Rusija sprema vlastiti Call of Duty: država ulazi u razvoj vojne videoigre

Ruska vlada otvoreno razmatra financijsku i regulatornu potporu razvoju domaće vojne videoigre nalik na Call of Duty. Poticaji bi uključivali niže stope poreza na dobit, smanjene doprinose te djelomična oslobođenja od PDV-a za razvojne studije. Iako se takve mjere na prvi pogled uklapaju u standardnu industrijsku politiku kakvu provode mnoge zemlje, politički kontekst u kojem se inicijativa pojavila čini je daleko osjetljivijom – i znatno zanimljivijom.

Prema navodima ruskog Ministarstva digitalnog razvoja, svaka prijava za financiranje igre s tematikom „od nacionalnog interesa“ bila bi razmotrena kroz postojeće natječajne mehanizme. Ministarstvo pritom podsjeća da IT sektor već uživa povlašteni status, s porezom na dobit sniženim na pet posto i povoljnijim režimom doprinosa. Na papiru, riječ je o klasičnom alatu za jačanje domaće tehnološke industrije.

Upravo je takav model, primjerice, pretvorio Kanadu u jednu od svjetskih sila industrije videoigara. Državne i pokrajinske vlasti godinama privlače razvojne studije poreznim poticajima i subvencijama, zbog čega kompanije poput Ubisoft ondje danas imaju više zaposlenih nego u matičnoj Francuskoj. Državna pomoć privatnom sektoru, osobito u tehnološkim granama, globalni je standard – bez obzira na politički sustav.

No u ruskom slučaju, ekonomska logika isprepletena je s ideološkom. Cijela priča dobila je zamah nakon što je Rusija krajem 2025. zabranila platformu Roblox, obrazlažući odluku borbom protiv ekstremizma i „LGBT propagande“. Nedugo potom, zastupnik Državne dume Mihail Deljagin zatražio je da regulator Roskomnadzor preispita i serijal Call of Duty: Modern Warfare, uz mogućnost potpune zabrane.

Deljagin je javno poručio da su igre tog serijala za ruske građane „neugodno iskustvo“, jer igrače gotovo uvijek stavljaju u ulogu onih koji pucaju na ruske vojnike. U njegovoj interpretaciji, pozitivno su prikazani tek Rusi koji surađuju s američkim i britanskim snagama – što je, tvrdi, u aktualnim geopolitičkim okolnostima neprihvatljivo.

Iz te kritike izrodila se i konkretna ideja: razvoj visokobudžetne pucačine u kojoj bi igrač bio pripadnik ruske vojske ili obavještajnih službi, dok bi protivnici dolazili iz „neprijateljskih država“, uključujući Ukrajinu, SAD i Veliku Britaniju. Procjene govore da bi takav projekt mogao stajati i do 10 milijardi rubalja, odnosno oko 130 milijuna dolara – iznos koji je za većinu domaćih razvojnih studija nedostižan bez izravne državne pomoći.

Evo zašto će aviokompanije profitirati na sve popularnijim lijekovima za mršavljenje

Dok farmaceutske kompanije razvijaju sve učinkovitije lijekove za mršavljenje, njihovi proizvodi mogli bi imati neočekivane koristi i za jednu sasvim drugu industriju – zrakoplovni prijevoz. Prema analizi investicijske kuće Jefferies, šira upotreba GLP-1 lijekova mogla bi dugoročno smanjiti troškove goriva aviokompanija, i to ne kroz tehnološke inovacije, već kroz – lakše putnike.

Kako lijekovi poput Ozempica i Wegovyja postaju dostupniji sve većem broju ljudi, analitičari očekuju da će prosječna tjelesna masa populacije postupno padati. U svijetu u kojem su troškovi goriva jedna od najvećih stavki u bilancama avioprijevoznika, i relativno mali pomaci u težini zrakoplova mogu imati mjerljiv financijski učinak.

Potrošnja goriva izravno je povezana s ukupnom masom zrakoplova: putnicima, prtljagom i teretom. Teži avion znači veću potrošnju, dok svaki kilogram manje dugoročno donosi uštede. Zbog toga su aviokompanije desetljećima tražile načine kako “olakšati” letjelice – od uklanjanja suvišnih elemenata u kabini do korištenja lakših materijala za interijere i tiskane materijale.

No, postoji jedna varijabla na koju prijevoznici dosad nisu imali nikakav utjecaj – težina putnika.

Jefferies je u svojoj analizi simulirao scenarij u kojem društvo u prosjeku postaje 10 posto mršavije. U tom slučaju ukupna težina putnika u zrakoplovima pala bi oko 2 posto, što bi aviokompanijama donijelo približno 1,5 posto uštede na gorivu. Na razini financijskih rezultata, to bi značilo i oko 4 posto rasta dobiti po dionici.

Kao ilustraciju, analitičari su uzeli primjer zrakoplova Boeing 737 Max 8. U standardnoj konfiguraciji, s 178 putnika prosječne težine od 180 funti (oko 82 kilograma), ukupna masa pri polijetanju prelazi 181 tisuću funti. Ako bi prosječna težina putnika pala za 10 posto, ukupna masa zrakoplova smanjila bi se za više od 3.000 funti – što izravno znači i manju potrošnju goriva.

Na razini industrije, učinci bi bili itekako vidljivi. Prema procjenama Jefferiesa, četiri najveće američke aviokompanije – American Airlines, Delta Air Lines, Southwest Airlines i United Airlines – mogle bi godišnje uštedjeti oko 580 milijuna dolara samo na gorivu. Za kontekst, te kompanije ove godine zajedno bi trebale potrošiti gotovo 39 milijardi dolara na mlazno gorivo.

Analiza dolazi u trenutku kada farmaceutske kompanije ubrzano razvijaju i oralne verzije lijekova za mršavljenje, što bi moglo dodatno proširiti njihovu upotrebu. Pad stope pretilosti tako ne bi imao samo zdravstvene i društvene posljedice, već i vrlo konkretne financijske implikacije za sektore koji na prvi pogled s farmaceutskom industrijom nemaju nikakve veze.

Tatjana Skoko o liderstvu budućnosti i učenju koje ne prestaje

Za Tatjanu Skoko karijera nikada nije bila samo niz poslovnih pozicija, već kontinuirano putovanje učenja i osobnog razvoja. Upravo ta znatiželja i želja za razumijevanjem sustava, ljudi i procesa oblikovali su njezin profesionalni identitet.

Govoreći o svom profesionalnom putu, Tatjana ističe da je sve počelo znatiželjom – željom da razumije kako se ljudi, procesi i resursi mogu optimalno organizirati kako bi se postigli zajednički ciljevi. Još kao studentica Ekonomskog fakulteta (smjer Organizacija i menadžment) znala je da je upravo to područje ono u kojem vidi svoj razvoj.

„Prije upisa na COTRUGLI MBA program, moji su profesionalni ciljevi bili usmjereni na razvoj karijere u prodaji i menadžmentu“, prisjeća se Tatjana. „Radila sam kao voditelj ključnih kupaca u Hrvatskom Telekomu, gdje sam stekla dragocjeno iskustvo u razvoju odnosa s ključnim korisnicima i definiranju prodajnih strategija. No, osjećala sam potrebu za daljnjim razvojem, posebno u području leadershipa i strateškog menadžmenta.“

Upravo je ta želja za širim pogledom na poslovanje bila razlog upisa na COTRUGLI, koji je, kako kaže, bio prekretnica u njezinu profesionalnom životu. „Program mi je otvorio potpuno novu perspektivu. Kroz interaktivan pristup, razmjenu iskustava i stvarne poslovne primjere, naučila sam razmišljati strateški i gledati širu sliku poslovanja.“

Nakon završetka MBA-a, Tatjana je nastavila rasti unutar poslovne prodaje i menadžmenta, prvo kao voditeljica, a potom i kao direktorica prodaje za ključne poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu. Slijedilo je nova poglavlje - pridruživanje Microsoftu Hrvatska i napredovanje do pozicije direktorice kompanije, koju je vodila kroz razdoblje intenzivne transformacije.

„Microsoft je za mene bio izuzetno iskustvo“, govori Tatjana. „Vodila sam organizaciju u vrijeme kada je kompanija globalno prolazila kroz duboku promjenu načina rada i kulture. To me naučilo otpornosti, vođenju kroz promjene i strateškom promišljanju.“

Danas, kao generalna direktorica SAP-a za Adriatic regiju, Tatjana vodi poslovanje u dinamičnom okruženju u kojem spaja sve ono što je naučila – znanje, iskustvo i ljudski pristup. „Vjerujem da su uspjeh organizacije i razvoj ljudi neraskidivo povezani. Uloga lidera nije samo donositi rezultate, već i inspirirati ljude da rastu, vjeruju u sebe i razvijaju svoje potencijale.“

COTRUGLI MBA: transformacijsko iskustvo

Tatjana naglašava da je MBA na COTRUGLIJU za nju bio puno više od akademskog programa. „Za mene je to bilo transformacijsko iskustvo, prostor u kojem učiš o sebi, razvijaš samopouzdanje i gradiš mrežu profesionalnih kontakata.“

Njezini početni ciljevi – stjecanje sveobuhvatnog poslovnog znanja, jačanje liderskih kompetencija i širenje strateške perspektive u potpunosti su se ostvarili. „Stekla sam znanja iz financija, marketinga i strategije, ali i puno više od toga; naučila sam kako donositi odluke u složenim situacijama i kako voditi timove kroz promjene.“

Najizazovniji joj je bio modul iz financija. „Financije su bile područje u kojem sam imala manje iskustva, ali upravo zato su mi bile najvrjednije. Naučila sam razumjeti financijske pokazatelje i donositi odluke temeljene na brojkama, što mi danas svakodnevno pomaže u liderskom radu.“

Osim znanja, najviše pamti ljude. „Kombinacija energije grupe, otvorenih rasprava i prijateljstva koja su se stvorila, to je ono što MBA čini posebnim. Networking je bio jedna od najvrijednijih dimenzija iskustva, jer se kroz zajednički rad stvara povjerenje koje često preraste u dugoročna prijateljstva i suradnje.“

Liderstvo i mentorstvo: davati i učiti istovremeno

Kroz godine, Tatjana je izgradila liderski stil temeljen na autentičnosti, empatiji i učenju. „Lider se ne rađa, on se stalno gradi i razvija“, kaže. „Veliki sam pobornik cjeloživotnog učenja i kontinuirano ulažem u svoj osobni i profesionalni razvoj.“

Danas i sama aktivno sudjeluje u COTRUGLI Mentorship programu. „Mentorstvo vidim kao priliku da prenesem ono što sam i sama dobila – podršku, savjet i poticaj za rast. Kroz svaku novu generaciju mentija i ja učim nešto novo. To je dvosmjeran proces koji obogaćuje obje strane.“

Liderstvo budućnosti

Govoreći o budućnosti leadershipa, Tatjana ističe važnost razumijevanja umjetne inteligencije i njezine uloge u poslovanju. „AI već danas mijenja način na koji donosimo odluke i razvijamo strategije. Budući lideri trebaju razumjeti kako suradnja čovjeka i tehnologije može otvoriti nove mogućnosti za inovacije, učinkovitost i održivi rast.“

Na pitanje što za nju znači biti uspješna liderica, odgovara bez oklijevanja: „Biti uspješna liderica znači inspirirati ljude da rastu, stvarati kulturu povjerenja i suradnje te graditi uspjeh kroz druge. Uspjeh ne mjerim samo rezultatima, već utjecajem koji ostavljam, na tim, organizaciju i zajednicu.“

Mlađoj verziji sebe, kaže, poručila bi jedno: „Vjeruj u sebe, budi hrabra i nikada ne prestaj učiti. Kroz izazove najviše rastemo.“

Za pet ili deset godina vidi se i dalje u leadershipu i digitalnoj transformaciji, s još većim fokusom na društveni utjecaj i razvoj nove generacije lidera.

Poruka budućim MBA polaznicima

„Upis MBA-a bila je jedna od najboljih odluka koje sam donijela“, zaključuje Tatjana. “Naučila sam puno o poslovanju, ali još više o sebi, o tome kako donosim odluke, surađujem i rješavam izazove. Zato svima koji razmišljaju o MBA-u poručujem: nemojte čekati savršen trenutak. Napravite taj korak i dopustite si da rastete.“

SPONZORIRANO / PROMO

Njujorška burza najavljuje revolucionarnu promjenu zahvaljujući blockchain tehnologiji

New York Stock Exchange, najpoznatija burza na svijetu, najavila je razvoj nove platforme za trgovanje tokeniziranim vrijednosnim papirima koja bi mogla raditi neprekidno – 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu – uz trenutačno poravnanje transakcija zahvaljujući blockchain tehnologiji.

Projekt vodi Intercontinental Exchange (ICE), vlasnik NYSE-a, a riječ je o jednom od najozbiljnijih pokušaja da se tradicionalna burzovna infrastruktura spoji s tehnologijom distribuirane knjige zapisa. Ako dobije regulatorno zeleno svjetlo, nova platforma mogla bi označiti prekretnicu u načinu na koji se trguje dionicama, ali i ulogu burzi u globalnom financijskom sustavu.

Za razliku od današnjeg modela, u kojem poravnanje transakcija traje danima (tzv. T+2 sustav), blockchain rješenje koje razvija NYSE cilja na trenutačno poravnanje. To znači manje operativnog rizika, manju potrebu za kolateralima i znatno učinkovitije korištenje kapitala – teme koje su već godinama na vrhu liste prioriteta velikih financijskih institucija.

Platforma bi kombinirala postojeću NYSE tehnologiju za trgovanje s blockchain sustavima za post-trgovinske procese te omogućila poravnanje preko više blockchain mreža. Koje će to mreže biti, zasad nije objavljeno, ali poruka je jasna: burza želi biti agnostična prema infrastrukturi i otvorena prema različitim tehnološkim rješenjima.

Za ulagače, ključna novost je mogućnost trgovanja tokeniziranim dionicama klasičnih vrijednosnih papira, ali i izvorno tokeniziranim instrumentima. Važno je pritom da tokenizacija, barem prema najavama, ne znači odricanje od prava – ulagači bi i dalje sudjelovali u isplati dividendi i u korporativnom upravljanju, što je često bila jedna od glavnih zamjerki ranijim eksperimentima s digitalnim vrijednosnim papirima.

U ICE-u poručuju kako je riječ o logičnom nastavku njihove dugoročne strategije digitalizacije tržišta. Nakon što su burze u posljednjim desetljećima prešle s papira na ekrane, sljedeći korak je – „on-chain“.

Ova najava dolazi u trenutku kada tokenizacija ubrzano ulazi u mainstream financije. Izvršni direktor BlackRocka Larry Fink nedavno ju je nazvao „sljedećom velikom evolucijom tržišne infrastrukture“, a slične poteze već su povukli i veliki fintech igrači. Robinhood je prošle godine europskim korisnicima ponudio tokenizirane dionice, dok Coinbase planira uvođenje trgovanja tokeniziranim dionicama već u prvom tromjesečju ove godine.

Ako se projekt NYSE-a realizira, razlika između „kripta“ i „klasičnih financija“ dodatno će se smanjiti. Umjesto paralelnih svjetova, tržište bi moglo dobiti jedinstvenu infrastrukturu u kojoj se povjerenje reguliranih institucija spaja s brzinom i fleksibilnošću blockchaina.

Točan datum lansiranja nove platforme zasad nije poznat, a sve ovisi o regulatornim odobrenjima. No sama činjenica da najveća svjetska burza otvoreno gura prema 24/7 „on-chain“ trgovanju pokazuje koliko se globalni financijski sustav ubrzano mijenja.

Netflix "pojačao" ponudu za preuzimanje Warner Brosa

Bitka za budućnost Warner Bros. Discoveryja (WBD) ulazi u novu, znatno agresivniju fazu. Netflix je, želeći dodatno učvrstiti potporu dioničara, odlučio izmijeniti strukturu preuzimanja te umjesto kombinacije gotovine i dionica ponuditi isplatu u gotovini. Riječ je o potezu koji bi trebao ukloniti dio neizvjesnosti i ubrzati odluku dioničara o jednoj od najvećih medijskih transakcija posljednjih godina.

Unatoč promjeni strukture, ključni financijski parametri ostaju nepromijenjeni. Netflix i dalje nudi 27,75 dolara po dionici za filmski studio i streaming imovinu WBD-a, pri čemu se ukupna vrijednost kompanije procjenjuje na 82,7 milijardi dolara. Iz kompanija poručuju kako nova ponuda „pojednostavljuje transakciju, povećava sigurnost vrijednosti i skraćuje vremenski okvir do glasanja dioničara”.

Netflix planira financirati preuzimanje kombinacijom vlastite gotovine, zaduženja i unaprijed osiguranog financiranja, što dodatno naglašava njegovu financijsku snagu u trenutku kada se tržište medija i zabave suočava s rastućim pritiscima i skupim kapitalom.

Podsjetimo, Netflix nije jedini koji cilja na Warner Bros. Discovery. Paramount, zajedno s partnerom Skydanceom, posljednjih tjedana pojačava pritisak potpuno gotovinskom ponudom od 30 dolara po dionici za cijelu kompaniju. Kako bi povećao vjerodostojnost ponude, Paramount je osigurao i jamstvo od 40 milijardi dolara, iza kojeg stoji Larry Ellison, milijarder i suosnivač Oraclea te otac izvršnog direktora Skydancea Davida Ellisona.

Ipak, uprava WBD-a ostaje čvrsto na strani Netflixa. Kao ključni argument navodi se razina rizika: prema procjenama Warner Bros. Discoveryja, Paramountova ponuda bi rezultirala kombiniranom kompanijom opterećenom s čak 87 milijardi dolara duga, što bi dodatno pogoršalo već slab kreditni rejting Paramounta, koji se nalazi u tzv. „junk” kategoriji.

Uz to, WBD upozorava i na negativan slobodni novčani tok Paramounta, koji bi se nakon akvizicije dodatno pogoršao, dovodeći u pitanje sposobnost kompanije da dugoročno stabilno posluje i investira u sadržaj.

Sukob se u međuvremenu preselio i na sud. Paramount je prošlog tjedna predao tužbu protiv WBD-a, tražeći dodatne informacije o Netflixovoj ponudi te najavio pokušaj promjene sastava upravnog odbora Warner Brosa. Sud je, međutim, odbio zahtjev za ubrzanje postupka, što je dodatno usporilo Paramountovu strategiju.

Netflix, za razliku od toga, i dalje uživa punu potporu uprave WBD-a, koja tvrdi da je prodaja streaming divu financijski sigurnija i strateški dugoročno održivija opcija.

Warner Bros. Discovery je još u listopadu objavio da razmatra prodaju nakon što je zaprimio interes više potencijalnih kupaca. U tom je trenutku kompanija bila procijenjena na više od 45 milijardi dolara, ali i snažno opterećena dugovima, padom gledanosti kabelske televizije te sve žešćom konkurencijom na tržištu streaminga.

Netflix je tada izašao kao najozbiljniji kandidat, pobijedivši u svojevrsnom nadmetanju s Paramountom i Comcastom. Ako se transakcija realizira, riječ bi bila o jednom od najznačajnijih poteza u konsolidaciji globalne medijske industrije – potezu koji bi mogao trajno promijeniti odnose snaga na tržištu streaminga i digitalne zabave.

Okršaj Elona Muska i Ryanaira rezultirao anketom o preuzimanju najvrijednije europske aviokompanije

Javni okršaj između Elona Muska i Ryanaira ušao je u drugi tjedan, a najbogatiji čovjek na svijetu ponovno je, barem retorički, otvorio pitanje kupnje najvećeg europskog niskotarifnog avioprijevoznika. Sve se zakotrljalo nakon još jedne razmjene poruka na društvenoj mreži X, u kojoj je Musk prozvao čelnog čovjeka Ryanaira Michaela O'Learyja.

Musk je u ponedjeljak objavio anketu u kojoj je pitao pratitelje treba li kupiti Ryanair i, kako je ironično naveo, “vratiti Ryana kao zakonitog vladara”. Ranije tijekom dana odgovorio je i na objavu same kompanije, ponovno tražeći smjenu O’Learyja, dugogodišnjeg izvršnog direktora i zaštitnog lica aviokompanije koju je 1984. godine osnovao pokojni Tony Ryan.

Sukob je eskalirao prošlog tjedna nakon što je O’Leary izjavio kako Ryanair ne razmatra ugradnju Starlink satelitskog interneta tvrtke SpaceX u svoju flotu. Kao razlog naveo je veće troškove goriva, uzrokovane dodatnom težinom i aerodinamičkim otporom antena. Musk je tu izjavu nazvao neinformiranom, na što je O’Leary uzvratio nazivajući milijardera – idiotom.

Ryanairov šef nije ostao samo na riječima. U utorak je preko službenog profila kompanije na X-u najavio kako će se “pozabaviti Elonovim Twitter ispadom” na konferenciji za novinare u Dublinu, a ubrzo potom lansirana je i promotivna kampanja pod nazivom “Big ‘Idiot’ Seat Sale”. U ponudi je bilo 100.000 avionskih karata po cijeni od oko 20 dolara, uz ilustraciju na kojoj su Musk i O’Leary prikazani kao crtani likovi na postolju s natpisom “Big Idiots”.

Tržište je na cijelu epizodu reagiralo umjereno negativno – dionice Ryanaira u Dublinu pale su 1,2 posto. Kompanija trenutačno vrijedi oko 30 milijardi eura, što je otprilike tri puta više od tržišne kapitalizacije Deutsche Lufthansa AG, najveće zrakoplovne grupacije u Europi.

O’Leary, koji je tijekom nekoliko desetljeća Ryanair izgradio u dominantnu niskotarifnu silu na europskom nebu, jedan je od deset najvećih dioničara kompanije. Nedavno mu je odobren i izdašan bonusni paket, nakon što su ispunjeni ciljevi vezani uz kretanje cijene dionice, koja je prošle godine porasla više od 50 posto.

Cijeli spor odvija se u osjetljivom trenutku za Muska, čiji se AI chatbot Grok našao pod pojačanim povećalom regulatora i javnosti zbog navoda da je korišten za izradu seksualno eksplicitnih slika bez pristanka osoba prikazanih na njima. Irski mediji navode kako će Dublin tijekom svojeg predsjedanja Europskom unijom kasnije ove godine otvoriti pitanje zlouporabe AI-generiranih slika u europskom zakonodavstvu.

Muskov komentar “Koliko bi te koštalo da te kupim?” mnoge je podsjetio na epizodu iz 2017. godine, kada je slična šala na društvenim mrežama završila – kupnjom Twittera. Gotovo pet godina nakon početne razmjene poruka Musk je doista preuzeo platformu, danas poznatu kao X, za 44 milijarde dolara, uz masovna otpuštanja i potpuni zaokret u načinu upravljanja.

U slučaju Ryanaira, takav scenarij zasad ostaje samo u domeni internet provokacije. Europski propisi jasno nalažu kako zrakoplovne kompanije sa sjedištem u EU-u moraju biti u većinskom vlasništvu i pod kontrolom europskih državljana.

Osječka Orqa dogovorila veliki posao u Kataru

Osječka tehnološka tvrtka Orqa napravila je novi iskorak na međunarodnoj obrambenoj sceni potpisivanjem sporazuma o suradnji s katarskim Barzan Holdings, jednom od ključnih kompanija zaduženih za razvoj i jačanje obrambenih kapaciteta te zemlje.

Memorandum o razumijevanju (MoU) potpisan je u Dohi, u sklopu međunarodne izložbe i konferencije o pomorskoj obrani DIMDEX, a potpis na dokument stavili su operativni direktor Orqe Tomislav Krolo i glavni izvršni direktor Barzan Groupe Mohamed Badr Al-Sadah. Sporazumom je potvrđena namjera dviju tvrtki da započnu razgovore o strateškom partnerstvu koje bi uključivalo lokaliziranu proizvodnju Orqinih dronova na katarskom tržištu.

Svečanom potpisivanju nazočili su i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, veleposlanik Republike Hrvatske u Kataru Drago Lovrić te zamjenik premijera i predsjednik Uprave Barzan Holdingsa, šeik Saoud bin Abdulrahman bin Hassan bin Ali Al Thani, što dodatno naglašava političku i stratešku važnost ovog dogovora.

Barzan Holdings ima ulogu središnje poveznice Katara s globalnom vojnom industrijom, a kroz partnerstva s međunarodnim kompanijama radi na jačanju tehnološke suverenosti države, razvoju domaće industrije te dugoročnoj podršci oružanim snagama i ljudskim potencijalima.

Iz Orqe poručuju kako je riječ o važnom koraku u njihovoj globalnoj strategiji rasta. Suosnivač i izvršni direktor kompanije Srđan Kovačević istaknuo je kako se suradnja s Barzan Holdingsom uklapa u Orqin Globalni program distribuirane proizvodnje, kojim tvrtka želi proširiti proizvodne kapacitete na više od milijun dronova godišnje kroz mrežu pouzdanih partnera diljem svijeta.

Spotify još jednom najavio podizanje cijene premium pretplate

Švedski streaming div Spotify najavio je novo poskupljenje svoje Premium pretplate, potvrđujući strategiju rasta koja se posljednjih godina sve snažnije oslanja na povećanje cijena, a ne isključivo na širenje baze korisnika. Cijena mjesečne pretplate raste za jedan dolar, na 12,99 dolara, na tržištima Sjedinjenih Američkih Država, Estonije i Latvije.

Nova cijena počet će se primjenjivati od veljače, sukladno datumima redovne naplate pretplate, dok će korisnici o promjeni biti obaviješteni putem e-maila. Tržišta su na vijest reagirala umjereno pozitivno – dionice Spotifyja porasle su gotovo jedan posto u pretmarket trgovanju, što upućuje na povjerenje investitora u održivost poslovnog modela.

Spotify je već nekoliko puta pokazao kako poskupljenja ne moraju nužno rezultirati gubitkom pretplatnika. Prošle godine uprava je isticala kako, unatoč rastu cijena u više od 150 zemalja, nije zabilježen značajan porast odljeva korisnika. Fokus kompanije pritom ostaje na zadržavanju postojećih pretplatnika i povećanju prihoda po korisniku, umjesto agresivne utrke za novim korisnicima na zasićenim tržištima.

Iz tvrtke poručuju da je aktualno poskupljenje dio šire strategije ulaganja u kvalitetu usluge. Dodatni prihodi, navode, bit će usmjereni u daljnje unaprjeđenje platforme te snažniju podršku autorima i kreatorima sadržaja.

Unatoč izazovima na globalnom tržištu digitalnih usluga, Spotify bilježi stabilan rast. U trećem tromjesečju broj Premium pretplatnika porastao je za 12 posto, na 281 milijun, dok je ukupan broj mjesečno aktivnih korisnika dosegnuo 713 milijuna.

Kompanija sve više ulaže u diverzifikaciju ponude, šireći se izvan klasičnog glazbenog streaminga. Podcasti, video sadržaji i audioknjige postaju ključni dio strategije, osobito u borbi za pažnju korisnika u konkurenciji s velikim platformama poput YouTubea i Netflixa.

Početkom mjeseca Spotify je dodatno proširio program monetizacije za autore te predstavio nove alate namijenjene video podcasterima, segmentu koji sve brže raste, ali i postaje sve konkurentniji. Istodobno, glazbeni spotovi postali su dostupni Premium korisnicima u SAD-u i Kanadi, čime Spotify nastoji povećati angažman korisnika i privući dodatne oglašivače.

Napokon izašao natječaj za poticaje za elektrifikaciju voznog parka autotaksi prijevoznika

Baš kao što je već dugo vremena najavljivano - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je napokon javni poziv vrijedan ukupno 45 milijuna eura, namijenjen kupnji električnih vozila za autotaksi prijevoz, dostavne djelatnosti i usluge dijeljenja automobila.

Najveći dio kolača rezerviran je upravo za taksiste – 22 milijuna eura. Dostavne tvrtke mogu računati na 20 milijuna, dok je za car sharing operatere osigurano tek tri milijuna eura. Cilj mjere jasan je i u skladu s europskim klimatskim politikama: smanjiti emisije u cestovnom prometu ondje gdje su kilometraže najveće i gdje elektrifikacija može donijeti najbrže rezultate.

Na papiru, maksimalna potpora po vozilu iznosi do 9.000 eura, no u praksi će rijetki vidjeti taj iznos. Razlog je metodologija izračuna koja se ne temelji na cijeni električnog vozila, već na razlici između njegove cijene i administrativno određene cijene “usporedivog” modela na fosilni pogon.

U prijevodu: ako Fond procijeni da je razlika manja nego što očekuje kupac, potpora se automatski smanjuje.

Najveća prepreka krije se u uvjetima prihvatljivosti. Prijavitelj mora dokazati da posjeduje vozilo na fosilni pogon koje se “zamjenjuje” električnim, i to s minimalno 30.000 kilometara godišnje u razdoblju između zadnje dvije registracije. Gleda se isključivo to razdoblje – bez prosjeka, bez opravdanja i bez fleksibilnosti.

Poziv isključuje one koji su se već ranije elektrificirali. Poduzetnici koji danas voze električne taksije ili električna dostavna vozila – čak i ako godišnje prelaze daleko više od 30.000 kilometara – ne mogu dobiti potporu za novo električno vozilo. Električno vozilo, jednostavno, ne može zamijeniti drugo električno vozilo.

Zamjena ne znači da staro vozilo mora biti prodano ili odjavljeno – ono može ostati u floti i koristiti se u druge svrhe. No novo električno vozilo mora ostati u vlasništvu ili korištenju korisnika najmanje pet godina od prve registracije. Prodaja ili zamjena prije isteka tog roka znači povrat potpore.

Leasing je dopušten, ali uz dodatna ograničenja. Korisnik na kraju mora postati vlasnik vozila, a vlastito financijsko učešće mora biti jednako ili veće od dodijeljene potpore. Drugim riječima, poticaji ne mogu zamijeniti početni kapital.

Za usluge dijeljenja automobila rezervirano je tek tri milijuna eura, i to isključivo za digitalne car sharing sustave bez vozača, s kratkoročnim najmom putem aplikacija.

I ovdje vrijedi isti model izračuna potpore, a jedan prijavitelj može prijaviti više vozila. Teoretski, sredstva bi mogla pokriti oko 300 do 350 automobila, no u praksi se radi o mjeri koja prije svega pomaže postojećim sustavima u elektrifikaciji flote – ne i novim igračima koji tek planiraju ulazak na tržište.

Poziv je otvoren do iscrpljivanja sredstava, a najkasnije do 30. rujna 2026. godine. Novca, barem nominalno, ima dovoljno. No hoće li se u praksi pokazati da strogi kriteriji i kompleksna metodologija izračuna ograničavaju stvarni doseg mjere – to će se vrlo brzo vidjeti na broju uspješnih prijava.

Za dio taksista i logističkih tvrtki ovo je dobrodošao poticaj za prelazak na struju. Za druge, koji su već investirali ili ne uklapaju se savršeno u administrativni kalup, poruka je jasna: u ovoj rundi – ostaju po strani.

Wikipedia najavila veliki zaokret u financiranju i nova AI partnerstva

Zaklada Wikimedia, neprofitna organizacija koja upravlja globalnom otvorenom enciklopedijom Wikipedia, sklopila je niz strateških partnerstava s najvećim tehnološkim kompanijama svijeta – Microsoft, Meta i Amazon – čime je otvorila vrata sustavnijem financiranju sadržaja koji je ključan za razvoj umjetne inteligencije.

Riječ je o zaokretu koji odražava novu realnost AI industrije: bez kvalitetnih, strukturiranih i provjerenih podataka nema ni naprednih modela umjetne inteligencije. A upravo je Wikipedia, s više od 65 milijuna članaka na preko 300 jezika, jedan od najvažnijih izvora znanja za treniranje generativnih AI sustava.

Dosad se Wikimedia Foundation uglavnom oslanjala na male donacije korisnika diljem svijeta. No eksplozija umjetne inteligencije promijenila je odnos snaga. Velike tehnološke kompanije posljednjih su godina masovno preuzimale slobodno dostupne podatke s Wikipedije kako bi trenirale vlastite AI modele, što je dovelo do znatnog rasta troškova infrastrukture i opterećenja poslužitelja.

Kako bi taj pritisak pretvorila u održiv poslovni model, Wikimedia je intenzivirala razvoj svog komercijalnog proizvoda Wikimedia Enterprise. Taj model omogućuje tehnološkim kompanijama legalan i strukturiran pristup Wikipedijinu sadržaju za potrebe treniranja umjetne inteligencije, uz plaćanje i tehničku podršku prilagođenu velikim sustavima.

Uz nove ugovore s američkim tehnološkim divovima, Wikimedia je tijekom protekle godine proširila suradnju i na AI startupove poput Perplexityja te francuske tvrtke Mistral AI, dok već od ranije ima sporazum s Googleom, u vlasništvu Alphabeta.

„Wikipedia je kritična komponenta rada ovih kompanija i one moraju pronaći način kako je financijski podržati“, poručio je Lane Becker, predsjednik Wikimedia Enterprisea. Prema njegovim riječima, trebalo je vremena da se definira pravi skup funkcionalnosti kako bi se tehnološki giganti prebacili s potpuno besplatnog korištenja sadržaja na komercijalni odnos, ali svijest o toj potrebi sada je sazrela.

U pozadini cijelog sustava stoji oko 250 tisuća volonterskih urednika diljem svijeta koji pišu, uređuju i provjeravaju informacije. Upravo se taj model – otvoren, ali istodobno skup za održavanje u doba AI-ja – pokazao jednim od ključnih izazova za budućnost interneta.

Iz Microsofta poručuju kako je pristup pouzdanim informacijama temelj njihove AI strategije. „Zajedno s Wikimedijom pomažemo u stvaranju održivog sadržajnog ekosustava za AI internet, u kojem se doprinos autora i urednika prepoznaje i vrednuje“, izjavio je Tim Frank, korporativni potpredsjednik Microsofta.

Uz strateški poslovni zaokret, Wikimedia ulazi i u novu upravljačku fazu. Za novu glavnu izvršnu direktoricu imenovana je Bernadette Meehan, bivša američka veleposlanica u Čileu, čiji mandat počinje 20. siječnja.

Infobip najavio velike promjene u samom vodstvu kompanije

Hrvatska tehnološka kompanija Infobip u 2026. godinu ulazi s izmjenama na samom vrhu organizacije, jasno signalizirajući ambiciju da dodatno ubrza razvoj inovacija, umjetne inteligencije i međunarodnog poslovanja. Riječ je o nizu internih imenovanja koja odražavaju dugoročnu strategiju rasta i oslanjanje na menadžere koji su godinama sudjelovali u razvoju kompanije.

Dosadašnji član vodstva Krešo Žmak preuzeo je novouspostavljenu funkciju glavnog direktora za inovacije (Chief Innovation Officer). Njegova će zadaća biti objedinjavanje inovacijskih inicijativa na razini cijele grupacije, uz snažnije povezivanje tehnološkog razvoja s poslovnim prioritetima. Poseban naglasak stavlja se na ubrzanu primjenu rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji unutar Infobipove globalne platforme.

Segment prihoda dodatno je osnažen imenovanjem Ante Pamukovića na poziciju glavnog direktora za prihode (Chief Revenue Officer). Pamuković će voditi globalne prodajne i tržišne strategije, s fokusom na skalabilnost, operativnu učinkovitost i automatizaciju poslovnih procesa, pri čemu će AI imati ključnu ulogu u optimizaciji odnosa s klijentima i partnerima.

Do promjena dolazi i u upravljačkoj strukturi. Veselin Vuković imenovan je članom Upravnog odbora, gdje će obnašati funkciju glavnog direktora za strateška partnerstva. Kao jedan od dugogodišnjih menadžera kompanije, sudjelovat će u donošenju ključnih odluka vezanih uz operacije, savezništva i daljnje širenje poslovanja.

Istodobno, Igor Dvoršak preuzima ulogu višeg potpredsjednika za operacije. Njegova će odgovornost obuhvaćati koordinaciju regionalnih timova i generalnih direktora, pojednostavljenje organizacijske strukture te jačanje strateškog planiranja temeljenog na analizi tržišta i potreba korisnika.

Iz Infobipa poručuju kako su ove promjene dio šire pripreme za sljedeću fazu razvoja kompanije, u godini u kojoj obilježava 20 godina postojanja. Fokus ostaje na prilagodbi globalnim trendovima, tehnološkim inovacijama i sve složenijim zahtjevima međunarodnih klijenata.

Bivši svjetski prvak Formule 1 postao uspješan ulagač

Bivši svjetski prvak Formule 1 Nico Rosberg sve se snažnije nameće i kao ozbiljan igrač na globalnoj venture capital sceni. Njegova investicijska tvrtka Rosberg Ventures upravo je zatvorila treći fond vrijedan 100 milijuna dolara, čime je ukupna imovina pod upravljanjem tvrtke bivšeg svjetskog prvaka premašila granicu od 200 milijuna dolara.

Prema Rosbergovim riječima, interes ulagača bio je iznimno snažan – fond je bio preplaćen, a alokacije su ograničene kako bi se, kako navodi, očuvala dugoročna izvedba i kvaliteta portfelja. Posebno je zahvalio dugoročnim partnerima koji su, ističe, ponovno pokazali povjerenje u strategiju fonda.

Podsjetimo, Rosberg je svoju ulagačku kompaniju pokrenuo nakon osvajanja naslova svjetskog prvaka 2016. godine, u sezoni u kojoj je vozio uz Lewis Hamilton. U prvim godinama fond je ulagao prvenstveno u druge venture capital fondove, čime je gradio diverzificiran portfelj i iskustvo na tržištu. No strategija se s vremenom promijenila – danas Rosberg Ventures sve češće izravno ulaže u tehnološke tvrtke.

Među poznatijim ulaganjima ističe se ClickHouse, a fond se snažno fokusira i na startupe iz područja umjetne inteligencije te softverske industrije, gdje vidi najveći potencijal rasta u sljedećem desetljeću.

Rosberg često ističe kako se u investicijama oslanja na lekcije iz Formule 1, osobito kada je riječ o upravljanju rizikom. Prema njegovu pristupu, ključ nije u izbjegavanju rizika, već u temeljitoj pripremi – analiziranju i najgorih mogućih scenarija te razradi planova za njihovo ublažavanje.

Takva filozofija, tvrdi, omogućuje donošenje hrabrih odluka čak i kada su izgledi na prvu relativno mali, ali je potencijalni povrat iznimno velik. Upravo ta kombinacija discipline, intuicije i spremnosti na napad, koja mu je donijela naslov u Formuli 1, sada oblikuje i investicijsku strategiju Rosberg Venturesa.

Pogodite na čijim zrakoplovima nećemo viđati Muskov brzi satelitski internet

Dok dio europskih avioprijevoznika ubrzano ulaže u brzi internetski pristup tijekom leta, najveći niskotarifni prijevoznik u Europi razmišlja drugačije. Ryanair zasad neće opremati svoju flotu satelitskim internetskim sustavom Starlink, koji razvija tvrtka Elona Muska, a razlog je – ekonomska računica.

Iz Ryanaira poručuju kako bi ugradnja Starlinkove antene na trup zrakoplova dovela do osjetnog povećanja troškova goriva. Prema riječima izvršnog direktora Ryanaira Michaela O'Learyja, dodatna masa i aerodinamički otpor znače oko dva posto veće potrošnje goriva po letu, što za kompaniju koja godišnje preveze više od 180 milijuna putnika nije zanemariv iznos.

“Naše su rute kratke, prosječan let traje oko sat vremena. Ne vjerujemo da su putnici spremni dodatno plaćati Wi-Fi na tako kratkim relacijama”, izjavio je O’Leary za Reuters, dodajući kako Ryanair i dalje ostaje fokusiran na niske cijene karata i brze obrate zrakoplova u zračnim lukama.

Konkurencija bira drugačiji put

Ryanairova odluka dolazi u trenutku kada dio tradicionalnih tzv. "legacy" aviokompanija vidi internetsku povezanost kao važan element korisničkog iskustva. Njemačka Lufthansa tako je ovog tjedna objavila dogovor o ugradnji Starlinka u svoje zrakoplove, dok je skandinavski prijevoznik SAS već prošle godine odabrao isti sustav, navodeći da Starlink ima manji aerodinamički otpor u odnosu na konkurentska rješenja.

Za razliku od Ryanaira, te kompanije u pravilu operiraju dulje linije i ciljaju na poslovne putnike, kojima je pouzdana i brza internetska veza u zraku važan dio ponude.

Mislav Barišić: MBA je moja akademska potvrda, ali i duhovna nadogradnja

Kada je Mislav Barišić prvi put čuo za MBA, priznaje da nije bio spreman. „Pozvao me kolega koji je već završio MBA, ali tada sam tek preuzimao mandat direktora u jednoj stranoj kompaniji i nisam bio siguran da bih mogao uskladiti obveze. Trebalo mi je još nekoliko godina zrelosti – i profesionalne i životne.“

Nakon pet godina na direktorskoj poziciji, osjetio je da je trenutak pravi. „Bio sam na vrhuncu karijere i htio sam okruženje u kojem ću učiti od ljudi pametnijih od sebe. To je bio moj ključni motiv. Kada ste najpametniji u sobi – vrijeme je da izađete iz nje.“

Zašto baš COTRUGLI?

Na izbor nije dugo dvojio. „Preporuke su dolazile s više strana, a i sam sam ranije pregovarao s Henley Business School u Helsinkiju. No, zbog promjena u kompaniji to se nije realiziralo. COTRUGLI u Zagrebu bio je logičan i pravi izbor.“

Utjecaj na karijeru – i na život

Iako ne povezuje MBA s konkretnim poslovnim iskorakom, Mislav ističe da mu je program donio puno više od linije u životopisu:
„MBA je jedna važna kockica u mozaiku mog života. Nije stvar samo karijere, radi se o osobnom razvoju. Naučio sam kritički promišljati, preispitivati trendove i odluke. Najviše mi je MBA dao u pristupu ljudima – empatiji i razumijevanju. Danas gledam zaposlenike ne samo kroz poslovnu ulogu, nego i kao ljude sa svojim životima, emocijama i izazovima.“

Najveći izazovi i najdraže uspomene

„Studiranje uz direktorsku poziciju i obitelj nije bilo lako, ali sve se može kad postoji motivacija. Sjećam se kolegica koje su tijekom programa rodile – pa kako da onda ja kažem da je meni bilo teško?“, kaže uz osmijeh.

Najviše su mu ostali u pamćenju financijski moduli: „Nakon godina menadžerskog iskustva, financije su mi odjednom ‘sjele’. Shvatio sam koliko je važno vrijeme i životna faza u kojoj ulaziš u MBA.“

No, ono što posebno izdvaja nisu samo predavanja: „Najljepše uspomene su druženja, zajedništvo i prijateljstva. Mi smo posljednja generacija prije pandemije – doslovno smo uhvatili zadnji vlak. To su trenuci koje ću uvijek pamtiti.“

O liderstvu i nezadovoljstvu kao pokretaču

Mislav se često vraća na pitanje liderstva:
„Pravi lider je onaj kojega, i nakon deset godina, poželite zagrliti kad ga sretnete. Onaj koji ostavi pozitivan trag i učini vas boljom osobom. To je pravi utjecaj.“

A kada je riječ o osobnoj karijeri, priznaje da ne želi biti zadovoljan:
„Zadovoljstvo pripada privatnom životu. U poslu, nezadovoljstvo me gura naprijed. Ako si zadovoljan dok društvo oko tebe nije – to je sebično. Zato vjerujem da moramo više utjecati na društvo, ne samo na svoje kompanije.“

Savjet budućim polaznicima

„Nema previše razmišljanja – ako mislite upisati MBA, napravite to što prije. Svaka odgoda znači da ćete možda propustiti priliku. MBA nije samo investicija za višu plaću, nego prilika da učiš, rasteš i daš sebi novu dimenziju.“

SPONZORIRANO / PROMO

Američki investitori preuzeli Muzej iluzija

Najveći i najbrže rastući lanac privatnih muzeja koji je originalno stvoren u Hrvatskoj, Muzej Iluzija (Museum of Illusions) ulazi u novu razvojnu fazu kroz stratešku akviziciju od strane američke investicijske kuće Brightwood Capital Advisors, navodi se u priopćenju.

Brightwood je odabran kao partner zbog snažnog strateškog podudaranja s dugoročnom vizijom brenda te razumijevanja franšiznog poslovnog modela.

Tomislav Hlupić, financijski direktor (CFO) Muzeja Iluzija:

„Ova strateška akvizicija potvrda je vrijednosti brenda koji smo izgradili iz Zagreba i njegovog dugoročnog globalnog potencijala. Ulazak investicijskog partnera kao što je Brightwood omogućuje nam ubrzati međunarodno širenje, dodatno ulagati u inovacije i infrastrukturu te nastaviti graditi poziciju vodećeg svjetskog brenda u području iskustvene zabave, uz očuvanje našeg poslovnog modela i identiteta.“

Ova vlasnička promjena slijedi nakon desetljeća snažnog rasta, tijekom kojih je hrvatska tvrtka Metamorfoza, upravljačko tijelo Muzeja Iluzija sa sjedištem u Zagrebu, izgradila i uspješno globalno pozicionirala brend. Strateška prodaja predstavlja prirodan sljedeći korak u razvoju Muzeja Iluzija, koji je nastao prema ideji osnivača i vlasnika Muzeja Iluzija u Zagrebu, Tomislava Pamukovića i Roka Živkovića koji se vrlo brzo razvio u međunarodno prepoznatljiv poslovni model.

Muzej Iluzija danas posluje na gotovo 70 svjetskih lokacija u 27 zemalja i na pet kontinenata, s posebno snažnom prisutnošću na tržištu Sjeverne Amerike, te godišnje privlači milijune posjetitelja. Od osnutka u Zagrebu 2015. godine, brend je izgradio vodeću poziciju u području edutainmenta, spoja edukacije i zabave za sve generacije, zahvaljujući prepoznatljivim interaktivnim iluzijama i eksponatima, kao i skalabilnom franšiznom modelu.

Vlasnička promjena, posebice prodaja, dolazi u trenutku kada je Muzej Iluzija dosegnuo razinu globalne zrelosti koja zahtijeva dodatna ulaganja i širenje infrastrukture. Ulaskom Brightwood Capital Advisorsa, društvo dobiva pristup kapitalu, međunarodnom iskustvu i operativnoj podršci potrebnoj za ubrzani rast, daljnje širenje na nova tržišta te dodatna ulaganja u razvoj brenda, marketing i operacije, uz zadržavanje postojećeg, dokazano uspješnog poslovnog modela.

Globalno sjedište društva ostaje u Zagrebu, dok operativni centar za američko tržište nastavlja djelovati u Scottsdaleu, Arizoni, što odražava važnost europskih korijena brenda i snažan rast na američkom tržištu. Postojeći menadžment tim u Hrvatskoj i SAD-u ostaje na čelu društva, predvođen Kim Schaefer, glavnom izvršnom direktoricom te nastavlja voditi sljedeću fazu globalnog razvoja Muzeja Iluzija. Razvoj iluzija i eksponata i dalje se odvija u Oroslavju od strane istraživačko-razvojnog tima.

U sklopu strateške akvizicije, pet postojećih franšiznih muzeja u SAD-u, u Bostonu, Chicagu, Pittsburghu, Philadelphiji i Scottsdaleu prelaze u korporativno vlasništvo, čime se dodatno jača operativna prisutnost brenda na ovom ključnom tržištu.

Investicijski fond Invera Equity Partners ostaje manjinski suvlasnik.

Slaven Kordić, partner u Invera Equity Partners:

„Muzej Iluzija jedan je od rijetkih hrvatskih projekata koji je izrastao u globalno relevantan brend s jasno definiranim poslovnim modelom i održivim rastom. Od samog početka prepoznali smo snagu koncepta i tima koji stoji iza njega. Ulazak Brightwood Capital Advisorsa smatramo logičnim i snažnim iskorakom koji otvara novu fazu razvoja, uz očuvanje vrijednosti i identiteta brenda. Invera ostaje manjinski suvlasnik i nastavlja aktivno podržavati dugoročnu strategiju rasta Muzeja Iluzija.“

Beth Steinberg, strateška partnerica u Brightwood Capital Advisors:

„Muzej Iluzija iznimno je snažan globalni koncept s jasnom strategijom rasta, dokazanim poslovnim modelom i iskusnim vodstvom. Naša investicija usmjerena je na dugoročni razvoj društva, širenje na nova tržišta i daljnje jačanje kvalitete i dosega brenda.“

Planovi za sljedeće razdoblje uključuju otvaranje novih lokacija u Londonu, Sacramentu, Mexico Cityju, Ženevi, Hong Kongu, Birminghamu, Kölnu i Melbourneu, čime Muzej Iluzija nastavlja jednu od najuspješnijih međunarodnih ekspanzija nekog hrvatskog brenda."

Američki Caterpillar u svoje građevinske strojeve planira ubaciti AI tehnologiju

Američki industrijski div Caterpillar napravio je novi iskorak u digitalnoj transformaciji građevinske industrije. U suradnji s tehnološkim liderom Nvidia, Caterpillar testira napredni sustav umjetne inteligencije koji bi mogao promijeniti način na koji se upravlja građevinskim strojevima na terenu.

U središtu ovog projekta nalazi se sustav nazvan Cat AI, koji se trenutačno pilotira na srednje velikom mini bageru Cat 306 CR. Riječ je o AI asistentu razvijenom na Nvidia platformi Jetson Thor, namijenjenoj takozvanoj “fizičkoj umjetnoj inteligenciji” – primjeni AI-ja u stvarnim, industrijskim okruženjima. Sustav je prvi put javno predstavljen na tehnološkom sajmu CES.

Prema riječima Brandona Hootmana, potpredsjednika za podatke i umjetnu inteligenciju u Caterpillaru, Cat AI funkcionira kao mreža AI agenata koji operaterima strojeva pomažu u svakodnevnom radu. Sustav može odgovarati na tehnička pitanja, nuditi sigurnosne preporuke, omogućiti brz pristup dokumentaciji te čak predlagati i zakazivati servisne zahvate.

Ključna prednost ovakvog pristupa leži u podacima. Caterpillarovi strojevi već danas svake sekunde šalju tisuće povratnih informacija natrag u središnje sustave tvrtke, a upravo ti podaci postaju temelj za daljnju automatizaciju i optimizaciju. Tvrtka paralelno razvija i digitalne blizance gradilišta, koristeći Nvidijinu Omniverse platformu, kako bi simulirala tijek radova, optimizirala rasporede i preciznije planirala potrebne količine materijala.

Za Caterpillar ovo nije prvi susret s autonomijom. Tvrtka već godinama koristi potpuno autonomna vozila u rudarskom sektoru, no sada je fokus na širenju sličnih tehnologija na širi portfelj građevinske opreme. Uprava vjeruje da je upravo kombinacija praktičnih potreba korisnika i tehnološke zrelosti AI sustava omogućila relativno brz izlazak ovog rješenja na tržište.

S druge strane, za Nvidiju je suradnja s Caterpillarom potvrda njezine dugoročne strategije razvoja fizičke umjetne inteligencije. Prema riječima glavnog znanstvenika Billa Dallyja, upravo je primjena AI-ja u stvarnom svijetu – od autonomnih vozila do industrijskih strojeva – sljedeća velika razvojna faza za kompaniju i njezine snažne grafičke procesore.

Iako se umjetna inteligencija često povezuje isključivo s robotikom ili softverskim rješenjima, Nvidia sve češće naglašava širu definiciju tog pojma. Kako ističu iz tvrtke, granica između klasičnih strojeva i robota sve se više briše, a građevinska mehanizacija postaje novo važno bojište u utrci za industrijsku primjenu AI-ja.