Članstvo u OECD-u moglo bi ozbiljno uzburkati domaće tržište nekretnina

Hrvatska se nalazi na korak bliže članstvu u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što bi moglo imati dalekosežne posljedice za gospodarstvo, ali i za jedno od najdinamičnijih područja – tržište nekretnina.

OECD-ova načela olakšavaju mobilnost kapitala, pojednostavljuju poslovanje stranih ulagača i usklađuju pravne okvire s međunarodnim standardima, što bi značajno moglo utjecati na vlasničke odnose i prilike na domaćem tržištu nekretnina.

Lakši pristup stranim kupcima

Ulazak u OECD često donosi ukidanje preostalih birokratskih prepreka za strane državljane koji žele kupiti nekretninu. Trenutno, građani država izvan EU-a nailaze na složenije procedure i ograničenja prilikom stjecanja vlasništva u Hrvatskoj. Članstvom u OECD-u, Hrvatska bi mogla dodatno liberalizirati uvjete za kupnju, omogućujući stranim kupcima lakši ulazak na tržište.

To bi, primjerice, moglo povećati interes građana iz SAD-a, Kanade, Australije i drugih OECD članica, koji već prepoznaju Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za odmor ili mirovinu. Veća potražnja stranih kupaca mogla bi dovesti do porasta cijena u priobalju, posebno u Dalmaciji i Istri, gdje je interes već sada značajan.

Povećanje ulaganja u luksuzne nekretnine

Smanjenje birokratskih barijera i usklađivanje standarda moglo bi privući investitore zainteresirane za razvoj luksuznih projekata poput vila, apartmanskih naselja i premium stambenih zgrada. Priobalni gradovi, otoci i regije s prirodnim ljepotama mogle bi postati ključne točke za ove projekte.

Slični efekti već su primijećeni u drugim zemljama nakon ulaska u OECD – primjerice, u Češkoj i Sloveniji, gdje su strani kupci i investitori uvelike utjecali na porast cijena nekretnina u urbanim i turističkim središtima.

Pristupačnije nekretnine za domaće kupce?

Iako povećana strana potražnja često dovodi do rasta cijena, članstvo u OECD-u može donijeti povoljnije uvjete financiranja. Hrvatska bi, ulaskom u organizaciju, mogla osigurati viši kreditni rejting, što bi domaćim bankama omogućilo povoljnije uvjete za stambene kredite. Uz to, OECD standardi često potiču vlasti na razvoj mjera za poticanje dostupnosti stanovanja, poput potpora mladim obiteljima ili ulaganja u gradnju povoljnijih stambenih jedinica.

Utjecaj na turističke nekretnine

Jedan od ključnih segmenata koji bi mogao doživjeti procvat su nekretnine namijenjene turističkom najmu. Članstvo u OECD-u često povećava vidljivost zemlje na globalnom tržištu, a to može potaknuti strane investitore da ulažu u apartmane i kuće za odmor.

Povećanje broja stranih vlasnika nekretnina moglo bi utjecati na konkurenciju na tržištu najma, ali i podići standarde usluge u sektoru turističkih nekretnina. Istovremeno, veći broj luksuznih nekretnina mogao bi smanjiti dostupnost dugoročnog najma za lokalno stanovništvo, posebno u turističkim regijama.

Zakonske promjene i transparentnost

Članstvo u OECD-u zahtijeva dodatnu harmonizaciju zakona i povećanje transparentnosti u procesima kupoprodaje nekretnina. To uključuje digitalizaciju zemljišnih knjiga, pojednostavljenje administrativnih postupaka i uvođenje standarda za procjenu nekretnina. Ovi koraci mogu dodatno ohrabriti strane ulagače, ali i zaštititi domaće kupce od neregularnosti na tržištu.

Pogled u budućnost

Ulazak Hrvatske u OECD, koji bi se prema nekim procjenama mogao dogoditi već za dvije godine, donosi značajan potencijal za transformaciju domaćeg tržišta nekretnina. Liberalizacija uvjeta za strane kupce i povećanje investicijske aktivnosti mogli bi dovesti do rasta cijena, ali i podizanja kvalitete projekata. Istovremeno, važno je da vlasti osiguraju mjere za zaštitu domaćih kupaca i razvoj povoljnijih stambenih opcija kako bi se očuvala dostupnost stanovanja za širu populaciju.

Ova promjena otvara novo poglavlje za Hrvatsku, pružajući priliku da se pozicionira kao atraktivno odredište ne samo za turiste, već i za ulagače i nove stanovnike. Stoga će pravilno upravljanje ovim procesom biti ključno za osiguranje održivog razvoja tržišta nekretnina.

Parižani masovno napuštaju centar grada - što se zapravo događa

Središte Pariza posljednjih deset godina bilježi značajan pad broja stanovnika. Procjenjuje se da godišnje oko 10.000 ljudi napušta ovaj dio grada, a gradske vlasti pokušavaju zaustaviti taj negativni trend.

Unutar granica definiranih prometnim prstenom “Peripherique,” Pariz trenutno ima 2,1 milijun stanovnika, što je za 140.000 manje nego 2013. godine. U isto vrijeme, šira regija Ile-de-France, koja okružuje grad, dom je više od 12 milijuna ljudi.

Odljev stanovništva iz najgušće naseljenog glavnog grada Europske unije zabrinjava gradske vlasti. Gradsko vijeće priprema raspravu o novom urbanističkom planu (PLU), koji je predložila gradonačelnica Anne Hidalgo zajedno sa svojim političkim saveznicima. Cilj plana je povećanje kvalitete života u gradu kako bi se zaustavio odlazak obitelji i srednjeg sloja.

Glavne mjere usmjerene su na povećanje dostupnosti povoljnih stambenih jedinica te prilagodbu grada klimatskim promjenama. Međutim, prijedlog urbanističkog plana izazvao je žestoke kritike opozicije, piše časopis Fortune.

Rachida Dati, bivša ministrica kulture i politička suparnica Hidalgo, tvrdi kako je prenapučena gradnja ključni razlog odlaska stanovnika. “U Parizu je postalo nemoguće disati”, upozorava Pierre-Yves Bournazel, član konzervativne stranke, koji smatra kako će nadogradnja postojećih zgrada dodatno pogoršati situaciju stvaranjem “uličnih kanjona.”

Ian Brossat, komunistički senator i dugogodišnji saveznik gradonačelnice Hidalgo, tvrdi suprotno. Po njegovim riječima, prioritet mora biti izgradnja povoljnih i socijalnih stanova. “Nikada nismo ulagali toliko u stanovanje za obitelji s nižim primanjima kao sada,” istaknuo je.

Stručnjaci naglašavaju kako pad broja stanovnika u središtu Pariza ima duboke korijene. Jean-Christophe Francois, profesor geografije sa Sveučilišta Paris Cité, ističe kako je poboljšanje kvalitete stanovanja značajno promijenilo demografsku sliku.

“Kako su se standardi života povećavali, male i prenapučene stambene jedinice zamijenjene su većim i skupljim stanovima”, objašnjava Francois. Dodaje da su mnoge nekadašnje obiteljske jedinice spojene u prostranije stanove za manji broj ljudi.

Pandemija COVID-19 dodatno je ubrzala iseljavanje jer su se mnogi odlučili za mirniji život izvan gradske vreve. Također, sve veća stopa razvoda dovela je do većeg broja pojedinačnih kućanstava.

Međutim, stručnjaci upozoravaju kako su stanovi u centru Pariza u vlasništvu stranih investitora, te kratkoročni najam putem platformi poput Airbnba, među najvećim izazovima za grad.

Broj stanova koji služe kao primarna rezidencija u Parizu kontinuirano pada, iako se broj ukupnih stambenih jedinica povećava. Prema podacima gradskih vlasti, platforme za kratkoročni najam dovele su do gubitka tisuća stambenih nekretnina u središtu grada.

“Zbog Airbnba smo izgubili više od 26.000 stanova u ključnim četvrtima poput Montmartrea i Maraisa,” upozorila je Hidalgo.

Kako bi smanjila pritisak na tržište nekretnina, gradska vlast planira zabraniti kratkoročni najam novih stanova u turističkim zonama.

Ove mjere dio su šire strategije koja nastoji Pariz učiniti pristupačnijim za stanovnike srednjeg sloja i obitelji. Hoće li one biti dovoljne za zaustavljanje egzodusa, pokazat će godine koje dolaze.

Bez komentara: 3D mapping novog zrakoplova Croatia Airlines-a

Bankrot Northvolta zabio zadnji čavao u lijes brze europske elektrifikacije

Northvolt, švedski proizvođač baterijskih ćelija za električna vozila, suočava se s ozbiljnim izazovima. U petak je objavljeno kako Peter Carlsson, izvršni direktor i suosnivač tvrtke, napušta svoju poziciju, dan nakon što je tvrtka podnijela zahtjev za bankrot.

"Podnošenje zahtjeva za bankrot otvara razdoblje u kojem se tvrtka može reorganizirati, povećati proizvodne kapacitete te istovremeno ispuniti obveze prema kupcima i dobavljačima, čime se postavlja temelje za njezino dugoročno poslovanje", izjavio je Carlsson.

Northvolt je u četvrtak obznanio kako ima dovoljno financijskih sredstava za nastavak poslovanja samo na tjedan dana, no osigurali su 100 milijuna dolara za financiranje procesa restrukturiranja. Ova sredstva omogućit će nastavak rada tijekom stečajnog postupka. Tvrtka očekuje završetak reorganizacije do prvog tromjesečja 2025. godine.

Northvolt je dugo bio smatran perjanicom europske baterijske industrije, s ključnom ulogom u smanjenju ovisnosti zapadnih proizvođača automobila o kineskim baterijskim tehnologijama. Odlazak Northvolta u bankrot snažan je udarac europskim ambicijama o neovisnoj baterijskoj industriji koja bi bila konkurentna na globalnom tržištu.

Tvrtka, koja zapošljava oko 6.600 radnika u sedam zemalja, istaknula je kako će Carlsson preuzeti ulogu višeg savjetnika i ostati član upravnog odbora. U međuvremenu, potraga za novim izvršnim direktorom je u tijeku.

Unatoč uspješnom prikupljanju golemog investicijskog kapitala i značajnim strateškim partnerstvima, Northvolt nije uspio prevladati izazove poput visokih proizvodnih troškova, poremećaja u lancima opskrbe i konkurentskog pritiska iz Azije.

Hoće li se Northvolt uspjeti restrukturirati i vratiti na tržište, ostaje pitanje, no ovaj razvoj događaja jasno pokazuje kako je europski san o neovisnoj baterijskoj industriji daleko od ostvarenja.

ISTRAŽIVANJE Hrvati spremni na preseljenje u druge EU zemlje radi boljeg posla

Koliko je Hrvata, ali i radnika iz regije, spremno preseliti u inozemstvo radi posla? Koji su razlozi koji nas potiču na takav korak? Je li riječ o trajnom preseljenju ili se ipak nadamo povratku kući? Ovo su samo neka od pitanja koja su istražena tijekom ovogodišnjeg Regionalnog sajma poslova, u okviru istraživanja koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao.

Ispitivanjem je obuhvaćeno više od 6.600 ispitanika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije, a rezultati su otkrili ključne razloge i uvjete pod kojima bismo se odlučili na rad u drugoj zemlji.

Radnici iz Sjeverne Makedonije (55%) i Srbije (54%) najspremniji su preseliti radi posla, dok su ispitanici iz Slovenije (33%) i Hrvatske (38%) nešto suzdržaniji.

Europske zemlje ostaju najprivlačnije destinacije za preseljenje većine ispitanika, no zanimljiv je podatak da 45% radnika iz Slovenije razmatra odlazak u neku od susjednih država, što je trend koji slijedi 40% radnika iz Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine te 27% Hrvata i 26% Srba.

Kada je riječ o europskim zemljama (izvan regije), čak 87% Hrvata bira ovu opciju, a slični stavovi prisutni su među ispitanicima iz Bosne i Hercegovine (66%) i Sjeverne Makedonije (64%).

Odlazak izvan Europe nije osobito privlačan radnicima iz Hrvatske – samo 21% ispitanika otvoreno je prema toj mogućnosti, što je usporedivo sa stavovima radnika iz Slovenije (22%) i Srbije (21%). Ideja odlaska još je manje popularna među ispitanicima iz Sjeverne Makedonije (17%) i Bosne i Hercegovine (16%).

Što se tiče selidbe unutar regije, Hrvati najčešće biraju Sloveniju (90%), dok su druge opcije znatno manje zastupljene – Bosna i Hercegovina (13%), Srbija (10%), Crna Gora (3%), Sjeverna Makedonija (1%) i Albanija (1%).

S druge strane, radnici iz Srbije najradije bi radili u Sloveniji, Slovenci u Hrvatskoj, dok su radnicima iz Sjeverne Makedonije podjednako privlačne Hrvatska i Slovenija.

Neovisno o zemlji podrijetla, ispitanici su složni – viša plaća, bolji radni i životni uvjeti, profesionalni razvoj i socijalna sigurnost glavni su razlozi za preseljenje. Zanimljivo, radnicima iz Bosne i Hercegovine posebno je važna i politička stabilnost, što nije slučaj s radnicima iz drugih zemalja.

Većina hrvatskih radnika vidi selidbu kao privremeni potez. Preciznije, 28% bi radilo u inozemstvu manje od godinu dana, 18% bi ostalo 1 do 3 godine, a 19% ispitanika bi se ‘vani’ zadržalo između 3 i 5 godina. Samo 17% ispitanika spremno je na trajni ostanak, dok je ta brojka najviša među radnicima iz Bosne i Hercegovine (50%) i Sjeverne Makedonije (37%).

Većina ispitanika koji razmatraju rad u inozemstvu istaknula je kako im sektor rada nije ključan pri donošenju odluke. Ipak, među onima koji imaju jasne preferencije, najatraktivniji sektori su turizam i ugostiteljstvo te IT industrija.

Što se tiče očekivanja od poslodavaca, najvažniji su nam konkurentna plaća, dobro radno okruženje, sigurnost posla, mogućnost profesionalnog razvoja i podrška pri preseljenju.

O istraživanju:

Istraživanje je obuhvatilo više od 6.600 ispitanika iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Slovenije, od čega je iz Hrvatske sudjelovalo više od 1.000 ispitanika.

Od ispitanika iz Hrvatske, 70% je zaposleno, 28% nezaposleno, dok je samo 2% još uvijek u procesu školovanja. U pogledu demografske strukture, 75% ispitanika iz Hrvatske su žene, a 25% muškarci. Najveća skupina ispitanika dolazi iz dobne kategorije 45 godina i više (37%), dok 31% ispitanika ima između 36 i 45 godina. Ispitanici mlađi od 35 godina čine 23% ukupnog broja. Što se tiče obrazovne razine, najveći postotak ispitanika ima završenu srednju školu (54%), dok 33% njih posjeduje višu školu ili fakultet.

Korisnici Ersteove "George" aplikacije odsad mogu kupovati dionice u IPO-ovima

Erste banka je fizičkim osobama, korisnicima svoje digitalne platforme George, omogućila digitalni upis vrijednosnih papira u postupcima inicijalne javne ponude (IPO), a kako u srijedu ističu iz te banke, riječ je o prvom u potpunosti digitaliziranom postupku takve vrste na hrvatskom tržištu. Njime se omogućuje korisnicima da izvrše upis vrijednosnih papira u IPO postupcima bez dolaska u poslovnicu te neovisno o vremenu kada žele izvršiti upis unutar razdoblja upisa.

Time su, kažu u Erste banci, zaokružili proces izdavanja vrijednosnih papira od usluga aranžiranja do omogućavanja upisa bez obzira na vrstu vrijednosnog papira i vrijednost izdanja.

"Vjerujem da će ovaj vid digitalizacije upisa vrijednosnih papira na našoj digitalnoj platformi George olakšati ulagateljima upis vrijednosnih papira u IPO postupcima te im pojednostaviti cijeli proces. Također, olakšavanjem cijelog procesa i posljedično povećanjem interesa potencijalnih ulagatelja za ulaganja u postupcima IPO-a, dajemo i dodatan doprinos razvoju domaćeg tržišta kapitala u skladu sa strateškim okvirom, koji obuhvaća uključivanje malih ulagatelja u procese primarnih izdanja vrijednosnih papira", rekao je Branimir Britvić, direktor Sektora financijskih tržišta u Erste banci.

Neymar kupio stan u neboderu u Dubaiju iza kojeg stoji tvrtka Mate Rimca

Brazilska nogometna zvijezda Neymar uložila je nevjerojatnih 54,5 milijuna dolara (50 milijuna eura) u kupnju superluksuznog penthousea u Dubaiju. Ovaj spektakularni stan nalazi se u futurističkom kvartu Sky Mansions, koji će zasigurno postati jedan od simbola luksuza i inovativne arhitekture u regiji. Investitor ovog ekskluzivnog projekta je Bugatti, renomirani proizvođač luksuznih automobila, koji je svoj brend prenio i na tržište luksuznih nekretnina.

Podsjetimo, ovaj luksuzni nekretninski projekt prošle je godine u Dubaiju predstavio osobno Mate Rimac.

Neymarov novi dom ponudit će mu spektakularan pogled na cijeli Dubai, ali i niz pogodnosti koje spajaju luksuz, tehnologiju i udobnost. Stan će sadržavati privatni bazen, a posebna atrakcija bit će lift dizajniran za prijevoz automobila, omogućujući mu da svoje luksuzne modele parkira doslovno na vrhu zgrade.

Arhitekti Sky Mansionsa inspiraciju su crpili iz francuske rivijere, što će se vidjeti u privatnoj plaži rezerviranoj za stanare. Dodatni sadržaji uključuju spa centar, fitness klub, ekskluzivni restoran te personalizirane usluge sobarica, osobnog vozača i conciergea.

Očekuje se da će projekt biti završen u roku od tri i pol godine.

Google u velikim problemima - možda mora prodati Chrome

Alphabetov Google mora prodati svoj preglednik Chrome, dijeliti podatke i rezultate pretraživanja s konkurencijom te poduzeti druge mjere – uključujući moguću prodaju Androida – kako bi okončao monopol na internetskom pretraživanju.

Ove mjere, koje je predstavilo Ministarstvo pravosuđa SAD-a (DOJ), dio su povijesnog slučaja u Washingtonu s potencijalom da preoblikuju internet kakav poznajemo.

Mjere bi bile na snazi do deset godina, a njihovu provedbu bi nadgledalo sudom imenovano povjerenstvo. Cilj je otkloniti ono što je sudac koji vodi slučaj proglasio nezakonitim monopolom u području pretraživanja i oglašavanja u SAD-u, gdje Google obrađuje čak 90% svih pretraga, navodi Reuters.

Predložene mjere uključuju ukidanje ekskluzivnih ugovora prema kojima Google godišnje plaća milijarde dolara Appleu i drugim proizvođačima uređaja kako bi njegov pretraživač Chrome bio zadani izbor na njihovim tabletima i pametnim telefonima.

Google je u četvrtak te prijedloge nazvao "šokantnima".

"Pristup DOJ-a predstavlja neviđeno miješanje vlade koje bi naštetilo američkim potrošačima, developerima i malim poduzećima te ugrozilo globalno gospodarsko i tehnološko vodstvo SAD-a upravo u ključnom trenutku“, izjavio je Kent Walker, glavni pravni savjetnik Alphabeta.

Suđenje o ovim prijedlozima zakazano je za travanj, ali promjena administracije i antimonopolskih prioriteta pod vodstvom novog predsjednika ili čelnika DOJ-a mogla bi preusmjeriti tijek ovog slučaja.

Chrome, najkorišteniji internetski preglednik na svijetu, ključan je dio Googleovog poslovanja jer prikuplja informacije o korisnicima koje omogućuju učinkovitije i profitabilnije ciljanje oglasa.

Tužitelji tvrde da je Google koristio Chrome i Android kako bi favorizirao vlastiti pretraživač na štetu konkurencije.

Google pak smatra kako bi prisilna prodaja Chromea i Androida, koji se temelje na otvorenom kodu i dostupni su besplatno, štetila kompanijama koje su razvile vlastite proizvode na njihovim platformama.

Google će u prosincu imati priliku iznijeti vlastite prijedloge.

Predložene mjere također bi obvezale Google da licencira rezultate pretraživanja konkurentima po nominalnim troškovima te da besplatno dijeli podatke koje prikuplja od korisnika. Zabranilo bi mu se prikupljanje podataka koje ne može podijeliti zbog razloga privatnosti.

Ford najavio golema otpuštanja diljem Europe - Njemačka u najvećem problemu

Američki auto div Ford najavio je kako će ugasiti oko 14% radnih mjesta u Europi, navodeći kao razloge značajne gubitke posljednjih godina, slabu potražnju za električnim vozilima (EV), kao i nedostatak vladine podrške za električnu tranziciju na EV te rastuću konkurenciju.

Od 4.000 radnih mjesta koje Ford planira ukinuti, najveći dio odnosi se na Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Na globalnoj razini, to znači gašenje oko 2,3% Fordove ukupne radne snage, koja broji 174.000 zaposlenika diljem svijeta, piše Reuters.

Najveći udar osjetit će Njemačka, najveće europsko gospodarstvo i vodeći proizvođač automobila. Volkswagen već razmatra zatvaranje tvornica, smanjenje plaća i otpuštanje tisuća radnika kako bi ojačao svoju konkurentnost.

Politička nestabilnost u zemlji dodatno otežava situaciju tvrtkama koje se već suočavaju s rastućim trgovinskim tenzijama s Kinom i neizvjesnošću nakon moguće ponovne pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u.

"Europski proizvođači automobila suočeni su sa značajnim konkurentskim i ekonomskim izazovima, dok se istovremeno bore s neusklađenošću između CO2 regulativa i potražnje potrošača za elektrificiranim vozilima", stoji u Fordovu priopćenju.

Prodaja Fordovih vozila u Europi pala je za 17,9% do rujna ove godine, daleko iznad prosječnog pada industrije od 6,1%.

Ford je također apelirao na njemačku vladu da poveća subvencije i poboljša infrastrukturu za punjenje električnih automobila - sve kako bi se europskim potrošačima olakšao prijelaz na električna vozila.

Njemačka je krajem prošle godine ukinula subvencije za električna vozila. Posljedica toga je pad prodaje EV-a u zemlji za 28,6% u prvih devet mjeseci ove godine.

"U Europi, a osobito u Njemačkoj, nedostaje jasna i nedvosmislena politička agenda za poticanje e-mobilnosti, uključujući javna ulaganja u infrastrukturu za punjenje, značajne poticaje i veću fleksibilnost u ispunjavanju CO2 ciljeva", napisao je John Lawler, financijski direktor Forda, u pismu njemačkoj vladi.

Stižu prvi Minecraft tematski zabavni parkovi

Microsoft je sklopio ugovor s britanskim operaterom tematskih parkova Merlin Entertainments i to za otvaranje Minecraft tematskih atrakcija, hotela i trgovina u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema izvještaju The Guardiana, Merlin će uložiti više od 110 milijuna dolara u prve dvije zabavne atrakcije čije se otvorenje očekuje 2026. i 2027. godine.

Ove atrakcije bit će smještene ili u postojećim tematskim parkovima ili u centrima gradova. Nakon otvaranja, Microsoft i Merlin planiraju proširiti partnerstvo.

"„"Mi smo svugdje digitalno, Merlin je svugdje fizički“, izjavila je Kayleen Walters, potpredsjednica za razvoj franšiza u Microsoftu. "Želimo proširiti Minecraftov doseg izvan videoigre.“

S više od 300 milijuna prodanih primjeraka i službenom brojkom od 160 milijuna mjesečno aktivnih igrača, Minecraft drži mjesto najprodavanije i najpopularnije videoigre svih vremena.

"Oživljavanje Minecrafta bit će jedno od naših najvećih zadovoljstava; ovo je tek početak. Naši ciljevi su vrlo ambiciozni", rekao je izvršni direktor Merlin Entertainmenta, Scott O'Neil.

Bez komentara: Coca-Cola koristila umjetnu inteligenciju za svoju tradicionalnu božićnu reklamu

Češki investitori uložili 300.000 eura u hrvatski SaaS startup

Hrvatski startup Bitreport, specijaliziran za SaaS rješenja, privukao je investiciju od 300.000 eura od renomiranog češkog investicijskog fonda Purple Ventures. Cilj im je dodatno unaprijediti svoje softversko rješenje za upravljanje poslovnicama u maloprodaji i ugostiteljstvu te ubrzati europsku ekspanziju.

Njihova aplikacija donosi transformaciju u svakodnevno poslovanje lanaca restorana i trgovina, omogućujući pojednostavljeno upravljanje zadacima, digitalne kontrolne liste i rasporede, uz integriranu analitiku i alate za komunikaciju. Rezultat? Poslovnice postižu čak 90% brže audite i značajno veću efikasnost, dok menadžeri i zaposlenici održavaju dosljednu razinu usluge na svim lokacijama.

Domagoj Rade, suosnivač Bitreporta, ističe kako je cilj ovog softvera pomoći klijentima da uspostave procese vođene podacima.

"Naša aplikacija omogućuje jednostavnije upravljanje poslovanjem na razini poslovnica, što za naše korisnike znači veću učinkovitost i bolju kontrolu kvalitete u svim lokacijama", navodi Rade.

Rade također naglašava važnost partnerstva s Purple Venturesom.

„Odabrali smo ih zbog njihove transparentnosti i praktične podrške. Njihov tim nam svakodnevno pomaže u razvoju i skaliranju poslovanja.“

Bitreport trenutno posluje u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, dok je idući korak ulazak na nova tržišta diljem Europe. Upravo je međunarodni potencijal ovog rješenja jedan od ključnih razloga zbog kojih su privukli interes investitora.

"Bitreport je uspio riješiti izazov s kojim se suočavaju brojni lanci – standardizaciju upravljanja kvalitetom u poslovnicama. Njihov softver nudi rješenje za problem s kojim se mnoge tvrtke bore već godinama, a tržište za ovakvu inovaciju je ogromno", rekao je Jan Davídek, partner u Purple Venturesu.

Još jedan dokaz da Volkswagen misli ozbiljno s Rivianom

Volkswagenova američka divizija imenovala je novog glavnog izvršnog direktora, a tu poziciju preuzeo je Kjell Gruner, donedavni glavni komercijalni direktor proizvođača električnih automobila Rivian.

Ova odluka dolazi samo tjedan dana nakon što je matična kompanija, Volkswagen Group, najavila zajednički pothvat s Rivianom vrijedan 5,8 milijardi dolara. Cilj ovog partnerstva je razvoj arhitekture i softvera za električna vozila (EV).

Iako Grunerova nova uloga u Volkswagenu nije izravno povezana s tim zajedničkim pothvatom, činjenica da je proveo nekoliko godina u Rivianu mogla bi biti od koristi za njemačkog proizvođača automobila u problemima. Naime, Volkswagen Group planira u narednim godinama integrirati tehnologiju razvijenu u okviru partnerstva s Rivianom u mnoge svoje nove električne modele. Imati osobu koja je upoznata s Rivianovim tehnološkim rješenjima moglo bi olakšati taj prijelaz.

Grunerov dolazak na čelo Volkswagen of America također ima simboličku vrijednost povratka u poznato okruženje.

Prije prelaska u Rivian 2023., proveo je desetljeće na poziciji glavnog direktora za marketing Porschea, jedne od najprestižnijih marki unutar Volkswagen Grupe. Osim toga, njegova profesionalna priča u automobilskoj industriji započela je kasnih 1990-ih upravo u Porscheu, gdje je kasnije napredovao do pozicije predsjednika i CEO-a prije nego što se pridružio Rivianu.

Amerikanci zazivaju novi projekt "Manhattan" - ovaj put za razvoj umjetne inteligencije

Komisija američkog kongresa predložila je u utorak inicijativu nalik Manhattan projektu za financiranje razvoja sustava umjetne inteligencije (AI) koji bi mogli doseći ili nadmašiti ljudsku inteligenciju. Ovaj prijedlog dolazi u trenutku intenziviranja konkurencije s Kinom u području naprednih tehnologija.

Dvostranačka komisija za ekonomsku i sigurnosnu reviziju SAD-Kina (USCC) naglasila je važnost javno-privatnih partnerstava u razvoju opće umjetne inteligencije (AGI), no nije iznijela konkretne investicijske strategije u svom godišnjem izvješću, prenosi Reuters.

Manhattan projekt bio je opsežna suradnja američke vlade i privatnog sektora tijekom Drugog svjetskog rata koja je rezultirala stvaranjem prve atomske bombe.

"Vidjeli smo kroz povijest da zemlje koje prve iskoriste razdoblja brzih tehnoloških promjena često mogu uzrokovati značajne pomake u globalnoj ravnoteži moći", izjavio je Jacob Helberg, povjerenik USCC-a i viši savjetnik izvršnog direktora softverske kompanije Palantir.

"Utrka prema AGI-ju u Kini je u punom jeku… Ključno je da ih shvatimo krajnje ozbiljno", dodao je Helberg.

Ističući kako energetska infrastruktura predstavlja značajnu prepreku za treniranje velikih AI modela, Helberg je rekao kako bi ubrzavanje procesa izdavanja dozvola za podatkovne centre moglo biti primjer kako javno-privatno partnerstvo može potaknuti razvoj umjetne inteligencije.

Tvrtka OpenAI, koja stoji iza ChatGPT-a, prošlog je tjedna objavila prijedlog nacrta strategije za umjetnu inteligenciju u SAD-u i također pozvala na veće državne investicije u to područje.

USCC, osnovan od strane Kongresa 2000. godine, svake godine daje preporuke vezane uz odnose SAD-a i Kine. Komisija, poznata po čvrstim stavovima prema Kini, ima za cilj usmjeriti zakonodavce u pitanjima ekonomske i strateške konkurencije s tom zemljom.

Eurpski startup sektor izgleda slabašno - SAD su izgleda postale svijet za sebe

Ulaganje u europske tehnološke startupove u 2024. godini zadržat će se nešto ispod prošlogodišnje razine, no prozor za nove inicijalne javne ponude (IPO) ponovno se otvara, stoji u tradicionalnom godišnjem izvješću venture capital tvrtke Atomico.

Europa trenutno ima više od 350 kompanija "jednoroga", onih čija je vrijednost procijenjena na više od milijardu dolara. Međutim, tijekom posljednjeg desetljeća, samo je 15 europskih zemalja zabilježilo je inicijalne javne ponude veće od milijardu dolara, a gotovo polovica njih dogodila se u Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazuju podaci Atomica.

Ove će godine ulaganja fondova rizičnog kapitala u europske tehnološke tvrtke dosegnuti 45 milijardi dolara (42,7 milijardi eura). Iako je to trostruko više u odnosu na 15 milijardi dolara iz 2015. godine, znatno je manje od rekordnih 101 milijarde dolara iz 2021. godine i nešto ispod prošlogodišnjih 47 milijardi dolara. U usporedbi sa Sjedinjenim Američkim Državama, Europa ozbiljno zaostaje. Naime, procjenjuje se kako će tamošnji fondovi rizičnog kapitala u AI startupe uložiti 47 milijardi dolara, što je za 2 milijarde dolara više od svih ulaganja u Europi.

„Definitivno primjećujemo znakove rasta financiranja u drugoj polovici 2024. godine, stoga očekujemo da će 2025. biti godina uzleta“, izjavila je za Reuters Sarah Guemouri, vodeća analitičarka Atomica.

Broj IPO-a u Europi bilježi pad posljednje četiri godine, a s dosadašnjih 11 u 2024., ovo bi mogla biti godina s najmanje inicijalnih javnih ponuda u posljednjem desetljeću.

„Nakon razdoblja zatišja na tržištu IPO-a, sve je veći broj europskih kompanija koje izražavaju namjeru izlaska na burzu“, navodi Atomico, ističući fintech tvrtke iz Ujedinjenog Kraljevstva Revolut i Zopa te estonsku platformu za prijevoz Bolt. Ranije ovog mjeseca, švedska kompanija za plaćanja Klarna podnijela je zahtjev za IPO u Sjedinjenim Državama.

Vlasnik TikTok-a sam sebe procjenjuje na vrijednost od 300 milijardi dolara

Kineski tehnološki div ByteDance, matična tvrtka popularne aplikacije TikTok, procjenjuje vlastitu vrijednost na impresivnih 300 milijardi dolara prema najnovijim podacima. Ova procjena dolazi nakon nedavne ponude za otkup dionica zaposlenika po cijeni od oko 180 dolara po dionici, izvijestio je Wall Street Journal. Usprkos ovim optimističnim brojkama, ByteDance se suočava s ozbiljnim izazovima, posebno na američkom tržištu, gdje TikToku prijeti zabrana zbog zabrinutosti oko nacionalne sigurnosti.

Povratak Donalda Trumpa na političku scenu, kojeg investitori ByteDancea vide kao potencijalno povoljnog za budućnost TikToka, unosi novu dinamiku. Iako je Trump tijekom svog predsjedničkog mandata označio TikTok prijetnjom nacionalnoj sigurnosti, njegovi nedavni komentari sugeriraju drugačiji stav. U intervjuu za Bloomberg BusinessWeek u lipnju, Trump je izjavio: "Ja sam za TikTok jer vam treba konkurencija. Ako nemate TikTok, imate Facebook i Instagram."

ByteDance i TikTok u svibnju su podnijeli tužbu protiv američke vlade, tražeći blokiranje zakona koji nalaže prisilnu prodaju.

TikTok trenutno ima oko 170 milijuna korisnika u SAD-u, čime se pozicionira kao ključni igrač na globalnom tržištu društvenih mreža. Njegova popularnost među mlađim generacijama donosi značajnu konkurenciju Facebooku, Instagramu i drugim platformama, ali i izaziva zabrinutost američkih zakonodavaca zbog mogućnosti da kineska vlada koristi aplikaciju za prikupljanje osjetljivih podataka.

Valuacija ByteDancea, koja nadmašuje većinu drugih tehnoloških divova, ne oslanja se samo na TikTok. Tvrtka također upravlja nizom drugih uspješnih aplikacija poput Douyina (kineske verzije TikToka) i aplikacija za produktivnost poput Lark-a.