---
naslov: "Google odustao od obećanja da neće koristi AI za razvoj oružja i špijunažu"
adresa: "https://poslovnipuls.com/2025/02/05/google-odustao-od-obecanja-da-nece-koristi-ai-za-razvoj-oruzja-i-spijunazu/"
objavljeno: 2025-02-05
ažurirano: 2025-02-05
autor: "PoslovniPuls"
rubrike: "Znanost i tehnologija"
oznake: "Google, Umjetna inteligencija"
izvor: "PoslovniPuls, poslovnipuls.com"
---

# Google odustao od obećanja da neće koristi AI za razvoj oružja i špijunažu

Google je bez prethodne najave i doslovno preko noći značajno promijenio svoja etička načela o umjetnoj inteligenciji, uklonivši ograničenja koja su godinama sprječavala tvrtku da razvija tehnologije povezane s oružjem i špijuniranjem. Ova odluka označava prekretnicu ne samo za Google, već i za širu tehnološku industriju, koja se sve više suočava s izazovima balansiranja između inovacija, etike i globalne politike.

Kada je Google 2018. godine predstavio svoja načela o umjetnoj inteligenciji, u fokusu su bile jasne moralne crte: tvrtka je izričito obećala kako neće koristiti AI za razvoj oružja niti za nadzorne tehnologije koje prelaze međunarodno prihvaćene granice. Tada je Google čak odustao od unosnog ugovora s Pentagonom vrijednog 10 milijardi dolara, navodeći nespojivost s vlastitim etičkim standardima. Taj potez bio je rezultat pritiska više od 4.000 zaposlenika koji su potpisali peticiju protiv suradnje s američkom vojskom, dok je dio njih čak dao otkaz u znak prosvjeda.

Danas, šest godina kasnije, neka druga priča. Novi set pravila više ne spominje ograničenja vezana uz vojnu ili nadzornu upotrebu. Umjesto toga, Google sada naglašava potrebu za suradnjom s vladama i organizacijama kako bi se razvijala umjetna inteligencija koja „štiti ljude, potiče globalni rast i doprinosi nacionalnoj sigurnosti.”

Zašto ovaj zaokret? Ključ leži u promijenjenom globalnom kontekstu. Od pojave ChatGPT-a 2022. godine, utrka u razvoju umjetne inteligencije postala je globalno natjecanje. Kina, SAD i druge tehnološke sile sve više gledaju na AI kao na stratešku prednost u ekonomskom, ali i vojnom smislu. U takvom okruženju, tehnološki divovi poput Googlea suočeni su s pritiskom da ne zaostaju, čak i ako to znači redefiniranje svojih etičkih granica.

**James** **Manyika**, viši potpredsjednik za istraživanja i tehnologiju u Googleu, i **Demis** **Hassabis**, šef Google DeepMinda, u svojoj su blog objavi naglasili kako su okviri za razvoj AI-a koje postavljaju demokratske zemlje pomogli Googleu da bolje razumije „potencijal i rizike umjetne inteligencije.” No iza tih diplomatskih riječi krije se i poruka: u svijetu gdje je AI postao ključan faktor globalne moći, poslovne i etičke odluke sve se više preklapaju s geopolitičkim interesima.

Ova promjena politike otvara niz pitanja. Hoće li tehnološki divovi postati produžena ruka nacionalnih sigurnosnih strategija? Kako će se balansirati između etičkih načela i komercijalnih interesa? I, možda najvažnije, tko će definirati granice prihvatljive upotrebe umjetne inteligencije ako se čak i najveće tehnološke kompanije povlače iz tog razgovora?

Za sada je jasno jedno: era u kojoj su tvrtke poput Googlea postavljale vlastite etičke standarde završava. Na scenu stupa nova realnost u kojoj se etika umjetne inteligencije sve više definira kroz prizmu globalne konkurencije, a manje kroz idealističke principe.
