Internetske platforme postale su jedan od najvažnijih poslovnih modela 21. stoljeća, a možemo ih podijeliti u dvije skupine: inovacijske i transakcijske platforme. Inovacijske platforme omogućuju tvrtkama trećih strana da dodaju komplementarne proizvode i usluge temeljnom proizvodu ili tehnologiji. Kao istaknuti primjeri uglavnom su tu operativni sustavi poput Google Androida i Apple iPhonea kao i Amazonove web usluge. Drugi tip su platforme za transakcije koje omogućuju razmjenu informacija, roba ili usluga. Ti tipovi uključuju Amazon Marketplace, Uber ili Airbnb, piše Hardvard Business Review.

Platforme za transakcije koje omogućuju razmjenu informacija, roba ili usluga su najvrijednije

Pet od šest najvrjednplatforme za transakcije koje omogućuju razmjenu informacija, roba ili uslugajih tvrtki na svijetu izgrađeno je na temelju tih vrsta platformi. Međutim, stvaranje uspješne poslovne platforme nije jednostavno.  Ono što se zove „platformanija“ podsjetilo nas je na otimanje zemlje, kada su tvrtke osjećale da moraju prve osigurati novi teritorij, istražiti mrežne efekte i povisiti barijere ulaska. Uberovo frenetično nastojanje da osvoji svaki grad na svijetu i Airbnbova želja da omogući smještaj na globalnoj razini, dva su najočiglednija primjera.

No, problem je u tome što sve te platforme imaju alarmantnu stopu neuspjeha, a identificirajući izvore tih neuspjeha, menadžeri mogu izbjeći očite pogreške.

Da bismo razumjeli zašto i kako platforme ne uspijevaju, identificirano je što više neuspjelih američkih platformi tijekom posljednjih 20 godina koje su se borile s 43 uspješne platforme. Njihovih 209 neuspjeha omogućilo je da se izvuku neke opće lekcije o tome s čime platforme imaju poteškoća.

Najčešće pogreške grupirane su u četiri kategorije:

  • pogrešno vrednovanje jedne strane tržišta
  • neuspjeh u razvijanju povjerenja s korisnicima i partnerima
  • prerano odbacivanje konkurencije
  • prekasni ulazak na tržište

Istraživanja su opsežno proučavala odluke o određivanju cijena, no menadžeri su ih i dalje pogrešno shvaćali. Platforme često zahtijevaju preuzimanje jedne strane tržišta kako bi se druga strana potaknula na sudjelovanje. No, znati koja strana bi trebala dobiti subvenciju, a koja biti terećena najvažnija je strateška odluka koja se treba donijeti za pojedinu platformu.

Zašto platforme uglavnom ne uspjevaju? Ovdje je nekoliko zaključaka donesenih provedenim istraživanjem:

Kao prvo, s obzirom na to da mnogo stvari može krenuti po zlu, menadžeri i poduzetnici moraju usmjeriti svoje napore da uče iz pogrešaka. Unatoč ogromnim mogućnostima koje platforme nude, provedba strategije platforme ne mora nužno poboljšati izglede za uspjeh poslovanja.

Drugo, budući da su platforme naposljetku potaknute mrežnim efektima, definiranje prave cijene i određivanje koja će strana biti subvencionirana i koja će moći odoljeti svim izazovima važna je stavka.

Jedna od najvećih pogreški u ovoj kategoriji bio je eBay u Kini

Tvrtke možda moraju izostaviti razumno određivanje cijena kada se dvije ili više platformi natječu da osvoje većinu tržišta. Primjerice, pionir u korištenju modela ‘peer –to – peer’ za dijeljenje vožnje , Sidecar, ipak nikada nije postao toliko popularan kao Uber ili Lyft. Zbog sporog uvođenja inovacija i konzervativne strategije kako bi zadržali financijsku sigurnost, napravili su fatalnu pogrešku i tako izgubili prednost na tržištu. Definiranje prave cijene potrebno je u svakoj platformi, no nije dovoljno za uspjeh.

Platforme zahtijevaju dvije ili više strana koje se međusobno poznaju ili ne, kako bi se povezale. Zbog toga, izgradnja povjerenja je ključna, a obično se ostvaruje putem sustava ocjenjivanja, mehanizama plaćanja ili osiguranja. U nedostatku povjerenja, potrebno je napraviti korak naprijed. Jedna od najvećih pogreški u ovoj kategoriji bio je eBay u Kini. eBay se prvi pojavio na kineskom tržištu s dominantnim udjelom početkom 2000-ih. Međutim, Alibaba mu je ipak preoteo tržište. Kao glavni izvor neuspjeha eBaya bilo je upravo nepovjerenje, izjavio je jednom prilikom CEO eBay Kina.

eBay se oslanjao na PayPal, koji je bio zamišljen kao sustav plaćanja, poput banke. No, za kineske potrošače koji nisu bili upoznati s e-trgovinom to nije bilo dovoljno. Naime, Alibabin Alipay koristio je escrow model (koji nije realizirao plaćanje sve dok potrošač nije bio zadovoljan). To je neutraliziralo ranu prednost koju je ostvario eBay i tako je Alibaba uskoro preuzeo većinu tržišta.

Možda je i jedna od najčešćih klasična greška platformi u pogrešnom razumijevanju tržišta. Tržište pametnih telefona jedan je od primjera koji pokazuje kako izvrsni proizvodi uz sve resurse dostupne na svijetu svejedno mogu dovesti do neuspjeha ako na tržište uđete prekasno. Microsoft je za ovo odličan primjer jer je unatoč milijardama dolara ulaganja posljednjih deset godina Microsoftov Windows mobilni uređaj ipak nestao s tržišta. Ulazak na tržište pet godina nakon Applea i tri godine nakon Googlea, značilo je da je Microsoft propustio svoju priliku u toj platformi i nije se od toga oporavio.