---
naslov: "Podaci iz kolovoza pokazuju rast duga opće države"
adresa: "https://poslovnipuls.com/2023/12/07/podaci-iz-kolovoza-pokazuju-rast-duga-opce-drzave/"
objavljeno: 2023-12-07
ažurirano: 2023-12-07
autor: "PoslovniPuls"
rubrike: "Biznis i financije"
oznake: "Dug opće države"
izvor: "PoslovniPuls, poslovnipuls.com"
---

# Podaci iz kolovoza pokazuju rast duga opće države

Ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju kolovoza iznosilo je 47,7 mlrd. eura, što u odnosu na kraj srpnja 2023. blago smanjenje za 76,5 mil eura (-0,2%) te povećanje za 1,3 mlrd eura (+2,9%) u odnosu na kraj 2022. Na godišnjoj razini, u odnosu na kolovoz 2022. dug opće države porastao je za 1,9 mlrd. eura (+4,1%), prenose RBA analitičari.

Domaća komponenta duga povećala se za 2 mlrd. eura odnosno 6,5% na godišnjoj razini te je na kraju kolovoza 2023. iznosila 33,4 mlrd. eura. S druge strane, inozemna komponenta na kraju kolovoza 2023. iznosila je 14,6 mlrd. eura, a u odnosu na kolovoz 2022. zabilježila je smanjenje za 122 mil. eura ili 0,8%. Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi više od 65%. Slijede krediti (oko 30%) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti. Na kraju srpnja, 69,3% ukupnog duga odnosilo se na unutarnji, dok se preostalo odnosilo na inozemni dug.

"Na razini cijele 2023. godine kretanja u javnim financijama ostat će povoljna zahvaljujući solidnom gospodarskom rastu tijekom ove godine, ali i povišenoj inflaciji što se pozitivno odražava na proračunske priljeve. Očekujmo daljnje smanjenje omjera javno duga i BDP-a uz manjak salda opće države na razini oko 0,5% BDP-a. U godini pred nama, rastuća izdvajanja za rashode spustit će manjak opće države dodatno, ali on bi se i dalje trebao zadržati unutar razine od 3% BDP-a dok će se omjer javnog duga i BDP-a nastaviti smanjivati prema razini od 60% BDP-a. Potencijalni rizici za intenzivniji rast javnog duga dolaze iz kontinuirane ekonomske neizvjesnosti, pojačanih pritisaka na rashodnu stranu proračuna kao i prisutnog rasta troškova financiranja", stoji u komentaru RBA analitičara kojeg potpisuje **Elizabeta Sabolek Resanović**.
