Cyber kriminal svjetsku ekonomiju godišnje stoji 445 milijardi dolara

Cyber kriminal globalnu ekonomiju godišnje stoji oko 445 milijarda dolara, a šteta od krađe intelektualnog vlasništva prelazi 160 milijarda dolara...

Po podacima Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) cyber kriminal sve je učestaliji i iznimno šteti trgovini, inovacijama i konkurentnosti. Globalni gubitak iznosi između 375 i 575 milijarda dolara, pokazali su rezultati istraživanja što ga je sponzorirala tvrtka koja izrađuje programe za zaštitu na internetu McAfee.

Najveće svjetske ekonomije podnose najveće gubitke, pokazalo je istraživanje, a SAD, Kina, Japan i Njemačka godišnje gube oko 200 milijarda. Gubici koji se odnose na osobne informacije, poput hakiranih podataka s kreditnih kartica iznose oko 150 milijarda dolara.

Oko 15 posto ili oko 40 milijuna stanovnika Sjedinjenih Država bar jednom u životu bilo je na udaru hakera pri čemu su im ukradeni osobni podaci. U Turskoj je isti problem pogodio oko 54 milijuna stanovnika, u Njemačkoj njih oko 16 milijuna te više od 20 milijuna u Kini.

Uprava McAfeeja u vlasništvu Intel Corpa tvrdi da sve bolja međunarodna suradnja počinje pokazivati rezultate te da se cyber kriminal postupno smanjuje, prenosi HRT.

Veliko tursko ulaganje u hrvatski zdravstveni turizam

Nedovršenom Medicinskom centru “Analiza” u Dugopolju, nakon višegodišnjeg zastoja, konačno se udahnjuje novi život. Viziju vlasnika, splitskog farmaceuta Marina Bosotine ostvarit će partner iz Turske, moćna korporacija “Alvimedica” iz Istanbula koja je upravo počela realizaciju investicije teške nekoliko milijuna eura...

Prema planu, za stotinjak dana bit će napravljen i stavljen u funkciju objekt vrhunske kategorije, koji će Split pozicionirati kao bitnu destinaciju na medicinskoj karti svijeta.

Točni podaci o cijelom poslu nisu zasad poznati jer novi vlasnici tek planiraju napraviti službenu prezentaciju, a dojučerašnji vlasnik je odsutan. Zna se tek da su Turci kupili tvrku “Chrono” i da je Bosotina kao manjinski vlasnik ostao u svojstvu jednog od tri člana uprave. Prema neslužbenim podacima, Poliklinika “Analiza” nastavit će rad u Splitu, a objekt u Dugopolju koji ima raspoloživih 11.000 četvornih metara pretvorit će se u ekskluzivnu kliniku za bolesti srca, piše Slobodna Dalmacija.

“Alvimedica Heart Center”. Bit će to ime za jedinstvenu trening-bolnicu koja će pružati najnaprednije tehnološke usluge u dijagnostici i liječenju najsloženijih kardioloških bolesti, što će je činiti uistinu jedinstvenim središtem za bolesti srca. Liječnici iz cijelog svijeta tu će dolaziti na stjecanje teorijskog obrazovanja, praktičnu obuku i trening na živim slučajevima, a sve pod nadzorom renomiranih svjetskih liječnika.

“Alvimedica Heart Centar” bit će bolnica s 54 kreveta u luksuznim apartmanima, dvije operacijske dvorane, dva laboratorija za katetere i hibridnim operacijskim teatrom, što se ističe kao posebna vrijednost.

Kinezima predstavljeni ulagački projekti u Hrvatskoj

Iako je u usporedbi s Kinom Hrvatska relativno mala zemlja, ona kao nova članica EU ima komparativnu prednost – stratešku poziciju s izvoznim potencijalom...

Hrvatska osim stabilnosti poslovanja i mogućnosti korištenja EU fondova ulagačima nudi pristup tržištu većem od 500 milijuna ljudi,“ rekla je pomoćnica direktorice Centra za investicije HGK Svjetlana Momčilović predstavljajući investicijske potencijale i uvjete za ulaganja u RH na Investicijskom forumu za države Srednje i Istočne Europe u organizaciji lokalne vlade grada Ningboa.

Moderna infrastruktura, izvrsna prometna povezanost, visokokvalitetna radna snaga te poticajni uvjeti za ulaganja samo su neki od razloga za odabir Hrvatske kao ulagačke destinacije, rekla je Momčilović. Kao najizgledniju moguću suradnju između Kine i RH, Momčilović je navela suradnju u području transporta i distribucije roba koristeći postojeću infrastrukturu pomorskih luka koju Hrvatska pruža te izgradnju distributivnih i logističkih centara u njihovoj okolici.

O projektima grada Zagreba za koje se traže ulagači i/ili strateški partneri govorio je Harun Omerbašić, posebni viši savjetnik gradonačelnika Zagreba. Zainteresirane kineske predstavnike lokalne i poslovne javnosti upoznao je s mogućnostima ulaganja u izgradnju parkirne garaže u Klaićevoj ulici, projekt Terme Zagreb, Badel Blok, Zagrebački velesajam, kao i s pet projekata za domove za starije i nemoćne. Ulagačke mogućnosti poduzetničke zone Podi – Dugopolje, njene komparativne prednosti i infrastrukturnu opremljenost za prihvat potencijalnih ulagača predstavio je dogradonačelnik Općine Dugopolje Stipe Rogošić. Uz Hrvatsku, na Investicijskom forumu predstavile su se i Slovačka, Slovenija, Mađarska, Bugarska te Poljska.

Narodna Republika Kina ima značajan interes za gospodarsku suradnju sa Srednjom i Istočnom Europom te je pokrenula niz inicijativa kako bi poboljšala dosadašnju suradnju sa zemljama iz te regije. Najnovija je inicijativa održavanje Konferencije o promicanju trgovine između NR Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe na razini ministara gospodarstava spomenutih europskih zemalja, koja se održava od 8. do 11. lipnja u gradu Ningbou, pokrajina Zhejiang, u NR Kini. Istodobno se s održavanjem ministarskog skupa održava i Investicijski forum za države Srednje i Istočne Europe te poslovna konferencija na razini komora Srednje i Istočne Europe - 2014 China (Ningbo) – CEEC Business Conference of Chambers of Commerce na kojima sudjeluju na poziv organizatora i predstavnici HGK.

U isto se vrijeme održava i sajam „Kineski međunarodni sajam proizvoda svakodnevne potrošnje“ (China International Daily Consumption Products Exhibition), na kojem u organizaciji HGK sudjeluju i hrvatske tvrtke. „S obzirom na veličinu kineskog tržišta, hrvatske tvrtke teško zadovoljavaju potražnju kineskog tržišta u smislu količina. Stoga se potrebno usmjeriti na posebne niše na tom tržištu te se gospodarska suradnja s Kinom nastoji razvijati na razini pokrajina i gradova. Unapređenje suradnje najizglednije je u prijenosu naprednih tehnologija i iskustava hrvatskih tvrtki kineskim partnerima. U prehrambenoj industriji postoji mogućnost izvoza proizvoda od maslina, čokolade i vina, odnosno tipičnih mediteranskih proizvoda čija je popularnost u Aziji sve veća„ rekao je u povodu predstavljanja hrvatskih tvrtki pomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose HGK Miroslav Karamarković.

Brazilci snimaju veliku reportažu o hrvatskim ljepotama

Ekipa brazilske televizije Record, koja će u Hrvatskoj boraviti od 8. do 17. lipnja u organizaciji Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, snimit će seriju reportaža za emisiju Journal da record...

Ekipa te emisije tijekom boravka u Hrvatskoj posjetit će Zagreb, Nacionalni park Plitvička jezera, Zadar, Šibenik, Trogir, Split, Ston, Dubrovnik, Pulu, Nacionalni park Brijune, Rovinj, Vukovar i Ilok, izvijestili su iz HTZ-a.

Snimljeni sadržaj s desetodnevnoga putovanja Hrvatskom emitirat će se u dnevnom programu u prime time terminu, svaka reportaža u trajanju od osam do deset minuta.

Očekuju kako će to potaknuti i daljnji interes s brazilskoga tržišta koji iz godine u godinu raste, pa je tako u 2013. godini zabilježeno 76 posto više dolazaka, odnosno 61 posto više noćenja s brazilskoga tržišta u usporedbi s godinom ranije.

Pokazatelji turističkoga prometa za prvih pet mjeseci 2014. s tog tržišta također su dobri te se bilježi porast noćenja i dolazaka u usporedbi s godinom ranije.

Iz HTZ-a navode kako će to biti izvanredna reklama hrvatskome turizmu, osobito ako se uzme u obzir činjenica da je dnevna gledanost emisije Journal da record 62 milijuna gledatelja te napominju kako je zanimljiv profil gostiju koji dolaze s brazilskog tržišta.

Riječ je o gostima srednje/visoke klase, visokog obrazovanja, dok je prosječna dužina njihovog boravka u Hrvatskoj 13,4 dana. Pritom njih čak 73 posto koristi hotelski smještaj, a prosječna dnevna potrošnja im je 203 eura.

Mudrinić: Hrvatska ima broj općina kao jedna Francuska

U Zagrebu se održava tradicionalni skup Hrvatske udruge poslodavaca - Dan poduzetnika. Još u najavi manifestacije istaknuli su da traže promjene i reforme - odmah...

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivica Mudrinić pozvao je na dogovor oporbe i vlasti u kreiranju promjena. Nema nikakvog razloga da ne smanjimo broj općina jer ih danas imamo kao Francuska koja ima 32 puta veći BDP, poručio je Mudrinić, koji je naveo i potrebu reforme zdravsta kao i učinkovitiju javnu upravu.

Za deset godina dovest ćemo Hrvatsku u red srednje razvijenih zemalja EU-a, kazao je u svom govoru predsjednik Vlade Zoran Milanović. Istaknuo je kako je drava skupa, a da će takva i ostati. Predsjednik Republike Ivo Josipović se zauzeo za smanjivanje administracije i stabilne uvjete poslovanja.

Predstavnici HUP-a predstavili su i rezultate istraživanja o percepciji poduzetnika u javnosti, kao i nove rezultate HUP Skora - alata kojim se na polugodišnjoj osnovi prati napredak u reformama na 13 strateških područja bitnih za revitalizaciju hrvatskog gospodarstva. Imamo 33 od 100 bodova, a povijesno je nizak odnos između BDP-a i investicija. Nekonkurentni smo u većini područja, a ankete i dalje pokazuju da 46,6% građana ima negativan stav o poduzetnicima.

Stiže era umjetne inteligencije: Softver uspješno imitirao ljude!

Računalni program "Eugene Goostman" uvjerio je ispitnu komisiju na testiranju da je trinaestogodišnji dječak! Eugene Goostman, program umjetne inteligencije, odnosnio simulacija trinaestogodišnjeg dječaka, uspio je uvjeriti 33 posto "sudaca" da je živo biće te je postao prvi stroj koji je prošao Turingov test, izvještava The Telegraph...

Alan Turing bio je britanski matematičar, kriptograf i teoretičar računarstva koji je 1950. godine kreirao navedeni test. Prema Turingu, ako neki stroj prevari 30 posto ljudskih sudionika u nizu razgovora - raspolaže inteligencijom jednakom ljudskoj.

Ruski tim iz Sankt Peterburga, predvođen programerom Vladimirom Veselovim, stvorio je Eugenea s nadom kako će program jednog dana biti u stanju voditi online razgovor baš poput pravog čovjeka.

Eugene je rođen 2001. godine. Naša glavna ideja je bila da može tvrditi kako zna sve, no zbog njegove dobi potpuno je razumljivo da ne zna sve. Ove smo godine poboljšali "kontrolor dijaloga" pa se razgovor doimao više ljudski nego s programima koji samo odgovaraju na pitanja. Namjeravamo Eugenea učiniti još pametnijim, rekao je Veselov, prenosi HRT.

POTVRĐENO: U prvom kvartalu rast izvoza od 8,5 posto

Izvoz Hrvatske u prva tri mjeseca ove godine dosegnuo je 17,1 milijardu kuna, što je 8,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz istodobno porastao 2,6 posto, na 29 milijardi, izvijestio je Državni zavod za statistiku (DZS). Vanjskotrgovinski deficit iznosio je u prvom tromjesečju 11,9 milijardi kuna, što je za 4,7 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kada je iznosio 12,5 milijardi kuna...

Prema konačnim podacima DZS-a, od siječnja do ožujka najviše je, 79,6 posto, porastao izvoz goriva i maziva, a s rastom od 12,1 posto slijedi izvoz kapitalnih proizvoda. Izvoz hrane i pića porastao je, pak, 10,9 posto, proizvoda za široku potrošnju 8,2, industrijskih materijala 4,7, a ostalih proizvoda 0,3 posto. Pao je samo izvoz prijevoznih sredstava i njihovih dijelova, i to za 16,7 posto.

Što se uvoza tiče, u prva tri mjeseca najviše je porastao uvoz prijevoznih sredstava, 22,8 posto, a slijedi uvoz hrane i pića, s rastom od 19,9 posto, te proizvoda za široku potrošnju, za 17,8 posto. S druge strane, uvoz goriva i maziva pao je za 19,9 posto, kapitalnih proizvoda za 5,3 posto, industrijskih materijala za 2,8 posto, a ostalih proizvoda za 34,7 posto.

U zemlje Europske unije, najvažnijem hrvatskom trgovinskom partneru, izvoz je u prvom tromjesečju dosegnuo 10,7 milijardi kuna, što je 12,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz iz tih zemalja porastao za 1,5 posto, na 21,9 milijardu kuna.

Izražen u eurima, izvoz Hrvatske iznosio je u prvom tromjesečju 2,2 milijarde eura, što je 7,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz dosegnuo 3,8 milijardi, što je porast od 2,2 posto. Vanjskotrgovinski deficit dosegnuo je 1,6 milijardi eura, prenosi HRT.

Lalovac: Zakonski ćemo ograničiti zatezne kamate

Kamate, osobito zatezne kamate, velik su problem za građane i poduzetnike i njihovo obračunavanje nije ujednačeno. One se moraju regulirati i ograničiti zakonom, izjavio je to u emisiji Hrvatskog radija 'Poslovni tjedan' ministar financija Boris Lalovac. Najavio je najavio novi prijedlog zakona o ograničavanju zateznih kamata na potrošačke kredite na najviše 10,35 posto te na stambene na 8,35 posto...

Izvijestio je kako u Hrvatskoj trenutačno zbog duga blokirano 59,6 mlrd kuna, od čega se 32,4 mlrd. odnosi na pravne osobe i obrtnike, a 27,1 mlrd. na građane. Na to je obračunano 24,2 mlrd zateznih kamata, što je više od 40 posto. Iz ovih brojki se vidi da vjerovnici neće naplatiti ni glavnicu, a kamoli zatezne kamate. Dugovi građana i poduzeća su eksplodirali, riječ je o dužničkom ropstvu, naglasio je Lalovac. Država ovde mora pomoći, radi oporavka gospodarstva, dodao je.

Lalovcu se u emisiji 'suprotstavio' direktor Hrvatske udruge banaka Zlatko Bohaček koji je, pozivajući se na zakone tržišta, kazao kako zatezna kamata motivira dužnika da dug plati i ona se mora ugovarati. Vlada mora zaštititi slabije, ali ovo je pogrešan način, kazao je. 'Nema te matematike i stope rasta koja će građanima omogućiti da vrate enormne zatezne kamate. Ne možemo svi govoriti, u knjigama smo učili - ne dirajte mi tržišnu ekonomiju. Ovo je izvanredno stanje', poručio je Lalovac. Bohaček mu je odgovorio kako sve ovo dobro zvuči, ali je neizvedivo u praksi. 'Hrvatske banke moraju poslovati prema pravilima EU-a. Unija jako pazi kako banke raspolažu novcima i one ne mogu davati šakom i kapom', kazao je. Oštro se suprotstavio da građani najprije plaćaju glavnicu, a zatim kamate.

'Zbog lošeg stanja u gospodarstvu enormni su troškovi socijale, zdravstvenog sustava i to stanje negativno utječe na sve društvene procese, što je puno veća šteta od dijela dobiti kojeg bi se radi društvenog dobra banke morale odreći', zaključio je Lalovac.

Zatvoreno ovogodišnje izdanje Shift Konferencije

U petak je u Splitu službeno zatvorena Shift Konferencija powered by Vip. Zatvaranju je prethodilo uručenje vrijednih novčanih nagrada pobjednicim Shift Hackathona...

Podsjetimo, splitski programerski tim SDK je u utorak osvojio prvo mjesto i 5.000 dolara za mobilnu aplikaciju koju će međunarodna humanitarna udruga International Medical Corps koristiti u nadziranju incidenata koji zahtijevaju medicinsku intervenciju. Hackathoncima su nagrade uručile Ela Žižić , splitska Pročelnica Službe za gospodarstvo, turizam, međunarodne i europske fondove te Nadežda Sekularac iz International Medical Corpsa.

Vrhunac događanja je svakako bio izbor pobjedničkih startupa kad je na opće oduševljenje publike i stručnog žirija pobjedu odnio domaći startup Oradian koji je osvojio čak 10.000 dolara. Oradian, hrvatski startup koji je razvio globalnu platformu za mikrofinanciranje je tako potukao američki startup Prove koji je osvojio drugo mjesto i 3.000 dolara te japanski Storygami koji je nagrađen s 2.000 dolara.

Nagrade za Shift Challenge su uručili Generaln Pokrovitelj Shifta župan splitsko-dalmatinski i predstavnik Splitske banke, Domagoj Bojčić.

Sve više Europljana ljetuje u vlastitoj zemlji

Sve više ljudi diljem Europe ove godine planira provesti godišnji odmor u vlastitoj zemlji...

Rezultati MasterCard istraživanja o trendovima u putovanjima koje je proveo Euromonitor, govore da će ove godine 114 posto rasti broj ljudi koji će odmor provesti u svojoj zemlji. To je očiti znak da se Europljani drže onoga što najbolje poznaju kada je riječ o iskorištavanju slobodnog vremena. Francuzi su na vrhu tih europskih zemalja te radije uživaju u vlastitoj zemlji nego u inozemstvu, a slijede ih Španjolci, Nijemci, Britanci i Ukrajinci.

Analiza navika putovanja koju je provela kompanija MasterCard pokazuje kako sve više prihvaćamo „domaći“ godišnji odmor, dok istraživanje koje je provela Europska komisija 2013. pokazuje kako više od dva od pet Europljana svoj „glavni“ godišnji odmor provodi u svojoj zemlji, a manje od petine putuje izvan EU.

Isti je izvještaj pokazao da Europljani teže „poznatom terenu“ i sigurnosti kada biraju mjesto za godišnji odmor: više od polovice (56 posto) kaže kako im je preporuka prijatelja, kolega ili obitelji najbitnija prilikom planiranje putovanja. Čak i kada dođemo na željenu destinaciju, i dalje težimo pouzdanosti i udobnosti u biranju aktivnosti i popunjavanju slobodnog vremena: gotovo polovica (46 posto) Europljana bira odmor uz plažu radije nego različite pustolovine.

Javier Perez, predsjednik MasterCard Europe, komentirao je: „Uz sve ono što Europa pruža, nije iznenađujuće što ljudi ostaju o svojim zemljama. Europljani izbjegavaju napuštati svoj prostor ugode i skloni su istraživanju najbližih i poznatih destinacija. No, bez obzira na to koliko daleko ili blizu putujemo na naše zaslužene odmore, otkrivanje novih destinacija i širenje vidika ne bi trebalo biti stresno iskustvo.“

„Činjenica je da Europljani traže dodatnu sigurnost na svojim putovanjima – bilo da se radi o opuštanju na plaži ili planinarenju, što samo pokazuje našu potrebu za pouzdanim i sigurnim pratiteljem na putovanjima“, nastavlja Perez. „Kao odgovor na rezultate istraživanja, podsjećamo sve putnike da godišnji odmor može biti siguran i jednostavan. MasterCard i Lonely Planet Travel Guide savjetuju kako izvući najviše od odmora gdje god da se nalazili, i s bilo kojim budžetom.“

Kamate na kredite će padati, ali još uvijek će biti više nego u Europi

Trend smanjivanja kamatnih stopa na hrvatskom bankarskom tržištu prisutan je već godinama i trebao bi se nastaviti, s obzirom na povoljna kretanja na međunarodnim tržištima. No do izjednačavanja kamata u Hrvatskoj i razvijenijim zemljama Europske unije neće doći tako skoro, kažu stručnjaci...

Prema podacima Hrvatske udruge banka (HUB), kamatne stope na kratkoročne depozite građana u eurima, koji čine gotovo dvije trećine štednje građana u bankama, smanjuju se još od 2008. godine, kada su prosječno iznosile 4,5 posto. Sada su približno na razini od oko 1,5 posto, a za depozite poduzeća ta je stopa i niža, pa se kreće oko jedan posto.

Kod kamata na kredite taj je pad blaži, ali ipak prisutan, pa se primjerice kamatna stopa na stambene kredite građana trenutno kreće u prosjeku oko 5,3 posto, dok je od sredine 2008. do početka 2011. bila iznad 6 posto.

Dodatni razlog za smanjenje kamata, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny, bio je ulazak Hrvatske u pravni i institucionalni okvir EU-a, koji je značio i odgovarajuće smanjivanje rizika za domaće banke i međunarodne investitore (tzv. rizik zemlje).

Temeljem toga, Novotny kaže da se može očekivati opće snižavanje kamatnih stopa, a da će brzina tog procesa ovisiti o kretanju kamata na europskim financijskim tržištima, koje su danas na povijesno najnižoj razini.

No, s druge će strane, smatra Novotny, ovisit će o reformama koje će se provoditi u hrvatskom javnom sektoru. Ako se nastavi politika visokih deficita u financiranju javnih potreba, tada će pad kamatnih stopa biti usporen, vjerojatno neznatan.

Dakle, trend pada će se nastaviti, ali ipak se ne može očekivati da će kamatne stope u Hrvatskoj biti izjednačene s kamatnim stopama u članicama eurozone, ističe Novotny.

Osim što je na domaćem bankarskom tržištu prisutan trend slabe potražnje za kreditima u privatnom sektoru, kamatna stopa uglavnom je vezana uz očekivanja ekonomskih aktera, kako onih koji imaju viškove novca, tako i one koji imaju potrebe za financiranjem, a stanje u hrvatskom gospodarstvu ne ohrabruje ni jedne ni druge, zaključuje Novotny, prenosi HRT.

Španjolska prije roka počinje vraćati spasonosni kredit

Daleko prije roka, Španjolska je odlučila početi vraćati dug kojim je pokušala savladati krizu u koju je upala. Kredibilitet Madrida je time porastao, ali neki misle da je to možda ipak - prerano...

Potpredsjednica španjolske vlade Soraya Saenz de Santamaria nije krila zadovoljstvo kad je objavila da će njena zemlja prijevremeno vratiti jednu milijardu i 300 milijuna eura partnerima u Europskoj uniji. "Naše gospodarstvo je to u stanju", tvrdi potpredsjednica nakon sastanka vlade i dodaje da se "tako istovremeno povećava povjerenje u našu zemlju."

Tehnički, još nije posve izvjesno kad će Madrid uplatiti taj novac, makar je zapravo imao i više nego dovoljno vremena: rok je zapravo tek 2022. godina!

Španjolska je zapravo i uzela tek dio novca koji joj je odobren nakon što je kolabirao njen građevinski sektor i povukao i tamošnje banke u duboku krizu. 2012. joj je odobreno 100 milijardi eura, ali je iz "kišobrana" za spas eura Madrid uzeo oko 41 milijardu.

Financijski svijet hvali Španjolsku zbog reformi u koje se upustila. Ta hvala se može mjeriti i u eurima i centima jer su i agencije za ocjenu kreditne sposobnosti toj zemlji proteklih tjedana povisile ocjenu - pa tako Madrid može dobiti i kredite po povoljnijim uvjetima. Ali i uvjeti po kojima je dobila novac od EU su bili razmjerno povoljni pa tako nisu svi baš posve sigurni da li je Madridu mudro da tako žuri.

Jer kriza u toj zemlji, kratko rečeno, još nipošto nije prošla. Precijenjene nekretnine koje Španjolci više nisu mogli otplaćivati tek su bile vrata u začarani krug u kojem se ta zemlja još uvijek vrti. Građevinski sektor je tek počeo s otpuštanjima, ali čitava konjunktura se guši jer ima sve manje Španjolaca koji imaju novaca za trošenje. Naravno, oni niti bankama ne ulijevaju povjerenje da bi dobili kredit i čitavo stanje postaje još gore. Još uvijek je stopa nezaposlenosti oko 26%, a praktično svaki drugi mladić ili djevojka ispod 25 godina ne mogu naći posao.

Rješenje koje se nameće jest da onda država otvori blagajnu, a ne da vraća dugove koje bi morala vratiti tek idućeg desetljeća. Madrid tvrdi kako on to i čini: doista je izrađen paket mjera od četrdeset pojedinih točaka kojima bi se smanjila nezaposlenost i povećala produktivnost. U tu svrhu Španjolska planira odvojiti ukupno 10,7 milijardi eura, što novca iz državne blagajne, a što od privatnih investitora koje se želi privući atraktivnim uvjetima.

Te mjere idu sve do toga da se planira spustiti porez za kupnju novog automobila - naravno, po mogućnosti modela koji se proizvodi u Španjolskoj. Želi se privući i poduzeća da grade pogone u toj zemlji time što će se u planiranoj reformi poreznog sustava spustiti porez za poduzeća (Corporate tax) sa 30 na 25%, javlja DW.

Makedonija u prvom kvartalu bilježi rast izvoza od 15,1 posto

Vrijednost makedonskog izvoza povećala se 15,1% u prva četiri mjeseca ove godine, sudeći prema izvješću kojeg je u petak objavio makedonski Državni ured za statistiku. Ukupna vrijednost izvoza za razdoblje od siječnja do travnja 2014. iznosila je 1,51 milijardi američkih dolara, dok se vrijednost uvoza popela na 2,31 milijardu...

Najviše se trgovalo plemenitim metalima, dijelovima za automobile, zrakoplove i brodove te odjećom i proizvodima od željeza i čelika. U uvozu najznačajniji su bili lož ulje, platina i njezine legure.

Najvažniji izvozni partneri Makedoniji bile su članice Europske unije gdje je izvezeno 78,7% ukupnog izvoza. Zemlje sa zapada Balkana uvezle su oko 13% ukupnog makedonskog izvoza.

Najvažnije zemlje za trgovinske veze u prva četiri mjeseca ove godine bile su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Srbija i Italija koje zajedno broje 52,45% ukupnog međunarodne robne razmjene, prenosi CRI.

Maistra ove godine očekuje rast prihoda od 5 posto

Turistička kompanija Maistra, koja posluje u sastavu Adris grupe, u prošloj je godini investirala 219 milijuna kuna, a u zadnjih osam godina više od 2 milijarde kuna. Glavnina investicija usmjerena je u razvoj novih i podizanje kvalitete postojećih proizvoda, te je već 50 posto ukupnih smještajnih kapaciteta Maistre podignuto na razinu 4 i 5 zvjezdica...

Najznačajniji dio ulaganja u 2013. godini odnosi se na investiciju u turističko naselje Amarin, koje je u cijelosti podignuto na 4 zvjezdice. Na mjestu 271 starog apartmana izgrađeno je 190 novih, a uređen je i zajednički kompleks s tri bazena te pripadajući restoran. U uređenje Amarina uloženo je 130 milijuna kuna, što ga čini jednom od najvećih turističkih investicija na Jadranu u 2013. godini.

„Hoteli i resorti kategorije četiri i pet zvjezdica su temelj tržišnog repozicioniranja cjelokupne destinacije i same kompanije. Uz to, razvijamo inovativne i konkurentne sadržaje koji će omogućiti stvaranje istinskih doživljaja i za najzahtjevnije goste“, istaknuo je Tomislav Popović, član uprave Adris grupe i predsjednik uprave Maistre.

U izgradnju zajedničkog bazenskog kompleksa hotela Eden i Lone te restoran Oleander uloženo je 29 milijuna kuna, a dodatnih 18 milijuna u potpuno preuređenje wellnessa & spa u hotelu Eden. Cijelo područje uvale Lone, plaža i šetnica, potpuno su obnovljeni investicijom vrijednom 25 milijuna kuna.

U 2013. godini Maistra je pozitivno poslovala uz neto dobit od 75 milijuna kuna. Ukupan broj noćenja smanjen je za 3 posto, na 2,95 milijuna, zbog pada potražnje u kampovima i investicijskih radova u naseljima, dok su hoteli ostvarili rast noćenja od 4 posto. Ostvaren je rast prosječne cijene noćenja od 7 posto te su prihodi iz redovnog poslovanja na godišnjoj razini povećani za 8 posto, na ukupno 710 milijuna kuna.

„Rast cijena temelji se na rastu kvalitete usluge, ali i na restrukturiranju i povećanju efikasnosti upravljanja kanalima prodaje, naročito snažnijom orijentacijom na direktni kanal prodaje. Uspješno smo amortizirali negativni utjecaj pada potražnje s ruskog i ukrajinskog tržišta, čiji je udjel u ukupnom broju noćenja smanjen za 44 posto u odnosu na 2012. godinu“, pojasnio je Popović.

U 2014. godini planira se rast prihoda od 5 posto i nastavak politike relativno visokih cijena, koja je utemeljena na podizanju kvalitete usluga, te zadržavanje i daljnje povećanje udjela direktne prodaje.

Predviđena su ulaganja od 135 milijuna kuna, što se uglavnom odnosi na investicijske zahvate u kampove te rekonstrukciju hotela Adriatic. Negativan utjecaj na prihode u iznosu od 19 milijuna kuna planiran je zbog porasta stope PDV-a sa 10 na 13 posto.

U Istanbulu počela izgradnja najveće zračne luke na svijetu

U Istanbulu je u subotu postavljen kamen temeljac za izgradnju treće istanbulske zračne luke čija će gradnja koštati 10,25 milijardi eura, a koja će ujedno biti najveća na svijetu...

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan tim je povodom kazao kako će treća istanbulska zračna luka biti izgrađena na prostoru od 76,5 milijuna kvadratnih metara. Nova zračna luka će imati šest uzletnih traka ukupnog kapaciteta za 500 zrakoplova.

S očekivanih 150 milijuna godišnjih putnika bit će to najprometnija zračna luka na svijetu.

"Ovdje gradimo ne samo zračnu luku već veliki grad. Tijekom gradnje zračne luke ovdje će posao naći više od 80.000 radnika. Nakon što bude izgrađena, na zračnoj luci će godišnje biti zaposleno blizu 120.000 radnika", kazao je Erdogan.

Prva etapa gradnje zračne luke bit će okončana do listopada 2017. godine.

Vrijednost izgradnje (i koncesije) procjenjuje se na više od 22,15 milijardi eura. Zračnom lukom će upravljati turske privatne kompanije.

Afrika je sljedeća hit destinacija za ulagače?

Uzdrmana krizama, siromašna i kaotična: tako ulagači uglavnom doživljavaju Afriku. No stručnjaci preporučuju upravo investicije na „Crnom kontinentu“ pred kojem je, kažu, budućnost...

Jedna milijarda potrošača koji godišnje potroše preko 600 milijardi eura. Prosječni godišnji gospodarski rast od pet posto. Srednji sloj s najbržom tendencijom rasta na svijetu čija glad za kvalitetnom i luksuznom robom svakodnevno raste. I na kraju kontinent na kojem se nalazi 60 posto svih svjetskih neobrađenih poljoprivrednih površina. To su brojke o kojima kontinenti poput Europe samo mogu sanjati. Za Afriku su one međutim realnost.

Gdje su ulagači iz Europe?

“Afrika je u usponu. Doduše dosada je ovaj kontinent prespavao pojedine faze razvoja ali sada se to velikom brzinom nadoknađuje”, kaže Monty Jones, predsjednik nevladine organizacije EMRC i jedan od suorganizatora Afričkog financijskog i investicijskog foruma održanog ovih dana u Kölnu.

On kaže kako Afrika od jučer, kakvom je Europljani doživljavaju, više ne postoji. I dodaje: „Africi je Europe potrebna ali i obratno. Afrika je preblizu da bi bila predaleko“, zaključuje Jones. Prema nekim brojkama Ujedinjenih naroda, investicije u eksploataciju prirodnih bogatstava zemalja poput Tanzanije, Zambije, Angole, Liberije i Siera Leonea, doprinijele su gospodarskom rastu cijelog kontinenta.

Posljednjih desetak godina bruto dohodak prosječne afričke obitelji se udvostručio a dohodak po glavi stanovnika se povećao za 2,3 posto godišnje. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda u sljedećih pet godina sedam od deset najbrže rastućih gospodarstava će se nalaziti u Africi. Mnogi ulagači, prije svega iz rastućih gospodarskih sila poput Indije, Kine ili Brazila su to već prepoznali i pojačano ulažu u gospodarstvo „Crnog kontinenta". No gdje su veliki investitori iz Europe?

Održivost umjesto brze zarade

„Žalosno je da zemlje poput Australije ili Novog Zelanda koji su na drugom kraju svijeta više izvoze u Europu nego sve afričke zemlje zajedno iako su praktično u europskom susjedstvu“, primjećuje Monty Jones. I Idit Miller iz EMRC-a ne može shvatiti pasivnost europskih ulagača. „Ulagači iz Europe prvo gledaju na političku stabilnost i transparentnost umjesto da veću pozornost obrate mogućem dobitku koji je u Africi veći nego drugdje“ kaže Miller.

Prema izvješću Svjetske banke u Africi se nalazi šest od deset trenutno najisplativijih gospodarstava. No i zagovornici poslova s Afrikom priznaju da još mnogo toga na afričkom kontinentu treba biti sređeno. EMRC lokalnim političarima predbacuje da se okreću brzoj zaradi a ne održivosti.

Toga su svjesni i mnogi u Africi i stoga rade na projektima koji bi donosili profit i nakon što prirodni izvori, od kojih trenutno najviše profitira afričko gospodarstvo, presahnu. „Nigerija nakon naftnog izobilja“ se zove jedan od projekata kojim vidoviti stručnjaci nastoje privući strane ulagače. „Mi želimo osposobiti turizam i poljoprivredu. Zasad su samo kineski ulagači tu ali mi bismo željeli i one iz Europe“, objašnjava Chike C. Ogeah, nigerijski ministar komunikacija.

Korupcije manje nego što se očekuje

Pritom korupcija, koja se navodi kao glavni razlog izostanka europskih investicija u afričko gospodarstvo, u Africi i nije toliko izražena kako se to na prvi pogled misli. „Ako pogledamo statistike Transparency Internationala tada se Afrika, kad je korupcija u pitanju, nalazi u boljem položaju od rastućih gospodarskih sila poput Kine, Rusije, Indije i Brazila“, kaže Bruno Wenn, direktor Njemačkog društva za investicije i razvoj (DEG).

Njemačke poduzetnike više od korupcije u Africi brine nedovoljno kvalificirana radna snaga i nedostatak infrastrukture. No unatoč preprekama, kako kaže Bruno Wenn, obim njemačkih investicija u afričko gospodarstvo je u porastu a primjetan je i novi način na koji se Afrika doživljava. „Još donedavno na Afriku se gledalo samo kao izvor za prirodna bogatstva. Sada se ‚Crni kontinent‘ vidi i kao moguće tržište za vlastite proizvode“, zaključuje Wenn.

Izvor: Deutsche Welle