Brojne američke savezne države planiraju uvođenje bitcoina kao strateške rezervne imovine

U SAD-u raste broj saveznih država koje donose zakonodavne okvire za stvaranje strateških Bitcoin rezervi, a savezna država Utah se ističe kao vodeći kandidat za usvajanje prvog zakona te vrste.

Prema podacima Satoshi Action Funda, trenutno je u najmanje 22 američke savezne države u pripremi više od 50 zakona povezanih s Bitcoinom. Od toga, najznačajniji su oni koji se odnose na uspostavu službenih Bitcoin rezervi, što sugerira kako državni zakonodavci počinju razmatrati Bitcoin ne samo kao spekulativnu investiciju, već i kao potencijalni instrument za dugoročnu financijsku stabilnost.

Utah je trenutno najbliži donošenju zakona koji bi omogućio stvaranje državne Bitcoin rezerve. Prijedlog je već prošao Zastupnički dom i odbor Senata, a uskoro slijedi i završno glasanje. Ako bude usvojen, Utah će postati prva američka savezna država koja će Bitcoin uključiti u svoje službene financijske strategije.

Iako Utah prednjači, i druge američke države pokazuju snažan interes. Sjeverna Karolina u inicijativi ima podršku predsjednika Zastupničkog doma, dok se u Oklahomi vodi utrka između nekoliko konkurentskih prijedloga zakona. Texas, koji je već etabliran kao ključno središte za rudarenje Bitcoina, također ulaže značajne političke resurse kako bi osigurao regulatorni okvir za kriptovalute.

U isto vrijeme, Montana se pokazuje kao još jedan potencijalni kandidat za usvajanje sličnog zakona, iako je njen prijedlog o ulaganju do 50 milijuna dolara u Bitcoin, stabilne kriptovalute i plemenite metale nedavno pao na glasovanju u Zastupničkom domu. Glavni razlog odbijanja bio je strah fiskalnih konzervativaca od korištenja javnih sredstava za, kako oni tvrde, rizične financijske spekulacije.

Iako je inicijativa naišla na prepreke – najmanje šest saveznih država odbilo je slične prijedloge – zakonodavci u 18 država i dalje guraju ideju Bitcoin rezervi. Arizona i Oklahoma trenutno su u najužem krugu kandidata koji bi mogli slijediti Utah i prvi donijeti zakon. Ako se to dogodi, moglo bi doći do domino efekta u kojem će i druge države početi razmatrati slične strategije.

Kako ističe Dennis Porter, izvršni direktor Satoshi Action Funda, zakonodavni proces uvijek uključuje određeni broj neuspjeha, no vjeruje kako će ove godine barem četiri do pet saveznih država uspjeti usvojiti zakon o Bitcoin rezervama. „Nitko ne želi biti prvi, ali jednom kada jedna država usvoji zakon, ostale će požuriti da ne ostanu iza,” kaže Porter.

Pravni okvir za državne Bitcoin rezerve mogao bi imati dugoročne posljedice ne samo na financijske strategije pojedinih država, već i na cjelokupnu percepciju Bitcoina kao legitimne imovine u očima institucija. Do sada su mnoge američke države i savezne vlasti zadržavale oprezan stav prema kriptovalutama, ali ako Utah ili neka druga država usvoji ovaj zakon, mogao bi uslijediti val institucionalnog prihvaćanja.

Također, postavlja se pitanje kako bi ovaj trend mogao utjecati na globalnu financijsku scenu. Ako američke države počnu službenom politikom prihvaćati Bitcoin kao rezervnu imovinu, može li to otvoriti vrata i za druge zemlje? I hoće li tradicionalni investicijski alati, poput zlata i obveznica, početi gubiti na značaju u korist digitalne imovine?

Investitori sve više vjeruju da Tesla nije prioritet za Elona Muska

Tesla prolazi kroz buran period, a njezina tržišna vrijednost pala je za oko 600 milijardi dolara od prosinca prošle godine. Ovaj pad značajno je utjecao i na bogatstvo Elona Muska, smanjivši njegovu neto vrijednost za otprilike 140 milijardi dolara. No, s procijenjenim bogatstvom od 420 milijardi dolara, Musk ostaje među najbogatijim ljudima na svijetu.

Ipak, ono što bi investitorima moglo biti još važnije od same brojke jest promjena u strukturi Muskove imovine. Po prvi put njegov udio u privatnim kompanijama – SpaceX-u, xAI-ju i društvenoj mreži X – premašuje vrijednost njegovih dionica u Tesli. Dok su ranije upravo dionice Tesle činile glavninu njegova bogatstva, novi trend otvara pitanje koliko je Musk i dalje vezan uz automobilsku industriju te kako će to utjecati na njegove poslovne prioritete.

Procjene pokazuju kako SpaceX trenutno vrijedi oko 350 milijardi dolara, xAI 75 milijardi dolara, a X 44 milijarde dolara. Muskovi udjeli u ovim tvrtkama sada dosežu vrijednost do 220 milijardi dolara, dok je njegov portfelj dionica Tesle pao na oko 200 milijardi dolara.

Jedno od ključnih pitanja jest kako će ova promjena utjecati na samo upravljanje Teslom. Musk je već ranije pokazao da ga ne motivira isključivo novac – u poznatom intervjuu za CNBC citirao je scenu iz filma Princeza nevjesta, naglašavajući kako mu je važnije izražavanje vlastitih stavova nego financijski gubici. No, sada kada ima značajniju sigurnosnu mrežu u drugim kompanijama, postoji mogućnost da će još manje pažnje posvetiti Tesli.

S druge strane, diverzifikacija njegovog bogatstva znači kako će se vjerojatno nastaviti širiti na nova tržišta. SpaceX je već sada lider u svemirskoj industriji, a xAI sve ozbiljnije konkurira vodećim kompanijama u umjetnoj inteligenciji. Osim toga, iako društvena mreža X još nije pronašla jasan put prema stabilnoj profitabilnosti, Muskova spremnost na eksperimentiranje mogla bi dovesti do novih inovacija.

Renaultov povratak na rusko tržište koštao bi Francuze čak 1,30 mlrd. dolara

Francuski automobilski div Renault mogao bi se naći pred velikim financijskim i političkim izazovima ako se odluči vratiti na rusko tržište. Da bi ponovno stekao kontrolu nad bivšom ruskom imovinom, tvrtka bi morala reinvestirati čak 112,5 milijardi rubalja (1,30 milijardi dolara), izjavio je izvršni direktor Avtovaza Maksim Sokolov. No, to nije jedina prepreka u ovoj složenoj priči.

Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u ožujku 2022., Renault je bio među prvim zapadnim kompanijama koje su obustavile poslovanje u toj zemlji. Dva mjeseca kasnije, kompanija je prodala svoj 68-postotni udio u Avtovazu ruskoj državnoj instituciji NAMI (Centralni znanstveno-istraživački institut za automobile i motore) za simboličan 1 rubalj. Iako je ugovor uključivao opciju ponovnog otkupa u roku od šest godina, izlazak iz Rusije stajao je Renault 2,29 milijardi dolara zbog otpisa vrijednosti imovine i gubitaka povezanih s prekinutim poslovnim operacijama u Rusiji.

Iako Renaultov izvršni direktor Luca de Meo nije odbacio mogućnost ponovnog preuzimanja Avtovaza, uvjeti za povratak bitno su se promijenili. Avtovaz je od 2023. do 2024. godine uložio 67,5 milijardi rubalja (779 milijuna dolara) u razvoj, a planira dodatnih 45 milijardi rubalja (520 milijuna dolara) u 2025. godini. Prema Sokolovu, Renault bi u slučaju povratka morao nadoknaditi ta ulaganja, što značajno povećava financijski teret potencijalnog ponovnog preuzimanja.

“Cijena povratka neće biti jednaka cijeni izlaska,” izjavio je Sokolov, naglašavajući kako Renault neće moći jednostavno iskoristiti svoju opciju otkupa bez značajne financijske kompenzacije.

Interes za Renaultov povratak na rusko tržište raste u kontekstu geopolitičkih pomaka i nastojanja da se poboljšaju odnosi između Moskve i Washingtona. Američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin pokazali su volju za jačanjem bilateralnih odnosa, što bi moglo utjecati na poslovne odluke zapadnih kompanija u vezi s Rusijom.

Ipak, politički rizici i nepredvidivost poslovanja u Rusiji ostaju ključni izazovi. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin prošlog je tjedna otvoreno odbacio mogućnost Renaultova povratka, izjavivši da je “malo vjerojatno da će dobiti išta natrag.”

Renaultova odluka o eventualnom povratku ovisit će o više faktora – od poslovne strategije i financijske opravdanosti do političkih uvjeta u Europi i Rusiji. S obzirom na značajna ulaganja potrebna za ponovno uspostavljanje kontrole nad Avtovazom, kompanija će morati pažljivo odvagnuti hoće li se upustiti u novu financijsku avanturu ili će se dugoročno distancirati od ruskog tržišta.

Za sada, ostaje nejasno hoće li Renault uopće pokušati realizirati svoju opciju otkupa – ili će ruski automobilski sektor nastaviti svoj put bez jednog od nekadašnjih ključnih igrača.

Jedna od posljednjih europskih industrijskih dinastija prodala značajan broj dionica Ferrarija

Obitelj Agnelli, jedna od najutjecajnijih europskih industrijskih dinastija, smanjila je svoj vlasnički udio u Ferrariju prodajom dionica vrijednih 3 milijarde eura. Ovaj potez dolazi u trenutku kada je tržišna kapitalizacija proizvođača luksuznih sportskih automobila premašila 120 milijardi dolara, što je više od deset puta u odnosu na njegovu početnu javnu ponudu u SAD-u.

Prodaju je realizirao Exor NV, investicijska kompanija iza koje stoji obitelj Agnelli, a koja je plasirala oko sedam milijuna redovnih dionica Ferrarija putem ubrzanog knjigovodstvenog postupka, namijenjenog institucionalnim investitorima. Unatoč prodaji, Exor ostaje najveći dioničar Ferrarija s otprilike 30% glasačkih prava, čime zadržava snažan utjecaj na upravljanje tvrtkom.

Financijski sektor pažljivo analizira što stoji iza ove transakcije. Exor je najavio kako će dio sredstava – oko 1 milijardu eura – iskoristiti za otkup vlastitih dionica, dok će ostatak biti uložen u „značajnu“ novu akviziciju. Premda Exor nije precizirao o kakvoj je investiciji riječ, potez sugerira da obitelj Agnelli nastavlja strategiju širenja i diverzifikacije izvan tradicionalne automobilske industrije.

Tržište je burno reagiralo na vijest. Dionice Ferrarija su u četvrtak u Milanu pale za 7,4%, nakon što je američko tržište dan ranije zabilježilo pad Ferrarijevih dionica od 4,9%. Istovremeno, dionice Exora su u Amsterdamu porasle za 4,6%.

S druge strane, Ferrari ne mijenja smjer. Izvršni direktor Benedetto Vigna nastavlja strategiju očuvanja ekskluzivnosti brenda i snažnog oslanjanja na personalizaciju automobila kao ključni pokretač profitabilnosti.

Iako su Agnellijevi desetljećima bili sinonim za talijansku automobilsku industriju, danas njihova uloga nadilazi okvire koje su postavili Fiat i Ferrari.

Ferrari je, pak, odvojen od Fiat Chryslera prije gotovo deset godina, a od tada njegova vrijednost eksponencijalno raste. S tržišnom kapitalizacijom od 120 milijardi dolara, kompanija je danas financijski jača nego ikada, dok Exor i dalje ostaje ključni dioničar s dugoročnim interesom u poslovanju.

Porsche najavio novu investiciju u Svetoj Nedelji

Porscheova podružnica Porsche eBike Performance GmbH objavila je kako će u Svetoj Nedelji izgraditi proizvodni pogon za baterije, čime Hrvatska postaje važna točka u razvoju e-biciklističke industrije. Proizvodni kapaciteti bit će u punom pogonu početkom 2026. godine, kada Porsche planira lansirati svoj vlastiti pogonski sustav za e-bicikle.

Ovo ulaganje dio je šire strategije Porschea u segmentu e-mobilnosti, posebice u razvoju vlastitih tehnologija umjesto oslanjanja na vanjske dobavljače. Tvrtka već razvija baterijske sustave u svom hrvatskom sjedištu u Zagrebu, dok će se proizvodnja odvijati u Svetoj Nedelji, u pogonu površine gotovo 2.000 četvornih metara.

“Vidimo ogroman inovacijski potencijal u tehnologiji baterija,” izjavio je dr. Alexander Wünsch, glavni financijski direktor Porsche eBike Performancea. “Sveobuhvatna kontrola kvalitete i pouzdanost proizvodnje ključni su razlozi za našu odluku da proizvodnju baterija sustava Porsche u velikoj mjeri preuzmemo unutar tvrtke.”

Postojeći proizvodni objekt u Svetoj Nedelji bit će prenamijenjen i opremljen automatiziranim i skalabilnim proizvodnim linijama do kraja 2025. godine. Njemački brend jasno pokazuje da vidi Hrvatsku ne samo kao lokaciju za razvoj softverskih rješenja i baterija, već i kao proizvodni centar s visokim standardima kvalitete.

S druge strane, proizvodnja motora i prijenosa za e-bicikle odvijat će se u Njemačkoj, no Porsche još nije objavio točnu lokaciju. U oba slučaja naglasak je na integraciji razvoja i proizvodnje, što je ključni preduvjet za vrhunske performanse i tehnološku prednost na tržištu.

Ovaj projekt proizlazi iz Porscheove ranije odluke da razvija vlastiti pogonski sustav za e-bicikle. Još 2022. godine, kompanija je najavila suradnju s nizozemskim Pon Holdingsom i njegovom investicijskom podružnicom Ponooc Investment B.V., s ciljem stvaranja inovativnih rješenja koja će se koristiti ne samo u Porscheovim e-biciklima, već i u modelima drugih brendova.

Bogataši će moći kupiti američku "zlatnu" vizu za 5 milijuna dolara

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa planira uvesti "zlatnu kartu", ekskluzivni imigracijski status namijenjen bogatim stranim investitorima. Ova inicijativa, koja bi trebala zamijeniti postojeći EB-5 program investicijskih viza, omogućila bi strancima pravo na život i rad u Sjedinjenim Američkim Državama uz mogućnost stjecanja državljanstva – sve u zamjenu za jednokratnu uplatu od 5 milijuna dolara.

"Prodavat ćemo zlatnu kartu. Imate zelenu kartu, a ovo je zlatna karta," izjavio je Trump naglašavajući kako će ona pružiti sve pogodnosti trenutnog sustava, ali s ubrzanim putem do državljanstva. Trump vjeruje da bi prodaja ovih karti mogla privući milijune zainteresiranih investitora, dodatno potičući ekonomski rast.

Trumpov ministar trgovine Howard Lutnick je pojasnio kako će "zlatna karta" zamijeniti postojeći EB-5 program, uveden 1992. godine, a koji je omogućavao strancima stjecanje zelene karte putem ulaganja u američke projekte koji stvaraju nova radna mjesta. "Ovi investitori će, naravno, morati proći sigurnosne provjere kako bismo bili sigurni da su globalni građani svjetske klase," dodao je Lutnick.

EB-5 program dosad je omogućavao investitorima dobivanje zelene karte ulaganjem najmanje 1,05 milijuna dolara (ili 800.000 dolara u ekonomski ugroženim područjima). Tijekom Trumpove administracije pokušalo se povećati prag ulaganja na 900.000 dolara za ciljana ekonomska područja te 1,8 milijuna dolara za ostale lokacije, no ta je odluka poništena sudskom presudom 2021. godine. Bidenova administracija 2022. obnovila je program, postavljajući trenutne minimalne iznose ulaganja.

Trump nije skrivao mogućnost da "zlatnu kartu" kupuju i ruski oligarsi, naglasivši kako "poznaje neke koji su jako dragi ljudi".

Iako Trump tvrdi da će prodaja "zlatnih karti" započeti već u sljedeća dva tjedna, pitanje je hoće li ovaj kontroverzni plan uopće ugledati svjetlo dana. Njegova provedba mogla bi naići na pravne prepreke i politički otpor, osobito među zakonodavcima koji se protive ideji da se američko državljanstvo doslovno kupuje.

Kinezi putem dostavnih aplikacija masovno naručuju popularne lijekove za mršavljenje

U Kini, zemlji koja sve više usvaja zapadne potrošačke navike, popularni lijekovi za dijabetes i mršavljenje, poput Ozempica, postali su iznimno dostupni – ne samo putem tradicionalnih ljekarni, već i kroz aplikacije za dostavu. Ova situacija, koja bi u Europi i SAD-u bila nezamisliva, pokazuje koliko se farmaceutska industrija brzo prilagođava specifičnostima lokalnog tržišta.

Jedan od korisnika, 35-godišnji softverski inženjer iz Chengdua, tvrdi da Ozempic naručuje putem aplikacije Meituan i prima ga u roku od sat vremena, bez dodatne naknade za dostavu, piše MarketWatch. Lijek mu dolazi u rashladnom spremniku s ledenim paketima, a cijena iznosi 798 juana (oko 108 američkih dolara) za mjesečnu zalihu.

S obzirom na to da je Ozempic u SAD-u dostupan po cijeni od gotovo 1.000 dolara mjesečno, razlika u cijeni značajna je.

Iako je Ozempic u Kini, kao i u većini zemalja, lijek na recept, aplikacije za dostavu omogućuju jednostavnu kupnju bez strogih provjera. Korisnik se povezuje s online liječnikom koji mu postavlja nekoliko osnovnih pitanja prije nego što odobri kupnju. Plaćanje se obavlja putem digitalnih platformi Alipay ili WeChat Pay, čime se dodatno olakšava proces.

Šangaj također ima svoju verziju ovog fenomena – korisnici tamo naručuju lijek putem Ele.me, druge popularne aplikacije za dostavu. Cijena doze od 0,5 mg iznosi 460 juana (oko 63 dolara), a korisnici, među kojima su i oni bez dijabetesa, koriste ga kao sredstvo za mršavljenje, piše MarketWatch.

Dok kineski potrošači uživaju u lakoj dostupnosti i niskim cijenama, farmaceutski sektor na Zapadu suočava se s rastućim kritikama zbog visokih troškova lijekova. U rujnu prošle godine, američki senator Bernie Sanders otvoreno je prozvao Novo Nordisk zbog visokih cijena Ozempica i Wegovyja u SAD-u, optužujući kompaniju da time ugrožava zdravlje tisuća Amerikanaca. Izvršni direktor Novo Nordiska, Lars Fruergaard Jørgensen, tada je izjavio da je tvrtka predana osiguravanju „prihvatljivih cijena“ za američke pacijente, no do sada nije poduzela konkretne korake u tom smjeru.

Kina se suočava s eksplozijom dijabetesa: od 1980. do danas, stopa oboljelih porasla je s manje od 1% na gotovo 15% populacije. Ekonomski teret ove bolesti na kineski zdravstveni sustav procjenjuje se na 190 milijardi dolara godišnje, a predviđa se da će do 2030. dosegnuti 337 milijardi dolara. To je ozbiljan izazov za kineske zdravstvene politike, ali i prilika za farmaceutske kompanije poput Novo Nordiska, koji trenutno drži 80% kineskog tržišta GLP-1 agonista, kategorije lijekova kojoj pripadaju Ozempic i Wegovy.

Evo koliko možete zaraditi na novom izdanju hrvatskih "narodnih" obveznica

Od danas, 26. veljače pa sve do 5. ožujka, hrvatski građani mogu upisati dvogodišnje "narodne" obveznice s minimalnim iznosom ulaganja od 500 eura i kamatnom stopom od najmanje 2,6 posto. Osim redovnih kamata, svi ulagači koji zadrže obveznice do dospijeća dobit će dodatnih 50 eura neovisno o visini uloženog iznosa, objavilo je Ministarstvo financija.

Upis obveznica odvijat će se u dvije faze. Prvi krug, od 26. veljače do 5. ožujka do 11 sati, rezerviran je isključivo za građane, uključujući hrvatske državljane i strane rezidente u Hrvatskoj. Za sudjelovanje je potrebno imati osobni identifikacijski broj (OIB), važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu te otvoren transakcijski račun (IBAN), dok će strani rezidenti morati predočiti i potvrdu o rezidentnosti.

Svaki ulagač može podnijeti samo jednu ponudu. U slučaju ulaganja u ime druge osobe, potrebno je predočiti ovjerenu punomoć. Gotovinska plaćanja u poslovnicama Fine do 10.000 eura neće biti dodatno naplaćena, dok će za veće uloge biti obračunata jednokratna naknada od 12,61 eura.

Nakon što građanski upis završi 5. ožujka, institucionalni ulagači moći će sudjelovati u drugom krugu, ali samo 6. ožujka. Obveznice će se moći upisati putem digitalne platforme E-riznica ili osobno u poslovnicama Fine diljem Hrvatske. Nakon potvrde upisa, plaćanje će biti moguće gotovinski u Fini, bankama i poštanskim uredima, kao i bezgotovinski putem internetskog bankarstva.

Ovo je već treće izdanje "narodnih" obveznica. Prva emisija održana u ožujku 2023. godine predstavljala je prvi put da su hrvatski građani mogli ulagati u državne vrijednosne papire, a sadašnje izdanje bit će iskorišteno i za refinanciranje tadašnje emisije.

Dvije godine ranije, država je izdala dvogodišnje obveznice u iznosu od 1,85 milijardi eura, pri čemu su građani uložili 1,34 milijarde eura, a institucionalni investitori 515 milijuna eura. Kamatna stopa tada je iznosila 3,65 posto, a te obveznice dospijevaju 8. ožujka ove godine.

Građani koji žele reinvestirati sredstva iz dospjelih obveznica moraju to učiniti unutar prvog kruga upisa, do 5. ožujka u 11 sati. Ako reinvestiraju isti ili manji iznos, proces će se odviti automatski, dok će za veće uloge biti potrebna dodatna uplata.

Novo izdanje državnih obveznica dospijevat će 10. ožujka 2027. godine.

Kako bi potaknuli interes malih ulagača, uvedena je i "premija vjernosti" – svi koji zadrže obveznice do dospijeća dobit će dodatnih 50 eura uz redovnu isplatu kamata. Primjerice, netko tko uloži 500 eura, godišnje će primiti 13 eura kamate, a na datum dospijeća 2027. godine, uz povrat glavnice, primit će dodatnih 50 eura kao nagradu za vjernost ulaganjima u državne obveznice.

Investitori počeli paničariti - Bitcoin zaronio ispod 90.000 dolara

Proteklih tjedana svjedočimo snažnim potresima na globalnom kripto tržištu, a posljednji pad vrijednosti bitcoina ispod psihološke granice od 90.000 dolara dodatno je uzdrmao povjerenje ulagača. Kombinacija makroekonomskih faktora, uključujući najavu novih američkih carina, i najveći kripto-hakerski napad ikada, stvorili su barem privremenu savršenu oluju na tržištu kripatovaluta.

Najava Donalda Trumpa o mogućem uvođenju 25% carina na uvoz iz Kanade i Meksika već od ožujka izazvala je nervozu na financijskim tržištima. Sigurna utočišta, poput američkih državnih obveznica, bilježe rast cijena, dok prinosi padaju na najniže razine u posljednja dva mjeseca. Ova situacija dodatno pojačava nesigurnost u kripto sektoru, koji je ionako sklon volatilnosti.

"Makroekonomski uvjeti su ključni pokretač trenutnog pada cijena bitcoina", objašnjava Marcel Heinrichsmeier, analitičar kripto imovine u DZ Bank. "Uz to, hakerski napad na Bybit i opća nestabilnost na tržištu memecoina dodatno su narušili povjerenje investitora."

Podsjetimo, hakerski napad na Bybit rezultirao je krađom 1,5 milijardi dolara u etheru, što je jedan od najvećih sigurnosnih incidenata u povijesti kriptovaluta.

"Brutalna rasprodaja na kripto tržištu nije iznenađenje, s obzirom na to da smo svjedočili jednom od najvećih hakova u industriji", ističe Charles Wayn, suosnivač blockchain platforme Galxe. "To se nadovezalo na rastuće zabrinutosti oko globalnih trgovinskih odnosa, što je dodatno pogoršalo situaciju."

I dok je bitcoin u proteklih sedam dana izgubio gotovo 8% vrijednosti, manji altcoini pretrpjeli su još veće gubitke. Dogecoin, solana i cardano pali su za oko 20%, pokazuju podaci CoinGecko-a.

Kripto tržište se suočava s brojnim izazovima, a volatilnost ostaje njegov zaštitni znak. Iako se dugoročno bitcoin i dalje smatra koliko - toliko sigurnom lukom unutar sektora digitalne imovine, kratkoročne turbulencije mogle bi ostati izražene dok se ne stabiliziraju makroekonomske prilike, poručuju analitičari.

Tesla ozbiljno tone - kompanijina tržišna vrijednost pala za 22 posto

Tesla je započela 2025. godinu s ozbiljnim izazovima, a posljednji udarac stigao je jučer kada je tržišna vrijednost kompanije pala ispod psihološke granice od bilijun dolara. Dionice su tako zabilježile pad od 6%, što je dodatno produbilo negativan trend – od početka godine Tesla je izgubila čak 22% svoje tržišne kapitalizacije.

Pad vrijednosti Teslinih dionica odražava širi pesimizam na financijskim tržištima, potaknut usporavanjem američkog gospodarstva i neizvjesnostima vezanim uz ekonomske politike administracije predsjednika Donalda Trumpa. Pritom se posebno izdvajaju strahovi od mogućih novih carina te pad povjerenja američkih potrošača, što dodatno komplicira situaciju za vodećeg američkog proizvođača električnih vozila.

No, Tesla se ne suočava samo s vanjskim izazovima. U fokusu investitora je i sve izraženija politička angažiranost Elona Muska u Washingtonu, što unosi dodatnu dozu nesigurnosti u procjenu budućeg poslovanja kompanije. Uz to, tržište električnih vozila pokazuje znakove zasićenja, a rastuća konkurencija i usporavanje prodaje dodatno opterećuju očekivanja dioničara.

Najveća singapurska banka tisuće radnika planira zamijeniti umjetnom inteligencijom

Najveća singapurska banka DBS objavila je kako će tijekom sljedeće tri godine smanjiti oko 4.000 radnih mjesta, uglavnom na privremenim i ugovornim pozicijama, dok istovremeno planira zapošljavanje tisuću stručnjaka za AI i digitalne tehnologije.

Iako brojke zvuče dramatično, iz DBS-a poručuju kako smanjenje neće pogoditi stalno zaposlene, već će doći kroz prirodni odljev privremenih i ugovornih radnika. Trenutno, banka zapošljava oko 41.000 ljudi, od čega je između 8.000 i 9.000 na privremenim pozicijama, piše BBC.

"Očekujemo kako će se broj privremenih i ugovornih poslova smanjivati u nadolazećim godinama, dok istovremeno otvaramo prilike u području umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija," izjavio je odlazeći izvršni direktor DBS-a Piyush Gupta.

DBS je tako postala jedna od prvih velikih banaka koja je javno predstavila strategiju prilagodbe novoj tehnološkoj eri. Iako banka nije specificirala koliko će radnih mjesta biti ukinuto u Singapuru, jasno je da se bankarski sektor ubrzano mijenja pod utjecajem AI-ja.

Pitanje kako će AI utjecati na zaposlenost jedno je od ključnih u ekonomskim raspravama. Prema izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), gotovo 40% radnih mjesta u svijetu bit će pogođeno umjetnom inteligencijom.

Dok neki strahuju da bi AI mogao dovesti do masovnih otpuštanja, drugi vjeruju da će otvoriti vrata novim oblicima zapošljavanja i promijeniti način na koji ljudi rade. Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva upozorila je kako bi umjetna inteligencija mogla produbiti ekonomsku nejednakost, dok guverner Banke Engleske Andrew Bailey smatra da će AI dovesti do prilagodbe, a ne uništenja radnih mjesta.

Quiet Luxury: Nenametljivi luksuz kao novi statusni simbol

U poslovnom svijetu, raskošni logotipi i blještavi brendovi polako ustupaju mjesto suptilnoj eleganciji i vrhunskoj kvaliteti bez previše pompe. Fenomen poznat kao "quiet luxury" ili nenametljivi luksuz postao je sinonim za istančan ukus i financijsku sigurnost, a ne samo statusni simbol. Ovaj trend sve više utječe na modu, putovanja i stil života uspješnih profesionalaca i poduzetnika, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.

Što je „quiet luxury“?

Za razliku od tradicionalnog luksuza koji često ističe brend kroz upečatljive logotipe i ekstravagantne dizajne, nenametljiv luksuz temelji se na kvaliteti materijala, besprijekornoj izradi i suptilnim detaljima. Primjeri uključuju brendove poput Brunello Cucinelli, Loro Piana i The Row, koji nude proizvode izrađene od najfinijih materijala, ali bez vidljivih oznaka.

Ova filozofija nije ograničena samo na modu – proteže se i na putovanja, gastronomiju i nekretnine. Ljudi koji preferiraju „quiet luxury“ biraju diskretne, ali izuzetno kvalitetne destinacije poput boutique hotela, ekskluzivnih vila ili personaliziranih iskustava umjesto masovnog luksuza.

Zašto je nenametljivi luksuz sve popularniji među poslovnim ljudima?

  1. Fokus na kvalitetu, a ne na brendiranje
    Uspješni pojedinci više ne žele biti hodajuće reklame za skupe brendove. Umjesto toga, preferiraju bezvremenske komade i investiciju u dugovječne proizvode.
  2. Diskrecija kao novi luksuz
    U doba društvenih mreža i instant eksponiranja, oni koji si mogu priuštiti luksuz često biraju privatnost i ekskluzivnost umjesto statusnih simbola koji privlače pažnju.
  3. Manje je više – filozofija minimalizma
    Koncept „capsule wardrobe“ ili kolekcije pažljivo odabranih, ali kvalitetnih odjevnih predmeta dio je šireg trenda u kojem se naglasak stavlja na funkcionalnost, estetiku i dugotrajnost.

Kako se „quiet luxury“ odražava u svakodnevnom životu?

Nenametljiv luksuz nije samo trend, već filozofija življenja koja odražava sofisticiranost, osobni stil i želju za kvalitetom bez potrebe za isticanjem. U poslovnom svijetu, gdje prvi dojam igra ključnu ulogu, sve više lidera i uspješnih profesionalaca bira upravo ovaj suptilni, ali moćan način izražavanja. Jer prava ekskluzivnost ne traži pažnju – ona se prepoznaje.

Bez komentara: "Reklama" za Teslu u centru Londona

Britanski aktivisti postavili su provokativan reklamni poster u centru Londona koji Tesle proziva svastika - automobilima i tvrdi kako u tri sekunde idu od 0 do 1939.

@everyonehateselon

🚨Elon Musk just helped the far-right in 🇩🇪 win their best result since WW2 then called them to say congrats. So don’t buy his f*ing cars, yeah? #dontbuyaswasticar #elonmusk

♬ original sound - Everyone Hates Elon

Apple se umiljava Trumpu - najavili velike investicije u američko gospodarstvo

Apple je ponovno u fokusu s ambicioznim planom ulaganja od 500 milijardi dolara u SAD-u tijekom sljedeće četiri godine. Ova rekordna investicija uključuje otvaranje 20.000 radnih mjesta u istraživanju i razvoju te izgradnju velike tvornice servera za umjetnu inteligenciju u Teksasu.

Prema Appleovim najavama, ovaj impresivan budžet obuhvaća razne aspekte poslovanja tvrtke u SAD-u, od nabave dijelova od američkih dobavljača do produkcije sadržaja za Apple TV+.

Izvršni direktor Applea Tim Cook prošlog tjedna sastao se predsjednikom Donaldom Trumpom, što otvara pitanje političke dimenzije ove investicije. Naime, Trumpova administracija nedavno je uvela carine od 10% na brojne proizvode proizvedene u Kini, a Apple, čiji se ključni uređaji sastavljaju upravo tamo, već je ranije osigurao određene iznimke od tih tarifa.

"Ova investicija djelomično je i politički signal," smatra analitičar Gil Luria iz D.A. Davidsona. On procjenjuje kako je Apple već sada na godišnjoj razini angažiran s više od 150 milijardi dolara u SAD-u, uključujući troškove robe i kapitalna ulaganja. Prema toj računici, Apple će lako doseći zacrtanu investiciju unutar nekoliko godina.

Ovo nije prvi put da Apple daje značajna obećanja o ulaganjima u SAD. Tijekom prve Trumpove administracije 2018. godine, tvrtka je najavila kako će do 2023. doprinijeti američkom gospodarstvu s 350 milijardi dolara.

Najavljena ulaganje se ne odnose samo na proizvodne kapacitete već i na tehnološku autonomiju. Apple je prošlog mjeseca započeo masovnu proizvodnju vlastitih čipova u tvornici u Arizoni, koju vodi Taiwan Semiconductor Manufacturing Co (TSMC). Ovaj potez dio je šire strategije smanjenja ovisnosti o azijskim dobavljačima, posebice u kontekstu američkih nastojanja da ojačaju vlastitu industriju poluvodiča kroz tzv. CHIPS zakonski akt.

Dodatno, Apple je najavio izgradnju velikog proizvodnog pogona u Houstonu u suradnji s Foxconnom, gdje će se sastavljati poslužitelji za podatkovne centre koji pokreću Apple Intelligence – niz AI značajki dizajniranih za optimizaciju svakodnevnih zadataka poput pisanja e-mailova i organizacije podataka.

Apple također planira povećati svoj Advanced Manufacturing Fund s 5 na 10 milijardi dolara. Cilj tog fonda je podržati proizvodne inovacije u SAD-u, a dio sredstava bit će usmjeren na naprednu proizvodnju silicijskih čipova u TSMC-ovoj tvornici u Arizoni.

Još jedan zanimljiv aspekt ulaganja je osnivanje Appleove proizvodne akademije u Michiganu. Ovaj projekt omogućit će inženjerima Applea, zajedno s profesorima lokalnih sveučilišta, da pružaju besplatne edukacije malim i srednjim poduzećima u područjima optimizacije proizvodnje i upravljanja projektima.

Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu uložio 500 milijuna dolara u poljoprivredni projekt koji nije uspio

Larry Ellison, tehnološki mogul i suosnivač Oraclea, jedan je od najbogatijih ljudi na svijetu, ali ni njegovo bogatstvo ni vizionarski pristup nisu bili dovoljni za uspjeh u industriji koja mu je donedavno bila nepoznata – poljoprivredi. Njegov ambiciozni projekt Sensei Farms na havajskom otoku Lāna‘i najavljivan je kao revolucija u održivoj proizvodnji hrane. Umjesto toga, postao je još jedan primjer da uspjeh u jednom sektoru ne jamči lakoću poslovanja u drugom.

Ellison je još 2012. godine kupio otok Lāna‘i za 300 milijuna dolara s idejom da ga pretvori u poligon za modernu poljoprivredu, oslanjajući se na umjetnu inteligenciju, robotsku berbu i održive izvore energije. No, unatoč ulaganju većem od 500 milijuna dolara, projekt se i dalje suočava s ozbiljnim izazovima.

Glavni problem? Stvarni svijet rijetko slijedi idealne planove. Staklenici projektirani za izraelsku pustinju pokazali su se neodgovarajućima za vlažnu klimu Lāna‘ija, solarni paneli nisu izdržali snažne otočne vjetrove, a problemi s Wi-Fi mrežom otežali su implementaciju pametnih tehnologija. Povrh toga, tvrtka je napravila početničku pogrešku miješajući mlade i zrele biljke, čime su stvoreni savršeni uvjeti za najezdu brojnih nametnika.

Sensei Farms, koji je Ellison pokrenuo s medicinskim stručnjakom, trenutačno vodi tehnološki menadžer iz Bostona, što dodatno naglašava koliko je projekt udaljen od klasičnog agrarnog poduzetništva, piše TechCrunch. Unatoč brojnim preprekama, projekt je ostvario i neke manje uspjehe – njihova salata i cherry rajčice sada su dostupne u rijetkim lokalnim trgovinama i restoranima. No, to su tek simbolični rezultati u odnosu na ambiciozne početne planove.

Jedan od najskupljih promašaja bila je izgradnja pogona za uzgoj kanabisa, koji su na kraju morali biti potpuno preuređeni zbog lošeg planiranja. Uz česte promjene u vodstvu i stalna kašnjenja, postavlja se pitanje može li ovaj projekt ikada opravdati ulaganja.

U konačnici, Sensei Farms možda još uvijek može pronaći svoj put do uspjeha, ali Ellison će prije toga morati naučiti ono što iskusni farmeri znaju odavno – u poljoprivredi, priroda uvijek ima zadnju riječ.

Hrvoje Prpić i Strujni krug pozivaju na elektrifikaciju hrvatskog pomorskog prometa

Nakon godina promicanja e-mobilnosti na cestama, Udruga vozača električnih vozila Strujni krug sada širi svoju misiju i na more i kopnene vode. 

U suradnji s OFT-om (Odenwälder Fahrzeugtechnik GmbH - međunarodnom tvrtkom s bogatim iskustvom u razvoju električnih vozila, pogonskih sustava i baterijskih tehnologija) rade na širenju mreže električnih plovila u Hrvatskoj i otvaraju put prema čišćem, modernijem i održivom pomorskom prometu, navodi se u priopćenju.

U Udruzi su izračunali  da se u Hrvatskoj godišnje u pomorskom prometu potroši čak 110 milijuna litara goriva, što rezultira emisijom od oko 290 tisuća tona CO₂. Prelaskom na električne brodove i obnovljive izvore energije, ove emisije mogle bi se gotovo potpuno eliminirati, što je ekvivalentno sadnji više od 11,2 milijuna stabala. Dok svijet ubrzano prelazi na održive oblike transporta, iz Udruge upozoravaju da je sada vrijeme da i hrvatsko more, koje je jedno je od posljednjih netaknutih prirodnih bogatstava Europe, postane čišće i zelenije. 

Zahvaljujući suradnji Strujnog kruga i OFT-a, Hrvatska dobiva priliku za elektrifikaciju brodova - bez ispušnih plinova, buke i goriva koje završava u moru. Električni vanbrodski motori ExploMar omogućuju jednostavan prelazak s klasičnih benzinskih i dizelskih motora na ekološki prihvatljive alternative, čineći održivu plovidbu dostupnom širokom spektru korisnika. OFT nudi i druga ekološka pogonska rješenja, unutarnja ili izvanbrodska, bez obzira na snagu ili kapacitet, čime se otvara mogućnost prilagodbe različitim vrstama plovila kako bi svi mogli sudjelovati u tranziciji prema održivom pomorskom prometu.

Plitvička jezera već godinama zabranjuju upotrebu motora na fosilna goriva, a slične ekološke mjere postaju sve češće diljem Europe. Mnoge zemlje i gradovi uvode ograničenja za dizelske i benzinske brodove kako bi zaštitili svoje vode.

Uvođenjem električnih vanbrodskih motora, Hrvatska može omogućiti održivu plovidbu, sačuvati bioraznolikost i osigurati da i buduće generacije uživaju u netaknutom Jadranu.

Strujni krug poziva zato turistički sektor, vlasnike brodova i charter kompanije da učine korak prema održivosti, smanje ekološki otisak i istovremeno poboljšaju kvalitetu usluge za goste koji sve više traže ekološki prihvatljive opcije, zaključuje se u priopćenju.