Financiranje putem Crowdfundinga – Prošlost, sadašnjost i budućnost

Korijeni crowdfundinga (grupnog financiranja) nalaze se u mikrofinanciranju, čija povijest seže stotinama godina unatrag...

Značajna institucija iz tog doba je Irish Loan Fund, koju je 1700. g. pokrenuo Jonathan Swift. Mikrofinanciranje i mikrokreditiranje je kreditiranjem siromašnih u Bangladešu popularizirao Muhammad Yunus, za što je 2006. g. dobio Nobelovu nagradu za mir. Princip crowdfundinga je takav da se projekti predstavljaju velikom broju ulagača ili donatora, a oni se ukoliko odluče da im je projekt zanimljiv uključuju u njegovo financiranje. Postoje četiri vrste crowdfundinga koje se razlikuju prema vrsti poticaja ili nagrade koje osobe koje projekt financiraju dobivaju ili prema očekivanjima koja imaju od projekta, a to su crowdfunding temeljen na donacijama, nagradama, posuđivanju i vlasničkim udjelima.

Za ono što se danas podrazumijeva pod nazivom crowdfunding zaslužna je platforma Kickstarter, koja je predstavila model grupnog financiranja ideja i projekata od strane velikog broja ljudi. Putem ove platforme uspješno je financirano 78.644projekata s više od 876 milijuna eura. Postotak uspješno financiranih projekata je 39 % te je Kickstarter ujedno i najveća crowdfunding platforma. O popularnosti i masovnosti osim broja projekata i iznosa prikupljenih sredstava govori i brojka od 7,9 milijuna ulagača. Još jedna uspješna crowdfunding platforma i trenutno druga najveća je Indiegogo, koja je do sada financirala više od 44.498 projekata s više od 143 milijuna eura.

O snazi i dosegu crowdfundinga jasno govore podaci da je u 2012. g. na svjetskoj razini putem crowdfundinga financirano više od 1 milijun projekata s više od 2 milijarde eura, a u 2013. g. je taj broj porastao te prešao iznos od 3,7 milijardi eura. Za prošlu, 2014. g. ukupni podaci se još agregiraju, ali u svakom slučaju zabilježen je izuzetno veliki rast te je većina platformi probila dosadašnje rekorde u iznosima prikupljenih sredstava. Za 2015. g. predviđen je najveći rast do sada i to zbog zakonskih mjera (očekuje se prijedlog zajedničkog pristupa crowdfundingu na razini Europske unije), prethodnih pozitivnih iskustava ulagača i predviđenog ulaska velikih financijskih institucija na za njih jedno sasvim novo tržište.

Vodstva najvećih tržišta prepoznala su mogućnosti i prilike crowdfundinga, što je vidljivo na primjeru Sjedinjenih Američkih Država i zakona JOBS (Jumpstart Our Business Startups). Donošenjem tog zakona je tvrtkama koje nastaju (startup tvrtke) omogućeno da javno oglase potražnju za ulaganjem, uz određena ograničenja.Na tom tragu su 2012. g.Wil Schroter i Eric Corl pokrenuli Fundable – prvu platformu za crowdfunding tvrtki. Temelj funkcioniranja je sudjelovanje ulagača u kapitalu tvrtke osnovane putem platforme. Prosječni iznos uspješno financiranih projekata je oko 5000 eura, a zanimljivo je i to da su najvjerojatniji ulagači u rizične crowdfunding kampanje muškarci u dobi od 24 do 35 godina.

Zadnja istraživanja i predviđanja govore o povećanju ulaganja po modelu učešća ulagača u kapitalu, kao i to da će upravo ova vrsta crowdfundinga postati globalni fenomen i način na koji će države tražiti očuvanje ekonomske konkurentnosti te da će se velike financijske institucije sve više početi okretati crowdfundingu temeljenom na učešću u kapitalu.Uočava se i da alternativno financiranje nije samo prolazni trend, već da je crowdfunding demokratizirao ovo područje. Aktualna su i predviđanja po kojima će se crowdfunding platforme integrirati u visoko prometne internetske stranice, ali i ta koja govore o sinergiji crowdfundinga i korporativne društvene odgovornosti.

Danas je dobru ideju pretvoriti u dobar projekt i taj projekt potom realizirati putem crowdfundinga lakše nego ikada prije. Ključ uspjeha je ne samo u kvaliteti ideje i projekta, ne samo u inovativnosti rješenja, kvaliteti dizajna ili nečemu drugome vezanome uz sami projekt. Od iznimne važnosti je i prezentacija projekta, aktivan angažman na njegovom predstavljanju, upoznavanju šire zajednice s njim, s prednostima koje donosi i slično. Često to može biti preveliko opterećenje i tu dolazi do sloma projekta, jer izvrstan projekt za koji nitko ne zna ili ne zna čemu služi i koji su mu ciljevi je projekt koji zapravo ne postoji.

Crowdfunding nije samo traženje ulagača i novca, već i stvaranje novih vrijednosti. Budućnost crowdfundinga je dopuštanje ulagačima da sudjeluju u kapitalu. Na taj način će se moći osigurati ne samo dovoljan iznos potrebnih ulaganja, već vrlo vjerojatno i veći iznos, koji će cijeli projekt podići na jednu novu razinu. Sve je uočljiviji doprinos crowdfundinga, posebno kod malih poduzetnika. Kretanja i prognoze govore da će crowdfunding imati sve veću ulogu, tako da se ukazuje sve veća potreba za znanjem o tome kako ga iskoristiti na pravi način i u punom opsegu. U trenutnom stanju financijske krize, crowdfunding može biti jedan od pokretača gospodarskog oporavka.