Zlato najisplativije ulaganje od početka godine

Financijski komentator HRT-a Željko Kardum u Studiju 4 govorio je o tome zašto je zlato najbolje ulaganje i najisplativiji financijski instrument od početka ove godine...

Jučer je nakon pada europskih tržišta i blagog pada cijena nafte cijena zlata narasla za više od 30$ dolara po unci i dostiglo 1250 dolara. Puno je važnije i to što je zlato po prvi put nakon 2011. raslo u odnosu na sve glavne svjetske valute. Naime, zlato je u zadnjih pet godina uglavnom bilo mjera vrijednosti odnosa među valutama.

Od početka godine sva svjetska tržišta padaju, a analitičari tvrde da je to radi usporavanja rasta Kine. Kina želi potaknuti rast pa pokušava na sve načine potaknuti svoj izvoz. Da bi svoje proizvode učinila što konkurentnijima, Kineska narodna banka je već dva puta u godini dana devalvirala vrijednost svoje nacionalne yuana. Trik nije upalio jer su tržišta to očekivala i unaprijed u svoje cijene ukalkulirale deprecijaciju juana.

No dogodio se jedan čudan fenomen. Sve središnje banke nastoje niskim i negativnim kamatnim stopama pokrenuti vlastito gospodarstvo i isprovocirati inflaciju, a Kina ih minira - jer će devalvacijom juana jeftini proizvodi postati još jeftiniji. Tako Kina više ne izvozi proizvode nego deflaciju. Budući da sve postaje jeftinije padaju i zarade i cijene dionica, ali i očekivani BDP zemalja koje se iz petnih žila trude monetarnim potezima oporaviti gospodarstvo. Sad sve ostale centralne banke moraju posegnuti za još radikalnijim monetarnim mjerama i oslabiti svoje valute kako bi zadržali konkurentnost.

To bi trebalo dovesti do pada svih valuta pa mnogi investitori tradcionalno bježe u zlato - zato mu je cijena narasla u odnosu na sve. Koliko će ovaj rast trajati nitko sa sigurnošću ne može znati, jer zlato nije pouzdan investicijski instrument. Ono je više nužni zaklon u očuvanju vrijednosti. Do sad je zlato raslo kad se očekivala inflacija.

U Kini pljušte otkazi u industrijskom sektoru

Kineske vlasti su objavile detalje o utjecaju koje će smanjivanje industrijske prekapacitiranosti imati na radnu snagu...

Oko 1,8 milijuna radnih mjesta u sektoru čelika i ugljena će biti eliminirano.

Kako bi se nosili s porastom nezaposlenosti, središnja vlada će u iduće dvije godine izdvojiti 100 milijardi yuana (15 milijardi USD) kako bi otpuštenim radnicima pomogla u pronalaženju novoga posla.

Političari su smanjivanje industrijskih prevelikih kapaciteta učinili prioritetom za ovu godinu.

To uključuje smanjivanje proizvodnje čelika za 150 milijuna i ugljena za 500 milijuna tona u idućih pet godina.

Godine podržavanja lokalnih vlasti s zastarjelom proizvodnjom kako bi se zadržala zaposlenost su veliki broj njih ostavile u ogromnim dugovima, što stavlja dodatni stres na kineske pokušaje prelaska na potrošačko gospodarstvo, prenosi CRI.

Prošle godine rasle prosječne plaće

Prosječne mjesečne isplaćene neto i bruto plaće za razdoblje od siječnja do prosinca 2015. zabilježile su rast u odnosu na isto razdoblje 2014...

Tako je prosječna nominalna bruto plaća u 2015. iznosila 8.055 kuna što je za 102 kune ili 1,3% nominalno više u odnosu na isto razdoblje u 2014. godini.

Potpomognuta deflacijskim pritiscima na potrošačke cijene, u realnom izrazu prosječna bruto plaća u 2015. je porasla za 1,8% godišnje.

Nadalje, prosječna nominalna neto plaća u 2015. iznosila je 5.711 kuna te je za 178 kuna bila viša u odnosu na isto promatrano razdoblje u 2014. (nominalan rast od 3,2%).

U realnom izrazu, prosječna nominalna neto plaća u 2015. bila je viša za 3,7%, navode analitičari RBA.

Promatrano prema kategorijama NKD-a najviša prosječna mjesečna neto plaća u 2015. zabilježena je u djelatnosti Zračni prijevoz (10.426 kuna), a slijede ju djelatnosti Promidžba i istraživanje tržišta (9.161 kuna), Vađenje sirove nafte i prirodnog plina (8.973 kune) te djelatnosti Telekomunikacije, Računalno programiranje,savjetovanje i djelatnosti povezane s njima i Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka s prosječnim isplaćenim neto plaćama u iznosima 8.945 kuna, 8.932 kune i 8.845 kuna. S druge strane, najniže neto plaće zaposlenima u pravnim osobama u 2015. isplaćene su u djelatnostima Proizvodnje odjeće (3.087 kuna), Proizvodnje kože i srodnih proizvoda (3.182 kune) te u djelatnosti Zaštitne i istražne djelatnosti (3.159 kuna).

Prema podacima za prosinac bruto i neto plaće u prosincu su nastavile s trendom rasta na godišnjoj razini, koji traje od početka 2015. godine. Tako je prosječna nominalna bruto plaća u prosincu iznosila 8.157 kuna što je 90 kuna više u odnosu na prosinac 2014. te je nominalno veća za 1,1%. Potpomognuta deflacijskim pritiscima na potrošačke cijene, u realnom izrazu prosječna bruto plaća u prosincu je porasla za 1,7% godišnje. U odnosu na studeni prosječna nominalna bruto plaća niža je za 28 kuna te je zabilježila mjesečni nominalni pad od 0,3%.

Prosječna isplaćena neto plaća za prosinac iznosila je 5.772 kuna što je 56 kune više na godišnjoj razini te je nominalno veća za 1%. Obzirom na negativnu godišnju stopu inflacije u prosincu, u realnom izrazu prosječna neto plaća porasla je za 1,6% u odnosu na isti mjesec 2014. Na mjesečnoj razini prosječna isplaćena neto plaća niža je za 83 kune u odnosu na studeni (-1,4% nominalno).

"Uz izostanak inflatornih pritisaka nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta realnih neto plaća očekujemo i u ovoj godini", prognoziraju analitičari RBA.

Eventualno uskrsnuće projekta "Južni tok" u rukama Europske komisije

Kompanije "Gazprom", Edison i DEPA su 24. veljače potpisale memorandum o izgradnji plinovoda između Grčke i Italije. Za osnovu je uzet projekt ITGI Poseidon (Interconnector Turkey - Greece - Italy), koji je planiran kao dio trase iz Azerbejdžana kroz Tursku i Italiju, ali nije realiziran. Sada se on može iskoristiti za izvoz ruskog plina u Južnu Europu...

Južna Europa je zainteresirana da dobiva ruski plin novim trasama kako ne bi ovisila o ukrajinskom tranzitu. "Sustav za transport plina u Ukrajini je krajnje pohaban, a ukrajinski 'Naftogaz' ne ulaže potrebna sredstva u njegovu modernizaciju", podsjeća Sergej Pravosudov, direktor Instituta za nacionalnu energetiku.

Zemlje Središnje i Sjeverne Europe su to pitanje riješile projektom "Sjeverni tok 2" (plinovod iz Rusije u Njemačku kroz Baltičko more), kojim će plin između ostalog stizati i na sjever Italije (preko Austrije).

Osim toga, postoji potreba i za smanjenjem lokalnih rizika. Primjerice, južne oblasti Italije dobivaju plin kroz cjevovod iz Libije, ali tamo bjesni građanski rat, tako da taj pravac nije pouzdan. Novi projekt ITGI Poseidon osmišljen je upravo s ciljem da riješi te probleme.

Posebno je za njegovu realizaciju zainteresirana Grčka. "Grcima je u interesu da privuku investicije i razvijaju energetsko čvorište", kaže Aleksej Grivac, zamjenik direktora Fonda nacionalne energetske sigurnosti.

Ruski plin može dospjeti u Grčku preko Bugarske ili preko Turske. Drugim riječima, plinovod Poseidon može biti nastavak kako "Turskog toka", tako i "Južnog toka", kaže starija analitičarka tvrtke Vigon Consulting Marija Belova. Međutim, postoji mišljenje da će se najvjerojatnije realizirati "Južni tok" kroz Bugarsku. "Ta varijanta je bolje razrađena. Glavni problem u tom projektu je stav Europske komisije ", ističe Sergej Pravosudov.

Konačna odluka će ovisiti o samim Europljanima. "Tvrtke Edison i DEPA su zainteresirane za stvaranje nove plinske infrastrukture. Sada je potrebno da one iniciraju uključivanje u taj projekt drugih zemalja, preko kojih plin isto može biti transportiran. To je prije svega Bugarska, a možda i Turska, ukoliko se situacija promijeni ", smatra Aleksej Grivac.

Gazprom priznaje da je spreman za realizaciju projekta samo uz suglasnost Europske komisije. "Potrebno je imati podršku Europske komisije", kaže Pravosudov. "Vidjet ćemo hoće li vlasti Italije i Grčke moći uvjeriti dužnosnike Europske komisije da je realizacija ovog projekta prijeko potrebna".

Sada je Europska komisija stavila ITGI na listu prioritetnih projekata, s tim što je ovaj projekt izuzet iz Trećeg energetskog paketa EU na 25 godina (riječ je o normiranom pristupu trećih osoba kapacitetima plinovoda). "To podrazumijeva da će Gazprom moći koristiti 100% njegovog kapaciteta (8 milijardi kubičnih metara - op. red.) Za transport svoga plina", objašnjava Sergej Pravosudov iz Instituta za nacionalnu energetiku. "U protivnom bi se 50% kapaciteta moralo prepustiti nekim drugim dobavljačima".

S druge strane, načelnik Uprave za strateška istraživanja u području energetike Analitičkog centra pri Vladi RF Aleksej Kurdin smatra da će te olakšice funkcionirati samo ako plin krene "Turskim tijekom", tj. ako Gazprom bude prodavao plin na granici Turske i Grčke. "Projekt ITGI je bio usmjeren na diversifikaciju uvoza plina u Europu, što se trebalo postići tranzitom kroz Tursku. Olakšice su se ticale upravo tog projekta ", podsjeća stručnjak. "Ako se pokrene razgovor o isporuci ruskog plina, utoliko prije ako to ne bude preko Turske, nego preko Bugarske, onda će to biti sasvim drugi projekt i Europska komisija će ga ponovno razmatrati", zaključio je Kurdin, prenosi RBTH.

Alibaba pregovara o kreditnoj liniji teškoj 4 milijarde dolara

Kineski internetski div Alibaba pregovara s nekoliko banaka o kreditu u iznosu od 4 milijarde dolara kojim bi se financirali planovi širenja kompanije, uključujući i akvizicije, javlja China Radio International...

Očekuje se da bi kredit mogao biti realiziran sljedećeg mjeseca. Iz Alibabe nisu željeli komentirati ove informacije. Alibaba je u kolovozu prošle godine objavila kupnju 20 posto kompanije Suning koja se bavi prodajom elektronike, a posao je bio vrijedan 4,6 milijardi dolara.

Croatia Airlines prošle godine ostvarila neto dobit od 13,8 milijuna kuna

Croatia Airlines je u 2015. godini ostvario neto dobit od 13,8 milijuna kuna, što je treća godina zaredom u kojoj je ta tvrtka poslovala pozitivno, pokazuju preliminarni nerevidirani izvještaji te tvrtke objavljeni u ponedjeljak...

U odnosu na 2014. godinu domaća zrakoplovna tvrtka lani je povećala neto dobit za 83 posto, no u apsolutnom iznosu to je povećanje za skromnih 6,3 milijuna kuna.

Ukupni prihodi od poslovanja Croatia Airlinesa 2015. godine iznosili su 1,55 milijardi kuna i bili su na razini 2014. godine, kao i ukupni troškovi poslovanja od 1,53 milijardi kuna.

Dobit Croatia Airlinesa iz poslovanja za prošlu godinu iznosila je 16,7 milijuna kuna i bila 22 posto veća nego godinu prije.

Zajedno s povezanim društvima, Croatia Airlines lani je ostvarila neto dobit od 14,6 milijuna kuna dok je godinu prije ta dobit bila 8,7 milijuna kuna, podatak je iz konsolidiranog izvješća.

Tijekom prošle godine zrakoplovima Croatia Airlinesa prevezeno je 1,85 milijuna putnika ili jedan posto više nego 2014., uz prosječnu popunjenost putničke kabine od 69,7 posto.

Uz druge značajke i događaje tijekom prošle godine, u izvještaju se podsjeća da je tijekom 2015. godine postignut sporazum s Airbusom o konverziji četiri Airbusa A319 kako najviše odgovara poslovnim interesima kompanije. Ugovorena isporuka uključuje zamjenu izvorne narudžbe od četiri zrakoplova Airbus 319 ceo (current engine options) za četiri najsuvremenija modela Airbus 320 neo (new engine options). Time će se za šest, odnosno sedam godina, u razdoblju koje se preklapa s očekivanim izlaskom postojećih zrakoplova A319 i A320 iz flote Croatia Airlinesa, flotu obnoviti potpuno novim, najsuvremenijim zrakoplovima, kaže se u izvještaju.

Nikad gore: Broj zaposlenih pao ispod 1,3 milijuna

Ukupni broj zaposlenih u Hrvatskoj u siječnju ove godine šesti je mjesec zaredom smanjen na mjesečnoj razini, i to za 1 posto pa je broj zaposlenih pao ispod 1.3 milijuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku...

Krajem siječnja u evidenciji je bilo ukupno 1.293.354 zaposlenih, što je u odnosu na prethodni mjesec 13.676 zaposlenih manje. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je potkraj siječnja u evidenciju bilo prijavljeno 293.236 nezaposlenih. Na mjesečnoj razini to je porast od 2.7 posto, a stopa registrirane nezaposlenosti pritom je porasla sa 17.9 posto u lanjskom prosincu, na 18.5 posto pokraj ovogodišnjeg siječnja.

Prilično zabrinjavajući podaci lako su dostupni na web stranici HZZ-a, na kojoj su objavljene statistike iz proteklog mjeseca. U siječnju je registrirano ukupno 293.236 nezaposlenih osoba, od kojih je čak 88.108 mladih osoba do 29 godina starosti. Mnogi od njih nadaju se iskoristiti makar poneku od mjera aktivne politike zapošljavanja, a to je pravo iskoristilo ukupno 317 osoba tijekom mjeseca siječnja.

Dugotrajno je nezaposlenih čak 132.588 ljudi.

Protekli se mjesec u Hrvatski zavod za zapošljavanje prijavilo ukupno 28.979 osoba, od kojih je 21.505 stiglo izravno iz radnog odnosa. Iz evidencije je izašlo 11.992 ljudi, od kojih je 11.270 zaposleno na temelju radnog odnosa. Slobodnih radnih mjesta u evidenciji Zavoda je ukupno 18.577.

Svjetsko tržište: Američki BDP rastao brže od očekivanja

Prema preliminarnim podacima objavljenim u petak stopa inflacije u Njemačkoj mjerena indeksom potrošačkih cijena zabilježila je u veljači stagnaciju na godišnjoj razini što upućuje na moguću stagnaciju potrošačkih cijena i na razini eurozone. U odnosu na siječanj potrošačke su cijene bile više za 0,4%...

Američko gospodarstvo zabilježilo je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju iznadočekivani rast u odnosu na prethodno tromjesečje po anualiziranoj stopi od 1% (u odnosu na 0,4% očekivanih) potpomognut prije svega smanjenim negativnim doprinosom kretanja zaliha (rast od 0,14% u odnosu na 0,45% u prethodnom tromjesečju) i tako pozitivno iznenadio tržište.

U ovom tjednu fokus tržišta je na očekivanju objave o kretanju broja zaposlenih u SAD-u (Nonfarm payrolls) koje bi mogli upućivati na zaključke o spremnosti Fed-a za ponovno podizanje kamatnih stopa, prenose RBA analitičari.

Prošle godine prepolovljen hrvatski izvoz u Rusiju

Sankcije koje je Rusija uvela za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Europske unije imali su veliki utjecaj na ukupni hrvatski izvoz u Rusiju, ali pojedine izvoznike su uspjeli preživjeti u vrijeme krize...

Jedna od tih firmi je Podravka, koja iduću godinu slavi 50 godina prisutnosti i rada na tržištu Rusije.

"Možemo reći da smo ovu zadnju krizu koje je počela sa uvođenjem sankcija prema Rusiji, padom cijena nafte i devalvacijom rublje iskoristili da potpuno promijenimo poslovni model rada", govori direktor sektora Istočna Europa Damir Perlok.

Podravka je u Rusiji krenula samostalno u razvoj distribucije i prodaje, potpisala je direktne ugovore sa svim glavnim trgovačkim lancima te je danas direktno prisutna na više od 30 000 prodajnih mjesta po cijeloj Rusiji.

"Kao rezultat novoga poslovnoga modela realizirali smo rekordni rast prodaje u zadnjih 20 godina", govori Damir Perlok.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, trgovinski promet Rusije i Hrvatske smanjio se u 2015. za otprilike 32%, pada ruski uvoz (27%) i izvoz iz Hrvatske (52%). Pri čemu najviše stradaju umaci, jabuke, kruške i dunje, juhe, sladni ekstrakati, kruh, peciva, riba i meso.

Među najznačajnijim hrvatskim izvoznicima u Rusiju, po podacima HGK, su Pliva, Jadran Galenski Laboratorij, Ericsson Nikola Tesla, Podravka, AD Plastik, Končar, HEP, Osram, Saponia.

Hrvatske tvrtke koje posluju u Rusiji, u medijima stalno napominju da su proteklih 20 godina ulagali i nastavljaju ulagati znatna sredstva i napore u nastup na tržište Rusije kao tradicionalno značajnog trgovinskog partnera. Te se tvrtke nadaju učinkovitom rješenju u 2016. godini koje će pozitivno utjecati na poslovanje hrvatskih tvrtki u Rusiji.

U siječnju zabilježen nastavak pada proizvođačkih cijena

Prema posljednjim podacima DZS-a, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj, a prodanih na domaćem i na nedomaćem tržištu zabilježile su u siječnju pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (1,5% odnosno 3,1%). Pritom je doprinos padu došao od nižih cijena i na domaćem i na nedomaćem tržištu. Proizvođačke cijene industrije na nedomaćem tržištu uz mjesečni pad od 1,9% zabilježile su godišnji pad od 2,7%. Istovremeno su cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu uz mjesečni pad od 1,2% na godišnjoj razini niže za 3,4%, nastavivši niz deflatornog okruženja koji traje 30 uzastopnih mjeseci (od kolovoza 2013. godine)...

Prema GIG-u godišnji pad cijena zabilježen je u svim promatranim kategorijama pri čemu je pad cijena proizvoda proizvedenih i prodanih na domaćem tržištu predvođen nižim cijenama energije (-7,9%) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (1,4%). Isključimo li iz ukupne industrije na domaćem tržištu komponentu energije, cijene su na godišnjoj razini u siječnju zabilježile pad od 0,8% dok su u odnosu na prethodni mjesec niže za 0,4%.

Prema NKD-u niže cijene na domaćem tržištu na godišnjoj razini zabilježene su u svim kategorijama: rudarstvu i vađenju (-6,2%), prerađivačkoj industriji (-3,1%), opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-3,2%) te u kategoriji opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije (1%).

"Podrška deprecijacijskim pritiscima na domaćem tržištu i u ovoj godini će dolaziti od slabe domaće potražnje, a bit će predvođena uvoznim deflatornim pritiscima s inozemnih robnih tržišta (prvenstveno uvjetovanih zamjetno nižim cijenama sirove nafte). Tek prema kraju godine, uslijed očekivanog porasta cijena sirove nafte, možemo očekivati blago intenziviranje inflatornih pritisaka", objavili su RBA analitičari.

Evo gdje je zapelo sa zloglasnim TTIP-om...

Bernd Lange e jedan od malobrojnih koji imaju uvid u tajni tekst sporazuma između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Lange je predsjednik Odbora za trgovinu Europskog parlamenta čiji je i izvjestitelj za pitanja sporazuma koji bi trebao regulirati trgovinu i investicije između Bruxellesa i Washingtona (TTIP)...

U sjedištu Europske unije je u tijeku 12. krug napornih pregovora. Bernd Lange, inače političar njemačkih socijaldemokrata, žali se da tek kod polovine od 25 poglavlja postoji jasan pristanak američke strane. „TTIP je u krizi. Ne bih baš to nazvao krizom srednjih godina, jer je zapravo samo jedan partner malo bolestan – Sjedinjene Države. One moraju znatno pojačati naore i izići u susret Europljanima“, kaže Lange u razgovoru za DW.

Drugačije stvar vidi Michael Froman, glavni pregovarač Washingtona. „U proteklih šest mjeseci bilježimo značajan napredak“, rekao je novinarima uoči aktualnog kruga pregovora. Doduše, najteža pitanja su stavljena u zagrade i time odložena na neodređeno vrijeme. Tako npr. nije sigurno pred kojim će se sudovima investitori moći boriti za svoja prava, kakvi će standardi važiti na primjer u strojogradnji ili kako će se odlučivati o javnim natječajima.

Amerikanci ovakve pregovore nazivaju middle game (središnjica između otvaranja i zatvaranja šahovske partije). Zaključeni su razgovori o lakim temama, tvrdi orasi ostaju za kraj. To je rizična igra, kaže Bernd Lange, jer vrijeme ističe. Do srpnja pregovarači na stol trebaju da staviti takozvani konsolidirani tekst koji bi poslužio kao pregovaračka osnova za političke čelnike. Zagovornicima TTIP-a se veoma žuri jer Sjedinjene Države u novembru dobivaju novog predsjednika koji, možda, za razliku od Baraka Obame neće biti naklonjen trgovinskom i investicijskom partnerstvu s Europom. Pri tome se Lange pribojava i novog saziva američkog Kongresa, jer i republikanci i demokrati imaju prigovore na TTIP. Obama je međutim odlučan riješiti sporazum prije nego što ode u predsjedničku mirovinu, pa poznavatelji prilika vjeruju da je od velikog značaja njegov najavljeni dolazak u Hannover na najveći svjetski sajam industrije u travnju.

To je jedan od razloga što je američka strana spomenula mogućnost da sporazum bude zaključen u light-verziji. Bio bi, dakle, mnogo manje glomazan nego što je predviđeno i ne bi regulirao baš svaki detalj u zajedničkom tržištu EU-a i SAD-a. Upravo od toga strahuje Reinhold Festge, predsjednik Udruge njemačkih strojara. Festge je došao u Bruxelles kako bi se osobno raspitao o tijeku pregovora. Ako sporazum bude usvojen u smanjenom obliku, komplicirano područje strojogradnje njime vjerojatno neće biti obuhvaćeno. „To će odmah otpasti jer iziskuje mnogo rada“, siguran je Festge.

Upravo bi njegovoj branši, kaže, mnogo značilo da postane sastavni dio TTIP-a. Trenutno pri proizvodnji strojeva s dvije strane Atlantika važe bitno različita pravila. Postoje njemački strojevi čija je cijena na američkom tržištu i dvadesetak posto viša samo zato što se moraju ispunjavati različiti standardi i pribavljati američke dozvole za prodaju. „Imat ćemo veliki problem ako pregovori sada ne uspiju. Onda ćemo možda doživjeti da se Amerikanci okreću Aziji, što ne bismo željeli“, kaže Festge. Za branšu strojogradnje je Amerika najveće svjetsko tržište koje Festge ne želi izgubiti.

Ni europski parlamentarac Bernd Lange nije oduševljen idejom da TTIP na kraju bude usvojen u skraćenom izdanju. Smatra da su Amerikanci takvu ideju spomenuli samo kako bi izbacili sve teme koje su po njih neugodne. „To Europa ne smije prihvatiti“, odlučan je ovaj njemački socijaldemokrat. „Meni je stalo do 150.000 malih i srednjih poduzeća koja su već na američkom tržištu, ali se još mogu dodatno razvijati. Ako oni ne profitiraju od sporazuma, onda nam sporazum i ne treba.“ Jer, dodaje Lange, gigantske tvrtke poput Volkswagena se mogu vlastitom snagom izboriti za proboj na američko tržište.

Dok se u Bruxellesu grozničavo radi na tekstu sporazuma, pred vratima prosvjeduju protivnici TTIP-a. Taj sporazum je „nedemokratski i neprijateljski prema potrošačima“, smatra Jürgen Knirsch, stručnjak za trgovinu Greenpeace-a. Stara je to kritika koju pregovarači do sada nisu otklonili – da će se usklađivanjem europski standardi zapravo sniziti na razinu američkih. Simbol spornog sporazuma postala je piletina "okupana" klornom otopinom, što je u Europi zabranjeno, a u Americi dozvoljeno. „Nećemo podržati pad standarda zaštite potrošača niti napad na prava radnika“, tvrdi socijaldemokrat Lange. „Naprotiv, želimo još više standarde.“ Na kraju pregovora će i Europski parlament morati izglasati podršku dokumentu.

Na kraju se možda bude manje radilo o usklađivanju standarda, a više o zaštiti investicija. U prvobitnoj verziji je bilo predviđeno da investitori, kada misle da je njihovo ulaganje ugroženo, mogu tuže neku državu privatnom sudu. U pitanju su tročlana sudska vijeća čije bi odluke bile konačne. Protiv toga se najviše buke diglo u Austriji i Njemačkoj. Sada europska delegacija treba isposlovati eliminaciju privatnih sudova iz sporazuma. O tome se Amerikanci još nisu izjasnili. Možda u njihovoj light-verziji o sudovima ne bude ni riječi. To je ono što se zove middle game.

Izvor: DW

Kineska Wanda kraj Pariza gradi golemi shopping centar

Najveća kineska grupa za poslovne nekretnine Dalian Wanda u petak je najavila da je zajedno sa svojim francuskim partnerom Immochanom postigla dogovor o ulaganjima kojim će zajedno razviti privatni projekt Euopacity za zabavu, kulturu i maloprodaju u Europi...

Prema medijskoj objavi Immochana, čelnici grupa u petak su potpisali sporazum o partnerstvu kojim će razviti veliki projekt između Pariza i zračne luke Charles de Gaulle.

Europacity, čije pokretanje i primjenu vodi Immochan, u potpunosti će se temeljiti na privatnom ulaganju od preko 3 milijarde eura te će stvoriti odredište za odmor koje bi trebalo osigurati gospodarski, socijalni i urbani razvoj u okolici Pariza, najavila je francuska tvrtka.

Dalian Wanda će pridonijeti financiranju projekta te će unijeti svoju stručnost i znanje vezane za odmor, zabavu i hotelske usluge.

Predsjednik Dalian Wanda Group Wang Jianlin izjavio je da je za njegovu tvrtku Europacity "najvažniji projekt izvan Kine".

Predsjednik Immochana Vianney Mulliez rekao je da je ovo ključni projekt za razvoj sjeveroistočnog dijela okolice Pariza, dodavši da ih je "znanje Dalian Wande u području zabave te Wang Jianlinova ambicija da razvije svoju grupu na svjetskoj razini uvjerilo da Wanda može napraviti značajan doprinos razvoju Europacityja".

Prema najavi Immochana, Europacity bi trebao biti otvoren 2024., a privlačit će 31 milijun posjeta godišnje, prenosi CRI.

Evo u kojem gradu živi najviše milijardera na svijetu

Moskva se nalazi sad na trećem mjestu po broju milijardera, prema kineskom istraživanju instituta Hurun...

Do kraja 2015. broj milijardera u ruskom glavnom gradu smanjio se za 7, sad Moskva broji 66 milijardera.

Na prvom mjestu je Peking, čiji broj se povećao do 100 (rast od 32), dok se New York, čiji broj se povećao za 4 (do 95 milijardera), nalazi na drugom mjestu. Hong Kong i Šangaj se nalaze na četvrom odnosno petom mjestu (64 odnosno 50 milijardera).

Moskva se 2013. nalazila na čelu ljestvice s 76 milijardera, no u 2014. New York je skočio na prvo mjesto.

Gledajući sve zajedno, broj milijardera u 2015. porastao je za 99 – na 2 188 osoba, što je rekord i što je dva puta više nego u 2014. Njihov ukupni prihod iznosi 7, 3 bilijuna dolara – gotovo polovinu BDP-a SAD-a, prenosi CRI.

Može li Borovo uz startasice doživjeti preporod?

Na njih se nekad čekalo u dugim redovima, nije ih se moglo proizvesti koliko ih se moglo prodati. Preživjele su rat, raspad države i tržišta i opet su pronašle put do zadovoljnih kupaca. Nedavno su prešle granicu Borova, Vukovara, i ovih prostora, te krenule put Zapada...

Kada su već davne 1976. dizajneri Borova počeli proizvoditi tenisice Startas, nisu ni sanjali trajati gotovo 40 godina i da će se proizvesti deseci milijuna pari. Uz Borosane, startasice su najpoznatiji brend vukovarske tvornice u bivšoj Jugoslaviji.

Za gospođu Mirjanu startasice su tenisice njezine mladosti, kao i za mnoge od nas odrasle u socijalizmu. Tako sačuvane poklonila ih je tvornici Borovo, gdje se danas čuvaju kao vjerojatno najstariji primjerak. Dizajn pokazuje da su proizvedene negdje krajem sedamdesetih, u prvim serijama.

Izvorno zamišljene za igranje stolnog tenisa, startasice su ubrzo postale modni hit. U vrijeme kada smo žudili za odjećom sa zapada, bile su jedan od rijetkih domaćih brendova koje smo nosili bez komleksa siromašnog istoka. U kasnim osamdesetima prodavalo se oko 5 milijuna pari na godinu.

Vrhunac popularnosti doživjele su 1987. kada su bile službena obuća Univerzijade. Na ceremoniji otvaranja nosili su ih svi sudionici. Perica Bukić tada je bio član naše vaterpolske reprezentacije. A onda je došao rat. Borovo je zapaljeno, proizvodnja je stala.

Startasice se ponovno proizvode od 2007. godine. No svijet je drukčiji pa valja pronaći novi put i novo tržište. U Borovu postaju svjesni da zaostala proizvodnja više nije mana, već prednost. U globaliziranom svijetu, u kojem se ne zna gdje se proizvod dizajnira, a gdje proizvodi, Borovo može postati brend. Dizajnerica Iva Ćurković s timom tvornice stvara novu priču. Prava vrijednost ovog proizvoda je da je od dizajna, od ideje do gotovog proizvoda, gotovo svih sirovina, sve radimo u Vukovaru, kaže Ćurković.

Svaki dio proizvodnje obavlja se ručno. Svaka startasica gotovo je unikat. Serije su male, dizajn maštovit, kombinacije brojne. U Borovu se uzdaju u još jednu prednost startasica - prirodni materijali. Dokaz za to je pečenje na 150 stupnjeva Celzijevih oko 60 minuta.
Proizvodnja raste, iako još jako zaostaje za onom prije Domovinskog rata. Dovoljno je reći da je samo na području bivše Jugoslavije Borovo imalo 230 prodavaonica. No osvajaju se druga tržišta - raste izvoz u Kanadu, Sjedinjene Države, Francusku, Singapur, Australiju. Najviše nade polažu u ovaj model - ružičastu starstasicu s jednorozima, koji se krajem prošle godine pojavio na internetskim stranicama modnog časopisa Vogue. Ružičasta tenisica Borovu možda donese i ružičastu budućnost. A to je najljepši dar koji može dobiti za svoj 40. rođendan.

Izvor: HRT

Odlične najave za predstojeću turističku sezonu

Pred hrvatskim turizmom je vrlo dobra sezona ističu iz Hrvatske turističke zajednice, a svoj optimizam temelje na pozitivnim reakcijama turoperatorima kao i analizom stanja na stranim tržištima. Turistički stručnjaci okupljeni na panelu Svjetske turističke organizacije ( UNWTO ) procijenjuju kako će se prosječna očekivana stopa rasta na području Europe kretati u rasponu od +3.5 do +4.5 posto, te kako očekuju vrlo uspješnu turističku sezonu, kako za svjestki turizam, tako i za Hrvatsku...

“Hrvatska je kao turistička destinacija najprepoznatljivija među europskim turistima, a sve smo bolje pozicionirani i na dalekim tržištima poput SAD-a, Kine, Japana ili Koreje. S rezultatima ostvarenim prošle godine smo vrlo zadovoljni, a s pozitivnim trendovima želimo nastaviti i u ovoj godini.” istakuo je direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić.

Hrvatska turistička zajednica objavila je analizu stanja na stranim tržištima kao i svoja očekivanja oko sljedeće turističke sezone koje vam prenosimo u cijelosti.

Da će 2016. godina potencijalno biti vrlo uspješna, kako za svjetski turizam općenito, tako i za Hrvatsku, potvrđuju očekivanja međunarodnih turističkih stručnjaka uključenih u rad panela eksperata Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Provedene analize ukazuju kako će prosječna očekivana stopa rasta svjetskog turističkog prometa (mjerenog dolascima) u ovoj godini iznosi 4 posto. Rast na području Europe kretat će se u rasponu od +3.5 do +4.5 posto, dok se rast veći od prosječnog očekuje u regijama Azije i Pacifika (+4 do 5 posto) te Sjeverne i Južne Amerike (+4 do 5 posto). Za Afriku se prognozira rast u rasponu od +2 do 5 posto, jednako kao i za Bliski Istok, uz velik stupanj neizvjesnosti vezan uz pojedine destinacije.

„Naš je cilj ponoviti dobre rezultate od lani, a ondje gdje je to realno i moguće želimo ostvariti poraste. Naravno da ne očekujemo da će porast turističkog prometa sa svih tržišta biti linearnog karaktera, ali svakako težimo strukturalnim unaprjeđenjima u pogledu potražnje za specifičnim oblicima ponude, povećanjima potrošnje te svakako povećanjima broja posjeta u pred i posezoni“, izjavio je direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić.

Kada govorimo o Hrvatskoj, s obzirom na relativno nizak udjel domaćeg turističkog prometa u ukupnom rezultatu, jasno je kako se očekivanja u 2016. godini pretežito temelje na rezultatima koji će biti ostvareni na stranim tržištima. U skladu s navedenim, hrvatskom turizmu stabilnost daju tržišta poput Češke, Slovačke ili Slovenije gdje smo već dugi niz godina tržišni lideri. Tu si i tržišta poput Njemačke, Austrije ili Italije, koja su s jedne strane značajan čimbenik u kontekstu ukupnog prometa, a istovremeno predstavljaju tržišta s respektabilnim daljnjim potencijalom rasta, posebice Njemačka. Vezano za tržište Austrije, izrazito vesele podaci austrijskog instituta IFT (Institut für Freizeit- und Tourismusforschung) prema kojima je čak 44 posto Austrijanaca već donijelo odluku o svom ovogodišnjem odmorišnom putovanju (prošle godine 41 posto), dok 24 posto ispitanika još uvijek nije odlučilo kamo će putovati (prošle godine 32 posto). U krugu onih koji će putovati u inozemstvo Hrvatska je na prvom mjestu jer čak 19 posto ispitanika ove godine kani posjetiti našu zemlju (prošle godine 17 posto), čime smo pozicionirani ispred Italije (14 posto), Španjolske (7 posto) i Turske (4 posto).

U treću skupinu možemo svrstati tržišta koja su u emitivnom pogledu (na europskoj razini) vrlo relevantna, no u ukupnim emitivnim okvirima Hrvatska na njima osvaja relativno mali udjel u segmentu prometa u inozemstvo. Primjer su tržišta Ujedinjene Kraljevine, Skandinavije, Francuske ili Nizozemske, gdje strateški cilj za Hrvatsku predstavlja značajnije povećanje udjela u ukupnom prometu.

Sveukupno gledano, opće tržišno okruženje u 2016. godini ostaje definirano globalnim geopolitičkim i ekonomskim neizvjesnostima. Također, ovo je godina u kojoj je posebno važno sagledati pitanje emitivnog tržišta Rusije, koje je uslijed okolnosti iz 2014. i 2015. godine doživjelo najdramatičniju transformaciju u pogledu turističkog outgoinga. Činjenica je da će ruski turisti koji na odmore putuju u inozemstvo u znatno manjem obujmu odabirati Tursku uslijed političke krize ili Egipat. U takvom je kontekstu moguće očekivati da će dio ruskih turista na odmoru ostati u vlastitoj zemlji, dijelom uslijed nemogućnosti realizacije odmora zbog drastičnog pada kupovne moći građana, a dijelom i zbog krize turoperatorskog sektora sa značajnim kapitalnim alokacijama.

Dakle, ne treba očekivati kako će se ranija potražnja za Turskom i Egiptom (u milijunskim brojkama ruskih gostiju) direktno „preliti“ u zemlje europskog Mediterana (uključujući i Hrvatsku), već je riječ o prilici za stabilizaciju tržišta i vraćanje pozitivnih trendova, kao i srednjoročno osvajanje novih tržišnih pozicija na ovom vrlo značajnom emitivnom tržištu.

S obzirom da smo pri kraju mjeseca veljače, analize i pokazatelji turoperatora na ključnim emitivnim tržištima za sada govore o vrlo uspješnoj „first minute“ prodaji za Hrvatsku koja je, ovisno o partneru i tržištu, u odnosu na isto razdoblje prošle godine u značajnom broju slučajeva početkom godine dosegla i visoke dvoznamenkaste stope rasta. Slični su i trenutni indikatori pojedinih značajnih globalnih online booking platformi za Hrvatsku, gdje se osim glavne sezone za sada odlično prodaje i vansezona – čak i lipanj, za koji je bila prisutna bojazan o padu broja posjeta u odnosu na 2015., uslijed rasporeda blagdana (Uskrs u ožujku, blagdan Duhova u svibnju).

Imajući u vidu sve navedeno, rezultat Hrvatske u 2016. godini, koji bi prema stopi rasta nadmašivao očekivani prosjek za Europu (4,5 posto), moći ćemo smatrati uspjehom, s time da u predstojeću sezonu ulazimo sa značajnom dozom optimizma i nakanom da kvalitativno i rezultatski napravimo dodatne pozitivne iskorake. U prilog nam idu i brojne najave uvođenja dodatnih (ili proširenja programa letova postojećih) zrakoplovnih linija (Austrija, Nizozemska, Belgija, Češka, Francuska, Italija, Njemačka, Poljska, Rusija, Ujedinjena Kraljevina…), što će svakako pridonijeti rezultatima van sezonskog (i visoko sezonskog) razdoblja, kao i afirmaciji novih emitivnih centara.

Peking uskoro dobiva samovozeću podzemnu željeznicu

U petak je u kineskoj pokrajini Shandong dovršen podzemni vlak bez vozača. Vlak je napravila tvrtka za proizvodnju brzih vlakova u državnom vlasništvu CRRC Qingdao Sifang...

Uz pomoć signala s kontrolne stanice podzemne željeznice vlak će bez vozača moći sam pokrenuti motor i zaustavljati se na unaprijed zadanim stanicama.

Dužnosnik iz CRRC-a izjavio je da će automatski vlak pomoći u izbjegavanju ljudskih grešaka u upravljanja, što će poboljšati učinkovitost i sigurnost.

Automatski vlak ima četiri vagona, a maksimalna brzina mu je 100 kilometara na sat. Po potrebi se može prebaciti u ručni način rada.

Nakon testnog razdoblja vlak će se koristiti na pekinškoj podzemnoj željeznici, prenosi CRI.