Ovog ljeta američka vlada objavila je da razmatra zabranu kineskih aplikacija za društvene mreže, uključujući popularnu aplikaciju TikTok. U kolovozu je predsjednik Trump potpisao naloge za blokiranje transakcija s ByteDanceom, matičnom tvrtkom TikToka i Tencentom, koji nudi uslugu za razmjenu poruka i komercijalnu platformu WeChat. Osim toga, potpisao je i nalog koji traži da ByteDance proda ili završi svoje poslovanje u Americi u roku od 90 dana te da uništiti sve podatke američkih korisnika. Microsoft, Walmart i Oracle su izrazili interes za kupnju aplikacije pa TikTok tuži američku vladu.

Trumpova administracija tvrdi da je zabrana namijenjena zaštiti privatnosti američkih građana i zaštiti njihovih podataka od kineske vlade. No, je li TikTok stvarno prijetnja? Ako jest, koje su moguće posljedice SAD-ovih postupaka? Ovaj niz događaja mogao bi imati velike posljedice na poslovnu zajednicu, a vjerojatno neće biti ograničene samo na tehnološki sektor.

U čemu je stvarna prijetnja?

Ako je prikupljanje podataka inozemne tvrtke prijetnja, tada su prijetnje posvuda. Podaci koje TikTok prikuplja blijedi su u odnosu na, ono što većina američkih tehnoloških tvrtki (kao i banke, kreditne agencije i hoteli) prikupljaju. Mnoge institucije koje prikupljaju osjetljive podatke već su hakirane – procjenjuje se da se kibernetički napad vrši svake 39 sekundi – i velik dio tih podataka prodaje se na Dark Webu. Ako je kineska vlada željela informacije koje bi TikTok mogao prikupiti, mogla ih je dobiti dobiti na mnoge druge načine. Ono što će se vjerojatno pokazati većom prijetnjom je to što bi se zabrane svakodnevnih tehnologija mogle brzo izmaknuti kontroli i ozbiljno poremetiti gotovo svu međunarodnu trgovinu.

Trend u porastu

Iako se slučaj protiv TikToka čini novim, zapravo je samo riječ najnovijem incidentu visokog profila u nizu slučajeva u kojima su zemlje zabranjivale proizvode ili usluge zbog navodnih zabrinutosti za kibernetsku sigurnost. U provedenom istraživanju proučavala su se više od 75 takvih događaja koji uključuju više od 31 zemlje unatrag gotovo 20 godina, iako se većina dogodila u zadnjih pet godina.

Primjerice, 2017. godine Njemačka je zabranila „My Friend Cayla“ – lutku iz SAD-a s kojom možete pričati – jer su razgovor u SAD-u obrađivali serveri. Rusija je 2016. blokirala LinkedIn, navodeći da LinkedIn odbija pohraniti osobne podatke ruskih korisnika u Rusiji. 2017. godine SAD je blokirao rusku zaštitarsku kompaniju Kaspersky zbog navodnih veza s ruskom vladom.

Budući da proizvod koji sadrži računalo ili uslugu koja koristi računalo može uvesti rizike kibernetičke sigurnosti, učestalost i utjecaj ovih događaja raste. Ispitivanje milijuna linija softvera ili firmwarea u ovim proizvodima i uslugama trenutno nije izvedivo, stoga se odluke donose na temelju uočenih rizika na koje mogu utjecati, a promatraju se faktori poput povjerenja i sposobnosti upravljanja rizicima kibernetičke sigurnosti. Uvedena su ograničenja za proizvode i usluge koji su raznoliki: medicinski uređaji, usluge videokonferencija, softverski proizvodi, sigurnosni softver, društveni mediji, sigurnosne kamere, dronovi…

Prema indeksu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, , 13 od 46 velikih ekonomija povećalo je ograničenja digitalne trgovine između 2014. i 2019., a samo četiri zemlje su ih smanjile. Općenito, četiri su strategije upravljanja rizicima: prihvatiti, izbjeći, ublažiti i prenijeti. Mnogo je praktičnih opcija koje države i tvrtke mogu usvojiti za upravljanje rizicima kibernetičke sigurnosti. Nažalost, zabrana proizvoda postaje sve češća, no čini se da nije osobito održiva strategija.

Zašto je ovog puta drugačije?

Predložena zabrana jača uvjerenje da Amerika više nije vodeća u globalnom poslovanju, već potencijalna prijetnja, a to duboko preoblikuje svjetsku ekonomiju i prijeti američkom poslovanju. TikTok i WeChat imaju ogromne korisničke baze (blizu 1,2 milijarde). Uklanjanje WeChata iz Apple Storea moglo bi prouzročiti pad prodaje iPhonea za oko 30%, tvrdi istaknuti analitičar. Više desetaka glavnih američkih multinacionalnih tvrtki izrazilo je zabrinutost da bi zabrana WeChata mogla narušiti njihovu konkurentnost na kineskom tržištu.

Troškovi sabotiranja međunarodnog poslovnog okruženja s ovim politikama drugog reda mogli bi biti puno veći: 86% tvrtki u Američko-kineskom poslovnom vijeću izvijestilo je da imaju negativne utjecaje na svoje poslovanje s Kinom. Najviše je utjecalo na prodaju jer kupci mijenjaju dobavljače zbog neizvjesnosti kontinuirane opskrbe.

Odmjeravanje političkih rizika

Direktori poslovanja moraju shvatiti da je uz usvajanje najboljih praksi za smanjenje rizika kibernetske sigurnosti njihovih digitalnih proizvoda / usluga neophodna i priprema za političke rizike. TikTok je je implementirao nekoliko praksi za ublažavanje rizika, uključujući: pohranjivanje američkih korisničkih podataka u SAD-u i izradu sigurnosnih kopija na singapurskim serverima, blokiranje pristupa podacima matičnoj tvrtki ByteDance itd. TikTok i njegovi zaposlenici pripremaju se za borbu protiv zabrane u odvojenim parnicama.

Iako te prakse još nisu pomogle TikToku da poništi zabranu, one će vjerojatno biti glavni argumenti u njegovoj tužbi protiv SAD-a. Nadalje, te prakse mogu biti važne smjernice koje bi sve kompanije trebale slijediti za obavljanje međunarodnog poslovanja u novom normalnom i riješiti pitanja kibernetičke sigurnosti.

U stvarnosti je vjerojatnije da će zabrana povećati, a ne smanjiti rizik, jer stvara nepovjerenje među zemljama i tvrtkama. Druge zemlje mogu se osvetiti zabranom američkim tvrtkama i situacija bi se mogla ubrzati.

 

Izvor: Harvard Business Review

Foto: Pexels