---
naslov: "Nastavak rasta prosječne plaće podržava visoku stopu inflacije u Hrvatskoj"
adresa: "https://poslovnipuls.com/2024/01/23/nastavak-rasta-prosjecne-place-podrzava-visoku-stopu-inflacije-u-hrvatskoj/"
objavljeno: 2024-01-23
ažurirano: 2024-01-23
autor: "PoslovniPuls"
rubrike: "Biznis i financije"
oznake: "Inflacija, Prosječna plaća"
izvor: "PoslovniPuls, poslovnipuls.com"
---

# Nastavak rasta prosječne plaće podržava visoku stopu inflacije u Hrvatskoj

Zadnji službeni podaci DZS-a pokazuju kako je i u studenom nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća i to ubrzanom dinamikom, prenose RBA analitičari.

Uz nominalnu godišnju stopu rasta neto plaće za 15%, a s obzirom na nastavak dezinflacijskog trenda, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je viša realno za 9,8% u odnosu na studeni prošle godine, dok je bruto plaća realno bila viša za 12% (nominalno +17,3% godišnje). Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za studeni 2023. je iznosila 1.208 eura (1.679 eura u bruto iznosu).

U studenom je najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena u djelatnosti Zaštitne i istražne djelatnosti, u iznosu od 751 euro. S druge strane, najviša je isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 1.840 eura.

Medijalna neto plaća iznosila je u studenom 1.030 eura (+16,0% godišnje i +1,6% mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.398 euro.

U razdoblju od siječnja do studenog 2023. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 1.144 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 12,9%, a realno za 4,2%.

"Rast nominalnih plaća uz usporavanje inflatornih pritisaka pogoduje ubrzanju oporavka kupovne moći što se pozitivno odražava na kretnje osobne potrošnje koja će ostati predvodnik rasta i u ovoj godini. Snažan rast nominalnih plaća tijekom 2023. podršku je nalazio u rastućim zahtjevima za povećanjem plaća u javnim i privatnim poduzećima uslijed gubitka realnog raspoloživog dohotka. Takva kretanja podržana su, između ostalog, i snažnom potražnjom za radom uslijed nedostatka radne snage. Kroz rast dohodovnih očekivanja potiče se i potražnja u gospodarstvu te posljedično i rast gospodarstva. S druge strane, kontinuiran rast troškova rada usporava proces dezinflacije u gospodarstvu", stoji u završnom komentaru RBA analitičara kojeg potpisuje **Elizabeta Sabolek Resanović**.
