon što su otkrivene mogućnosti udaljenog pristupa podacima od strane kineskih zaposlenika.

TikTok se brani tvrdnjom kako koristi pravne instrumente EU, uključujući standardne ugovorne klauzule, kako bi omogućio "strogo kontroliran i ograničen" pristup podacima izvan Europe. Također, tvrde kako nikada nisu zaprimili zahtjev kineskih vlasti za pristup korisničkim podacima iz EU, niti su ikada takve podatke predali.

No, irski regulator nije bio uvjeren. TikTok, prema njihovom istraživanju, nije uspio dokazati da osobni podaci europskih korisnika uživaju zaštitu koja je u skladu s europskim pravom, osobito s obzirom na zakone u Kini koji omogućuju državnim tijelima uvid u podatke u svrhu “nacionalne sigurnosti” i protusobavještajne aktivnosti.

Posebno je zabrinjavajuće otkriće dkakoa je manji dio podataka ipak bio pohranjen na serverima u Kini – što je TikTok sam priznao tek ove godine, unatoč prethodnim tvrdnjama da se takvo što ne događa.

Ova odluka ima potencijalne posljedice koje nadilaze TikTok. Riječ je o presedanu koji bi mogao redefinirati način na koji globalne tehnološke tvrtke upravljaju podacima europskih građana. TikTok je upozorio kako bi ova kazna mogla imati "dalekosežne posljedice za kompanije i čitave industrije koje posluju na globalnoj razini".

TikTok je u EU već bio kažnjen s 345 milijuna eura 2023. zbog nepravilnosti u postupanju s podacima djece. Regulator je u posljednjih nekoliko godina novčano kaznio i Microsoft, X (bivši Twitter) i Metu, pokazavši da GDPR nije mrtvo slovo na papiru.

Emirati ulažu silan novac u kripto projekt iza kojeg stoji obitelj Trump

Uoči planirane turneje Donalda Trumpa po Bliskom istoku, iz Ujedinjenih Arapskih Emirata dolazi vijest koja je izazvala val reakcija na globalnoj političko-financijskoj sceni. Emiratska investicijska kompanija MGX, iza koje stoji moćni državni ulagački fond iz Abu Dhabija, najavila je ulaganje vrijedno čak 2 milijarde dolara u stablecoin USD1 – digitalnu imovinu izravno povezanu s Donaldom Trumpom i njegovom obitelji.

USD1 je stabilna kriptovaluta vezana uz vrijednost američkog dolara, a razvila ju je kompanija World Liberty Financial, pokrenuta prošle jeseni. Većinski vlasnici te tvrtke su članovi obitelji Trump, a sam Donald Trump službeno je predstavljen kao “glavni zagovornik kriptovaluta”. Njegovi sinovi – Eric, Donald Jr. i Barron – figuriraju kao “web3 ambasadori”.

Projekt vodi Zach Witkoff, sin posebnog Trumpovog izaslanika za Bliski istok.

MGX planira koristiti USD1 za ulaganje u Binance, jednu od najvećih svjetskih burzi kriptovaluta, čiji je osnivač prošle godine osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog kršenja američkih zakona o pranju novca i međunarodnim sankcijama. Transakcija je najavljena na kripto-konferenciji u Dubaiju, gdje su zajedno nastupili Witkoff i Eric Trump, simbolično povezujući financijski i politički kapital obitelji Trump s Bliskim istokom.

“Ovo je tek početak”, poručio je Witkoff, zahvalivši MGX-u i Binanceu na povjerenju, dok je objavljivao kako je upravo USD1 odabran kao službeni stablecoin za ovu veliku investiciju.

Reakcije iz Washingtona nisu izostale. Demokratska senatorica Elizabeth Warren optužila je Trumpa za zlouporabu političke moći u svrhu osobnog bogaćenja, nazvavši čitav projekt “koruptivnim”. “Senat priprema zakon o regulaciji stablecoina, koji bi upravo obitelji Trump mogao omogućiti enormnu financijsku korist. To je neprihvatljivo,” izjavila je Warren.

S druge strane, Bijela kuća pokušava smiriti situaciju tvrdeći kako se Trumpova imovina nalazi u fondu koji upravljaju njegova djeca, te da ne postoji sukob interesa. No taj argument ne uvjerava sve – pogotovo kada se u obzir uzme činjenica da je USD1 lansiran upravo u ožujku, istog mjeseca kada je Trump potpisao izvršnu uredbu o stvaranju strateških rezervi bitcoina i državne digitalne imovine. Uz to, World Liberty Financial već je prodala tokene u vrijednosti od 550 milijuna dolara, od čega je većina transakcija realizirana nakon Trumpove pobjede na izborima.

Broj aktivnih korisnika WhatsApp-a premašio 3 milijarde

Jedna od najpopularnijih komunikacijskih platformi na svijetu, WhatsApp, sada ima više od tri milijarde aktivnih korisnika mjesečno. Tu je brojku otkrio izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg tijekom predstavljanja poslovnih rezultata za prvo tromjesečje 2025. godine, a prema pisanju TechCruncha, aplikacija time ulazi u elitni krug digitalnih servisa koji su dosegli takvu razinu globalne penetracije – rame uz rame s Facebookom.

Podsjetimo, WhatsApp je osnovan 2009. godine, a Meta ga je (tada još pod korporativnim imenom Facebook) akvizirala 2014. za 19 milijardi dolara – investiciju koja je tada mnogima djelovala pretjeranom. Danas, s tri milijarde korisnika i sve većom integracijom poslovnih i AI funkcionalnosti, ta se akvizicija pokazuje kao dalekovidna i iznimno profitabilna.

Prekretnica se dogodila 2020. kada je WhatsApp premašio dvije milijarde aktivnih korisnika. Sada, pet godina kasnije, potvrđuje svoj status nezaobilaznog kanala komunikacije — ne samo za privatne korisnike, nego i za poduzetnike, kompanije i kreatore digitalnih usluga.

Iako WhatsApp i dalje funkcionira bez oglasa, unutar Mete dobiva novu ulogu: postaje glavna platforma za distribuciju Metinih AI rješenja. Financijska direktorica Susan Lee otkrila je kako se upravo na WhatsAppu bilježi najviše interakcija korisnika s umjetnom inteligencijom, posebice u privatnim chatovima.

Upravo ta činjenica daje WhatsAppu dodatnu stratešku vrijednost – aplikacija više nije samo alat za dopisivanje, već i kanal kroz koji korisnici komuniciraju s naprednim tehnologijama.

Ipak, Zuckerberg je priznao kako korisnici u SAD-u i dalje preferiraju klasične aplikacije za razmjenu poruka kada je riječ o osnovnoj komunikaciji, što je jedan od razloga zbog kojeg je Meta lansirala posebnu aplikaciju – Meta AI – namijenjenu korisnicima koji žele izravniji pristup umjetnoj inteligenciji. Paralelno s tim najavljeno je i uvođenje pretplatničkog modela, čime Meta otvara novu monetizacijsku strategiju izvan okvira oglašavanja.

Jedan od najvažnijih, ali često zanemarenih izvora prihoda je i WhatsApp Business, verzija aplikacije namijenjena poduzećima. Ova poslovna inačica nastavlja stabilno rasti i trenutno generira većinu prihoda iz obitelji WhatsApp aplikacija, s prihodima koji su u prvom tromjesečju 2025. dosegli 510 milijuna dolara.

Za kompanije – posebno one koje posluju na tržištima u razvoju – WhatsApp Business nudi izravnu i skalabilnu komunikaciju s klijentima, omogućujući sve od korisničke podrške do automatiziranih prodajnih procesa.

U sjeni WhatsAppovog uspjeha, Meta je otkrila i podatke o drugoj aplikaciji – Threads, društvenoj mreži osmišljenoj kao konkurencija X-u (bivšem Twitteru). Threads trenutno broji 350 milijuna mjesečno aktivnih korisnika, što sugerira da Meta nastavlja uspješno diversificirati svoj digitalni portfelj i graditi nove centre angažmana izvan tradicionalnih okvira.

Europljani gotovo prestali kupovati Tesline električne automobile

Najnoviji podaci iz nekoliko ključnih europskih zemalja ukazuju na dramatičan pad prodaje Teslinih vozila. U Švedskoj je prodaja pala za čak 80,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, čime je travanj postao najlošiji mjesec za Teslu u toj zemlji od listopada 2022. U Danskoj je zabilježen pad od 67,2%, dok je francusko tržište, gdje Tesla već četiri mjeseca bilježi pad, zabilježilo novi minus od 59,4%.

Ove brojke dolaze nakon što je Tesla u ožujku zabilježio ukupni pad prodaje na europskom kontinentu od 28,2%, a sve u kontekstu sve složenije tržišne dinamike. Tradicionalni proizvođači automobila intenziviraju svoju elektrifikacijsku strategiju, dok kineske kompanije poput BYD-a i NIO-a nude sve konkurentnije modele — često uz nižu cijenu i sve napredniju tehnologiju.

No, izazovi za Teslu u Europi nisu samo tržišne naravi. Kontroverzni politički stavovi Elona Muska, koji je u više navrata izrazio simpatije prema krajnje desnim opcijama, posebno u SAD-u i Europi, izazvali su reakcije dijela europske javnosti. Neki kupci svoje nezadovoljstvo iskazuju bojkotom brenda, a u nekoliko slučajeva zabilježen je i vandalizam na Teslinim prodajnim salonima i punionicama.

I dok neka europska tržišta poput Italije i Norveške još nisu objavila travanjske brojke, jasno je da Teslina dominacija na europskom EV tržištu više nije neupitna. Dapače, pred tvrtkom su mjeseci — možda i godine — u kojima će se morati redefinirati svoj položaj u Europi, balansirajući između cijene, tehnologije i reputacije.

Kvartalni prihodi Spana narasli na rekordnih 61,6 milijuna eura

Span je objavio nerevidirane poslovne rezultate za prvi kvartal 2025. godine. Ukupni prihodi Span Grupe bilježe rast od 77 posto u odnosu na isto razdoblje lani te iznose 61,6 milijuna eura.

Poslovni prihodi iznose 61,1 milijun eura i veći su za 80 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. EBITDA prije jednokratnih stavki iznosi 4,1 milijun eura i bilježi rast od 50 posto u odnosu na promatrano razdoblje prošle godine, dok je EBITDA nakon jednokratnih stavki porasla za 61 posto i iznosi 3,9 milijuna eura. Neto dobit Grupe za prva tri mjeseca 2025. godine iznosi 2,7 milijuna eura, što je rast od 108 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Span Grupa ostvarila je 90 posto ukupnih prihoda na inozemnim tržištima, pri čemu je najveći rast zabilježen na ukrajinskom tržištu. Vidljiv je i dodatno osnažen rast na tržištima Estonije i Slovenije. U prvom tromjesečju 2025. godine najveći rast prihoda, od 109 posto, zabilježen je u segmentu Upravljanje softverskom imovinom i licenciranje, dok je segment Infrastrukturne usluge, Cloud i Cyber Security porastao za 46 posto u odnosu na isti period prošle godine.

„Iza nas je još jedan odličan kvartal. Nastavljamo s trendom rasta svih ključnih pokazatelja, rastu prihodi i profitabilnost. Posebno je značajno povećanje prihoda u područjima cloud i cyber security usluga što potvrđuje opravdanost ulaganja u te segmente. Kontinuirano pratimo potrebe na tržištu i radimo ono u čemu smo najbolji – kvalitetna tehnološka rješenja koja unaprjeđuju poslovanje naših korisnika“, rekao je predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović.

U prvom kvartalu 2025. godine Spanov Nadzorni odbor donio je odluku o imenovanju Mihaele Trbojević za članicu Uprave Društva. Mihaela ja zadužena za upravljanje proizvodima i uslugama s ciljem jačanja tržišne pozicije i prilagodbe Spanove ponude tržišnim potrebama. Također, u skladu s Politikom isplate dividende, Spanova Uprava i Nadzorni odbor na sjednici održanoj 30. travnja usvojili su prijedlog Odluke o isplati dobiti za 2024. godinu, kojom Glavnoj skupštini predlažu isplatu dividende u iznosu od 0,80 eura po dionici.

Objavljeno je i revidirano Godišnje izvješće za 2024. godinu koje prvi put sadržava i nefinancijski izvještaj pisan prema standardima ESRS. Ukupni prihodi Span Grupe iznose 182 milijuna eura, što je porast od 26 posto u odnosu na 2023. godinu. Poslovni prihodi također su porasli za 26 posto te iznose 180,2 milijuna eura. EBITDA prije jednokratnih stavki iznosi 10 milijuna eura i veća je za 40 posto u odnosu na prošlu godinu. EBITDA nakon jednokratnih stavki u istom periodu bilježi rast od 63 posto te iznosi 9,2 milijuna eura. Ostvarena neto dobit iznosi 3,4 milijuna eura, što je povećanje od 173 posto u odnosu na 2023. godinu.

Poslovni problemi za izdavača popularnih videoigara: Gase se projekti i uručuju otkazi

Jedan od najvažnijih izdavača videoigara, Electronic Arts (EA), nalazi se usred značajne interne transformacije. Američka kompanija potvrdila je krajem travnja novo otpuštanje koji uključuje između 300 i 400 zaposlenika, uključujući otprilike 100 zaposlenika iz nagrađivanog studija Respawn Entertainment — tvorca hitova Apex Legends i Star Wars Jedi serijala.

Ove mjere dolaze u trenutku kada EA pokušava restrukturirati poslovanje kako bi se bolje usmjerilo na dugoročne strateške ciljeve. „Napravili smo odabrane organizacijske promjene koje učinkovitije usklađuju timove i preraspodjeljuju resurse s ciljem poticanja budućeg rasta“, izjavio je glasnogovornik kompanije Justin Higgs.

Posebnu pozornost izazvala je odluka o obustavi projekta kodnog imena R7 — igre iz žanra extraction shootera smještene u svijet Titanfalla, čiji je razvoj bio u ranoj fazi. Iako ovaj projekt nikada nije službeno predstavljen javnosti, unutar industrije bio je promatran kao potencijalni povratak Titanfall franšize, koja i dalje ima snažnu bazu obožavatelja.

Respawn je putem društvenih mreža potvrdio kako se povlači iz dva inkubacijska projekta u ranoj fazi razvoja i da provodi ciljana smanjenja timova.

Unatoč rezovima, Respawn nastavlja s razvojem novog nastavka serijala Star Wars Jedi te intenzivno radi na daljnjem ažuriranju videoigre Apex Legends, što ukazuje na fokusiranje resursa na provjerene i tržišno isplative franšize.

Otpuštanja dolaze u širem kontekstu poslovne korekcije u EA-u, koji je već ranije ove godine snizio procjene godišnjih prihoda nakon slabijeg starta igre EA Sports FC 25 — nasljednika FIFA licence. Prema navodima tvrtke, sportski naslov nije ispunio prodajna očekivanja, što je izazvalo dodatni pritisak na restrukturiranje portfelja i radne snage.

Osim toga, i podružnica BioWare doživjela je smanjenje broja zaposlenika nakon što je dugo očekivana igra Dragon Age: The Veilguard zabilježila čak 50% slabije rezultate od planiranih prodajnih ciljeva.

Važno je napomenuti da je ovo već drugi put u posljednjih godinu dana kako EA najavljuje masovna otpuštanja. U veljači 2024. tako je najavljeno smanjenje radne snage za 5%, nakon prethodnog rezanja iz 2023. godine koje je obuhvatilo 6% kompanijine radne snage.

Hrvatsko - američki ReversingLabs dobio još jedno vrijedno priznanje

ReversingLabsov sigurnosni proizvod Spectra Assure osvojio je nagradu Global InfoSec Award za najnaprednije rješenje u kategoriji sigurnosti lanca nabave softvera. Nagradu tradicionalno dodjeljuje časopis Cyber ​​Defense (CDM), vodeća elektronička publikacija o informacijskoj sigurnosti, navodi se u priopćenju.

“Na ovogodišnjoj konferenciji RSA razgovori o sigurnosnim prijetnjama lancu nabave softvera ostaju u središtu pozornosti, a svijest se pomiče s prijetnji koje se kriju u open sourceu na identificiranje i uklanjanje malwarea i neovlaštenog mijenjanja u najvećoj i nedovoljno adresiranoj površini za napad na poduzeća danas, a to je komercijalni softver trećih strana,” rekao je Mario Vuksan, predsjednik uprave i suosnivač ReversingLabsa. "Uzbuđeni smo što je Cyber ​​Defense prepoznao Spectru Assure, koja pomaže dobavljačima softvera i njegovim poslovnim kupcima da uoče i zaustave prijetnje u opskrbnom lancu koje nikada prije nisu mogli, sa svojim naslijeđenim AST rješenjima."

Dobitnici nagrade objavljeni su tijekom konferencije RSAC 2025. u San Franciscu.

"ReversingLabs utjelovljuje tri glavne značajke koje kao suci tražimo od najboljih: razumijevanje sutrašnjih prijetnji već danas, pružanje isplativog rješenja te inoviranje na neočekivane načine koji mogu pomoći u ublažavanju kibernetičkog rizika i biti korak ispred sljedećeg incidenta", rekao je Gary S. Miliefsky, izdavač časopisa Cyber ​​Defense.

BYD-ov transportni brod može prevesti više od 9.000 automobila

Kineski BYD još jednom pokazuje da svoje globalne ambicije i to ne samo u pogledu prodajnih brojki, već i kroz ulaganja u vlastitu logističku infrastrukturu. Njihov najnoviji brod, Shenzhen, upravo je isplovio na svoje prvo međunarodno putovanje, i to kao najveći brod za prijevoz automobila na svijetu.

Sa svojih 9.200 parkirnih mjesta – ekvivalent dvadeset nogometnih igrališta – Shenzhen je ploveća vizitka kineskog tehnološko-industrijskog samopouzdanja i ambicije. Njegov prvi teret: više od 7.000 vozila na novu energiju (NEV), uključujući električne i plug-in hibridne modele, namijenjenih brazilskom tržištu.

BYD-ova odluka da ulaže u vlastitu flotu brodova nije slučajna. U svijetu u kojem lanci opskrbe sve češće postaju točka ranjivosti, posebno za proizvođače koji žele brzo i učinkovito osvajati nova tržišta, kontrola nad logistikom postaje ključna konkurentska prednost. Upravo zato Shenzhen nije iznimka, već logični nastavak strategije koju je BYD započeo početkom 2024. godine kada je u promet pustio svoj prvi brod, Explorer No 1.

Od tada su u flotu stigli i brodovi Changzhou te Hefei, svaki s kapacitetom do 7.000 vozila, dok je Shenzhen, nazvan po matičnom gradu kompanije, dosad najveći i najambiciozniji projekt. Uskoro slijede još dva broda: Changsha i Xi’an, čime će BYD-ova ploveća flota doseći šest jedinica.

Za BYD, Brazil nije samo veliko tržište, već ulazna točka u cijelu Latinsku Ameriku. Tijekom prva tri mjeseca 2025. godine, tvrtka je na inozemnim tržištima prodala preko 206.000 vozila na novu energiju – dvostruko više nego u istom razdoblju lani. Dio te strategije uključuje i širenje ponude u Brazilu, gdje BYD već nudi Dolphin Mini po cijeni od oko 20.000 dolara, te svoj prvi hibridni pick-up Shark, lansiran u listopadu po početnoj cijeni od 379.800 BRL (66.900 američkih dolara).

Iako je Brazil trenutno u fokusu, BYD paralelno gradi snažnu prisutnost u Europi, jugoistočnoj Aziji, Japanu, Meksiku i Južnoj Koreji. Očekuje se kako će prodaja u Europi 2025. godine biti udvostručena, a s obzirom na potporu regulatora i promjene u preferencijama potrošača, potencijal za rast ostaje golem.

Mark Zuckerberg kaže kako fakulteti možda nisu najbolja priprema za današnje tržište rada

Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka i izvršni direktor Mete, ponovno je pokrenuo raspravu o vrijednosti formalnog obrazovanja u kontekstu tržišta rada 21. stoljeća. U iskrenom razgovoru s komičarem Theom Vonom, objavljenom na platformi YouTube, Zuckerberg je doveo u pitanje sposobnost sveučilišta da studentima pruže znanja i vještine potrebne za današnje, sve zahtjevnije i promjenjivije radno okruženje.

„Nisam siguran da fakulteti ljude pripremaju za poslove koje danas trebaju raditi“, rekao je Zuckerberg, dodajući kako uz to dolazi i ozbiljan problem sve većih studentskih dugova, prenosi BusinessInsider.

Iako priznaje kako fakultet može imati snažnu društvenu komponentu – mnogima je to prvo pravo iskustvo samostalnog života – Zuckerberg upozorava kako visoko obrazovanje za neke može biti financijski uteg. „Ako vas to iskustvo ne priprema za tržište rada, a pri tome vas zadužuje, onda to ima ozbiljne posljedice. Ljudi će morati preispitati vrijedi li to ulaganje.“

Prema podacima CollegeBoarda, prosječni dug diplomiranih studenata u SAD-u iznosio je gotovo 30 tisuća dolara u akademskoj godini 2022./2023. U isto vrijeme, mladi iz generacije Z, koji danas završavaju fakultete, suočeni su s izazovima zapošljavanja u sektorima poput tehnologije i javne uprave, gdje su prisutni valovi otpuštanja, piše BusinessInsider.

Zuckerberg nije usamljen u ovakvom razmišljanju. Istraživanje Deloittea iz 2024. pokazalo je kako se trećina pripadnika generacije Z i milenijalaca odlučuje ne upisivati fakultete, prvenstveno zbog visoke cijene studiranja i sve većeg broja karijera koje ne zahtijevaju akademsku diplomu.

„Možda to zvuči kao tabu, ali nije nužno da svi idu na fakultet. Postoji sve više zanimanja koja to jednostavno ne traže“, rekao je Zuckerberg.

Sam Zuckerberg napustio je Harvard 2005. godine, u drugoj godini studija, kako bi se u potpunosti posvetio razvoju Facebooka. Dvanaest godina kasnije, primio je počasnu diplomu. Tijekom studija upoznao je niz osoba koje su kasnije imale presudnu ulogu u njegovu životu – među njima i suprugu Priscillu Chan te suosnivače Facebooka.

Prisjetio se i svog školovanja u internatu te studija: „Bilo je dobro. Mislim da svakome treba malo vremena izvan kuće prije nego što stvarno zakorači u svijet odraslih.“

Zuckerberg je istaknuo kako današnji učenici i studenti možda ne trebaju učiti isto što je on učio s 15 godina, jer se tehnologija i potrebe tržišta konstantno mijenjaju. Ipak, naglasio je važnost razumijevanja tehnologije i njezine primjene, bez obzira na karijeru.

Posebno je izdvojio važnost dobrih mentora i profesora: „Dok sam bio u internatu, volio sam učiti latinski i grčki. To nije bilo korisno za ništa praktično – ali je bilo zabavno.“

Infobip za SPAR kreirao chatbota za WhatsApp i Viber

S 28. travnjem 2025., svi korisnici mogu pristupiti chatbotovima skeniranjem QR kodova te odabrati neku od ponuđenih opcija unutar botova. SPAR chatbotovi pružaju servisne podatke te time olakšavaju kupcima pronalazak trgovine koja radi nedjeljom za čak četiri nedjelje unaprijed, najbliže SPAR ili INTERSPAR trgovine, provjeru radnog vremena te pregled tjednih ponuda.

Ove navedene funkcionalnosti dostupne su u obje platforme: WhatsApp i Viber, a tijekom razvoja je odlučeno pa je dodatno oplemenjen WhatsApp, obzirom da se ta aplikacija češće koristi u Hrvatskoj.

Tako, korisnici WhatsApp-a, mogu koristiti i opcije: dobiti dodatne informacije o poslovnicama (broj telefona, Toploteka), provjeriti otvorena radna mjesta, te chatati s LIVE agentom!

SPAR Hrvatska jedini je retailer u Hrvatskoj koji omogućuje svojim korisnicima LIVE CHAT s agentima Korisničke podrške te time pruža jedinstvenu uslugu na tržištu. Putem WhatsApp aplikacije moguće je poslati zahtjev za provjerom dostupnosti artikala i priložiti fotografiju traženog artikla, ili jednostavno poslati Otvoreni upit za bilo koju drugu temu. Ovim potezom SPAR Hrvatska svojim kupcima otvara jednostavan i brz kanal komunikacije koji je u skladu s svjetskim trendovima, navodi se u priopćenju.

"Uvođenje chatbotova još je jedan važan korak prema digitalnoj transformaciji. Današnji kupci očekuju brzu, jednostavnu i personaliziranu komunikaciju – i upravo to im ovim rješenjima omogućujemo. Ponosni smo što smo prvi maloprodajni lanac u Hrvatskoj koji kupcima nudi ovako napredan oblik podrške", izjavio je Helmut Fenzl, predsjednik Uprave SPAR Hrvatske.

Mirza Hadžić, direktor prodaje Infobipa za Europu izjavio je: "U partnerstvu s trgovačkim lancem SPAR integrirali smo našu inovativnu chatbot tehnologiju kako bismo kupcima pružili jednostavno i intuitivno korisničko iskustvo. Ova inicijativa ne samo da pojednostavljuje način na koji kupci komuniciraju s trgovačkim lancem SPAR, već i odgovara sve većim očekivanjima suvremenih potrošača. U Infobipu smo ponosni što možemo pomoći u stvaranju rješenja koje je jednako osobno koliko i snažno – spajajući tehnologiju s ljudskim iskustvom. Veselimo se nastavku suradnje i budućim projektima."

Prvi čovjek Microsofta: Četvrtinu našeg koda sada generira umjetna inteligencija

Na nedavnoj konferenciji LlamaCon, koju je organizirala Meta, izvršni direktor Microsofta Satya Nadella otkrio je podatak koji potvrđuje ono što mnogi u tehnološkoj industriji već slute — umjetna inteligencija polako, ali sigurno, preuzima proces pisanja koda. Prema njegovim riječima, između 20% i 30% koda unutar Microsoftovih internih repozitorija danas generira AI.

Iako taj udio još nije dominantan, smjer je jasan. Nadella je objasnio kako je napredak uvelike ovisan o programskom jeziku: najbolji rezultati postižu se u Pythonu, dok je u tradicionalno zahtjevnijem C++-u napredak sporiji. Ipak, smjelija predviđanja već su na stolu — Microsoftov glavni tehnološki direktor Kevin Scott procjenjuje kako će do 2030. čak 95% cjelokupnog koda biti stvoreno uz pomoć umjetne inteligencije.

Kada je Nadella istu temu otvorio pred svojim domaćinom, Markom Zuckerbergom, šef Mete priznao je kako nema točne podatke o udjelu AI-generiranog koda unutar vlastite kompanije. Ipak, teško je povjerovati da Meta u ovoj utrci zaostaje, s obzirom na vlastiti razvojni fokus na AI modele poput LlaMe i intenzivnu konkurenciju s OpenAI-jem i Googleom.

Upravo je Google dodatno potvrdio trend. Na predstavljanju financijskih rezultata za prethodno tromjesečje, izvršni direktor Sundar Pichai izjavio je kako umjetna inteligencija generira više od 30% koda koji nastaje unutar kompanije.

Ono što pritom ostaje nepoznato jest metodologija: kako točno tehnološki divovi definiraju i mjere AI-generirani kod? Granica između asistencije i pune automatizacije nije uvijek jasna. AI sustavi poput GitHub Copilota, koji također dolazi iz Microsoftove sfere, često nadopunjuju kod koji pišu ljudi, dok u drugim slučajevima samostalno generiraju čitave funkcije ili module.

No, bez obzira na način mjerenja, poruka je jasna: kod budućnosti neće više nužno dolaziti s tipkovnice programera, već iz modela dubokog učenja koji „razumiju” sintaksu i logiku programskih jezika bolje no ikada prije.

Standard Chartered: Bitcoin za investitore postaje sigurnije utočište od zlata

Bitcoin bi u drugom tromjesečju ove godine mogao dosegnuti nove rekordne cjenovne razine, a do kraja 2025. čak i premašiti psihološku granicu od 200.000 dolara. Tako barem predviđa Geoff Kendrick, glavni analitičar za digitalnu imovinu pri britanskoj banci Standard Chartered.

Njegova se analiza temelji na sve snažnijem trendu strateškog povlačenja kapitala iz klasičnih američkih financijskih instrumenata, što, prema njegovim riječima, otvara prostor za jačanje alternativne imovine — među kojoj se ističe bitcoin.

Jedan od ključnih faktora koji podupiru Kendrickovu tezu jest neuobičajeno visoka premija na američke državne obveznice. Ta je premija trenutno na najvišoj razini u posljednjih 12 godina, a povijesno se pokazalo kako takva situacija potiče investitore da traže prinose izvan tradicionalnih financijskih tržišta.

Paralelno s tim, analize vremenskih obrazaca trgovanja sugeriraju kako sve veći broj američkih ulagača premješta kapital prema digitalnim sredstvima, što dodatno pojačava pritisak na rast cijene bitcoina.

Značajnu ulogu u toj dinamici ima i pojačana aktivnost tzv. „kitova“ — institucionalnih investitora i velikih pojedinaca koji u pozadini akumuliraju velike količine Bitcoina, signalizirajući povjerenje u njegov srednjoročni i dugoročni potencijal.

Možda najzanimljiviji zaključak Kendrickovog izvješća odnosi se na promjene u ponašanju ulagača prema tradicionalnim „sigurnim utočištima“ poput zlata. Prema podacima o tokovima burzovno trgovanim fondovima (ETF-ovima), bilježi se trend preraspodjele kapitala iz zlata prema bitcoinu.

„Bitcoin bi mogao postati bolja zaštita od sistemskih rizika u globalnom financijskom sustavu nego što je to povijesno bilo zlato“, navodi Kendrick, aludirajući na sve češću percepciju kriptovaluta kao imovine koja nije izravno podložna monetarnoj politici centralnih banaka.

BOSQAR INVEST izvijestio o značajnom rastu prihoda u protekloj poslovnoj godini

Brzorastuća domaća grupacija BOSQAR INVEST objavila je financijsko izvješće za 2024. godinu. Ukupni prihodi BOSQAR INVESTA dosegnuli su iznos od 372 milijuna eura, što je porast od 27 posto u odnosu na 2023. godinu. EBITDA je porasla za 18 posto, dosegnuvši iznos od 40 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok prilagođena EBITDA u istom periodu bilježi značajan rast od 16 posto te iznosi 48 milijuna eura, navodi se u priopćenju.

Ostvareni rekordni prihodi i dobit rezultat su provedbe kontinuiranih strateških aktivnosti u svim poslovnim vertikalama grupe: BPTO-u (brand Mplus), HR-u (brand Workplace), Foodu (brand Future Food) te ostalim industrijama u kojima grupacija posluje.

To se prije svega odnosi na uspješnu provedbu buy-and-build strategije, odnosno strateška spajanja i preuzimanja unutar ključnih sektora. BOSQAR INVEST je nastavio raditi na regionalnoj konsolidaciji uz sve snažniju prisutnost na globalnom tržištu, istovremeno ostvarujući održivu profitabilnost i stvarajući dugoročnu vrijednost za sve dionike.

“Ostvareni rezultati u 2024. godini potvrđuju snagu našeg operativnog modela i učinkovitost dugoročne strategije”, rekao je Darko Horvat, predsjednik Uprave BOSQAR d.d.-a, holding kompanije BOSQAR INVEST grupe. “Značajan rast prihoda i EBDITA-e označavaju našu predanost akvizicijama usmjerenim na stvaranje vrijednosti, dosljednoj integraciji te strateškoj transformaciji preuzetih kompanija u visoko produktivne, konsolidirane platforme.”

Pro-forma prihodi BOSQAR INVESTA u 2024. godini iznosili bi 476 milijuna eura. U odnosu na 2021. godinu, kada su prihodi BOSQAR INVESTA iznosili 105 milijuna eura, to je rast od 371 milijun eura. Ujedno je pro-forma EBITDA za 2024. godinu iznosila 45 milijuna eura, što je za 24 milijuna eura veće od EBITDA-e koju je grupa ostvarila u 2021. godini.

U 2024. godini BOSQAR INVEST fokusirao se na razvoj svojih BPTO i HR poslovnih vertikala kroz organski rast, ulaganje u tehnologije, otvaranje novih tržišta, stjecanje novih ključnih globalnih klijenata te povećanje operativne učinkovitosti.

Kapitalna pozicija ove dvije poslovne vertikale znatno je ojačana u prošloj godini dokapitalizacijom krovne BPTO kompanije, M Plus Croatia d.o.o., ulaganjem 60 milijuna eura Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te kroz sekundarnu javnu ponudu dionica holding kompanije BOSQAR d.d., kojom je prikupljeno novih 49,1 milijun eura kapitala.

Ključna prekretnica u 2024. godini ostvarena je ulaskom BOSQAR INVESTA u prehrambenu industriju ulaganjem u slovensku Panvita Grupu i formiranjem nove poslovne vertikale Future Food.

Kraj godine donio je i potpisivanje ugovora o investiciji u Mlinar, jednu od vodećih pekarskih grupacija u regiji, u ukupnoj vrijednosti od 100 milijuna eura za neizravni udio od 67%. Tom investicijom produbljena je suradnja s MidEuropom, europskim private equity investitorom i dugogodišnjim partnerom grupe, koji će reinvestirati svoj preostali udjel u Mlinaru i nastaviti podržavati novoformiranu grupu u širenju.

BOSQAR INVEST će u nadolazećem razdoblju usmjeriti dodatne resurse i fokus upravo na razvoj Future Food vertikale, kako kroz potencijalne nove akvizicije, tako i kroz povećanje operativne efikasnosti kompanija. Fokus će biti na ostvarivanju zajedničkog nastupa na tržištima i prema ključnim kupcima, jačanju financijske stabilnosti i potencijala za daljnji rast kroz razvijanje optimalnih struktura financiranja, implementaciju novih tehnologija u primarnoj proizvodnji sirovina i u prerađivačkom segmentu te osnaživanju menadžmenta, a sve s ciljem stvaranja neupitnog lidera u regiji, stoji u priopćenju.

Isto tako, u planu su širenje na nova tržišta kroz sve vertikale, daljnja ulaganja u razvoj talenata i jačanje profitabilnosti u svim područjima djelovanja BOSQAR INVESTA, zaključuje se.

ChatGPT sada pomaže pri boljim shopping pretraživanjima na internetu

OpenAI je lansirao novu verziju svog alata za web pretraživanje unutar ChatGPT-a, s naglaskom na online kupovinu. Ova nadogradnja ne dolazi slučajno – riječ je o strateškom potezu kojim se OpenAI pozicionira kao ozbiljan konkurent Googleu u borbi za najvredniji prostor digitalne ekonomije: korisnikovu pozornost tijekom kupovine.

Novi sustav omogućuje korisnicima da postave konkretna pitanja – od „Koje su najbolje bežične slušalice za putovanja?“ do „Preporuči mi poklon za 10-godišnjaka“ – i zauzvrat dobiju personalizirane preporuke proizvoda, recenzije, slike i direktne poveznice na prodajne stranice. I sve to u jednoj interakciji s chatbotom, bez potrebe za višestrukim klikovima i filtriranjem sadržaja.

OpenAI ovu funkcionalnost zasad uvodi u GPT-4o, najnoviju verziju svog modela umjetne inteligencije, dostupnu korisnicima Pro, Plus i besplatne verzije ChatGPT-a, kao i onima koji uopće nisu prijavljeni.

Umjetna inteligencija mijenja pravila igre

Dok je Google godinama dominirao online kupovinom, sve češće se suočava s kritikama zbog pretrpanosti oglasima i prioritetnim plasmanom plaćenog sadržaja, što kompromitira autentičnost rezultata.

OpenAI ovdje igra na kartu transparentnosti: tvrde da rezultati pretrage nisu oglasni prostor, već se temelje na strukturiranim podacima trećih strana – cijenama, opisima i recenzijama – bez provizija i bez uplitanja oglašivača. U vremenu kad korisnici sve više traže autentičnost, takav pristup mogao bi se pokazati presudnim.

Iako je izvršni direktor OpenAI-ja, Sam Altman, do sada bio poznat po stavu protiv oglašavanja, nedavno je naznačio otvorenost prema takozvanom „ukusnom oglašavanju“. U intervjuu za Stratechery izjavio je kako je spreman razmotriti affiliate modele u kojima bi OpenAI prihodovao od prodaje generirane putem preporuka, ali bez prodaje pozicija u rezultatima pretrage. Drugim riječima: ako korisnik nešto kupi, neka to bude zato što je stvarno relevantno – ne zato što je netko platio za to.

Personalizacija na temelju memorije – ali ne u EU

Jedna od najzanimljivijih značajki koja uskoro stiže korisnicima Pro i Plus verzije je integracija funkcije memorije. ChatGPT će moći analizirati prethodne razgovore s korisnikom kako bi preporuke proizvoda bile još preciznije. Na primjer, ako ste ranije razgovarali o tome da ste ljubitelj putovanja i minimalističkog dizajna, chatbot bi mogao predložiti kofer koji kombinira estetiku i praktičnost – bez da ga posebno zatražite.

No, ova funkcionalnost neće biti dostupna u Europskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu i nekoliko drugih europskih zemalja, što je očito rezultat regulative o zaštiti podataka poput GDPR-a. Iako OpenAI ne iznosi službene razloge, jasno je da će pitanja privatnosti igrati veliku ulogu u tome kako i gdje se ovakve tehnologije mogu koristiti.

Brže od tražilice, fleksibilnije od asistenta

Uz prikaz aktualnih i popularnih pretraga pri upisivanju pitanja – što podsjeća na Googleovo automatsko dovršavanje – ChatGPT sada dolazi i na WhatsApp. Korisnici mogu chatbotu slati poruke i dobivati odgovore u realnom vremenu, bez otvaranja posebne aplikacije.

Za razliku od ranijeg eksperimenta OpenAI-ja s platformom Operator, koja je koristila AI agente za traženje proizvoda i odgovore (često u trajanju od nekoliko minuta), nova integracija s ChatGPT-om donosi iskustvo koje je brže, izravnije i više nalik na razgovor s osobnim savjetnikom.

Njemačko - švedska grupacija preuzela hrvatsku cybersecurity tvrtku Infigo

Njemačko-švedska grupacija Allurity, jedan od najbrže rastućih europskih aktera u području kibernetičke sigurnosti, preuzela je domaću tvrtku Infigo koja je u zadnja dva desetljeća izgradila reputaciju jednog od najpouzdanijih regionalnih partnera u zaštiti digitalne infrastrukture.

Sve više europskih tvrtki i institucija traži rješenja unutar kontinenta, a Allurity se pozicionira kao ključni igrač u toj transformaciji. Ulaskom Infiga u grupaciju koja već okuplja više od 700 stručnjaka u 18 zemalja, i Hrvatska dobiva svoje mjesto u novoj sigurnosnoj karti Europe.

Osnovan 2005. godine, Infigo IS je tiho, ali uporno gradio poslovanje u jednoj od najzahtjevnijih industrija – onoj u kojoj pogreška može imati milijunske, ponekad i katastrofalne posljedice. Danas tvrtka zapošljava stotinjak stručnjaka i surađuje s klijentima koji uključuju multinacionalne banke, agencije za svemirska istraživanja, operatere nuklearnih elektrana i nadzorne sustave zračnog prometa.

„Oduvijek smo kombinirali tehničku dubinu s jasnim fokusom na stvarne izazove,“ kaže Hrvoje Šegudović, izvršni direktor Infiga. Ulazak u Allurity, ističe, omogućit će im snažniji rast, veća ulaganja u inovacije i pristup međunarodnim tržištima.

Jedan od ključnih aduta Infiga jest njihova ofenzivna sigurnosna jedinica, predvođena SANS certificiranim instruktorom – jednim od najviših standarda u industriji. Njihove red team operacije i penetracijsko testiranje danas se svrstavaju među najnaprednije u regiji. Osim toga, tim redovito doprinosi industriji istraživanjima ranjivosti tzv. nultog dana (zero-day), što je rijetkost čak i u globalnim razmjerima.

Dodatna potvrda njihove stručnosti dolazi iz Splunka, svjetski poznatog sustava za analitiku sigurnosnih podataka. Infigo je jedini partner u EMEA regiji (Europa, Bliski istok i Afrika) s tzv. Triple Elite statusom – razinom koju je do sada postiglo tek nekoliko tvrtki u svijetu. To znači da su certificirani za prodaju, implementaciju i upravljanje Splunkovim rješenjima, i to u najzahtjevnijim okruženjima.

Frida Westerberg, izvršna direktorica Allurityja, jasno je poručila kako je ova akvizicija dio šireg strateškog plana: „U složenom geopolitičkom okruženju potreba za snažnim, pouzdanim europskim kapacitetima u kibernetičkoj sigurnosti nikada nije bila veća. Infigo nas pojačava upravo tamo gdje je najvažnije.“

Sve veći fokus Europske unije na digitalnu neovisnost i sigurnost stvara plodno tlo za konsolidaciju europskog tržišta kibernetičke sigurnosti. Allurity, uz podršku investicijskog fonda Trill Impact, gradi grupaciju specijaliziranih tvrtki čiji je cilj pružiti sveobuhvatna i lokalno ukorijenjena rješenja – bez ovisnosti o vanjskim akterima.

Musk se vratio: Njegov holding prikuplja 20 milijardi dolara novih investicija

Konglomerat XAI Holdings, nastao spajanjem AI projekta xAI i platforme X (bivšeg Twittera), pregovara s investitorima o prikupljanju impresivnih 20 milijardi dolara u novoj investicijskoj rundi, izvijestio je Bloomberg pozivajući se na dobro upućene izvore.

Ako plan uspije, ova bi transakcija bila druga najveća startup investicija ikada, odmah iza rekordne runde OpenAI-a koji je početkom ove godine prikupio čak 40 milijardi dolara. Prema dostupnim informacijama, nova investicijska runda podigla bi tržišnu vrijednost XAI Holdingsa na više od 120 milijardi dolara.

Pregovori su još u ranoj fazi, a prikupljanje kapitala predviđeno je ovu godinu. Iako je trenutno ciljano 20 milijardi dolara, konačan iznos mogao bi biti i veći, a uvjeti ulaganja još su podložni izmjenama kako pregovori napreduju.

Osnivanje XAI Holdingsa u ožujku 2025. predstavlja značajan strateški potez: Elon Musk je spojio svoju novu tvrtku za umjetnu inteligenciju xAI sa svojom platformom X, nekadašnjim Twitterom. Cilj je stvaranje ekosustava koji objedinjuje komunikaciju, umjetnu inteligenciju i društvene mreže, u pokušaju redefiniranja načina na koji ljudi koriste internet.

Osim razvoja novih tehnologija, značajan motiv za ovu investicijsku rundu leži i u financijskoj konsolidaciji. Prema izvorima, prikupljeni kapital mogao bi se djelomično iskoristiti za otplatu duga nastalog tijekom Muskovog preuzimanja Twittera. Samo u ožujku 2025., X je navodno platio oko 200 milijuna dolara na ime servisiranja duga, dok su godišnji troškovi kamata do kraja 2024. narasli na više od 1,3 milijarde dolara.

Već ranije, u veljači 2025., Bloomberg je izvijestio kako je xAI pokrenuo investicijsku rundu vrijednu 10 milijardi dolara, pri čemu je tvrtka bila procijenjena na 75 milijardi dolara. Među investitorima koji su tada iskazali interes nalazili su se renomirani fondovi poput Sequoia Capitala, Andreessena Horowitza i Valor Equity Partnersa – imena koja dodatno učvršćuju ozbiljnost Muskove inicijative.