Stalni porast u prosječnim IQ rezultatima poznat je kao Flynnov efekt i trajao je desetljećima. Kad god su znanstvenici provodili istraživanja kao rezultat bi dobili porast inteligencije za oko tri IQ boda po desetljeću.

 

Trend porasta IQ-a se ipak mijenja

Međutim, posljednje, nedavno istraživanje došlo je do zabrinjavajućih rezultata koji pokazuju kako se trend porasta IQ-a ipak mijenja.

Vjerojatno nas ne bi trebalo brinuti ako se pad IQ-a vidi za samo mali dio populacije, jer stvari poput obrazovanja i prehrane također utječu na IQ, a ti faktori variraju od skupine do skupine. Međutim, prema novom istraživanju čini se da to nije samo mali dio populacije već da je riječ o cijelom norveškom narodu.

Kada su znanstvenici iz norveškog centra za ekonomska istraživanja Ragnar Frisch analizirali 730 tisuća testova inteligencije, danih norveškim muškarcima prije odlaska u obveznu vojnu službu od 1970. do 2009., utvrđen je pad u prosječnim rezultatima IQ  testova. Prema njima je svaka nova generacija ostvarivala za otprilike 7 bodova lošije rezultate.

 

Stoga se postavlja važno pitanje: Što uzrokuje postizanje sve slabijih rezultata na IQ testovima?

Kao jedno od objašnjenja pada IQ-a jest u odgoju i modernom načinu života. Međutim, kako je pad počeo još 1970ih, mnogo prije nego su svi postali vezani uz male ekrane, to ne može biti cijela priča i jedino objašnjenje.  Ostala predložena objašnjenja podrazumijevaju nezdravi suvremeni način prehrane, sve štetnije medije ili pad u kvaliteti školovanja kao i učestalosti čitanja.

Problem je čak mogao biti i u sastavljenim IQ testovima. Znanstvenici, naime, prave razliku između kristalizirane inteligencije (sve što ste naučili i što pamtite) i fluidne inteligencije (vaša sposobnost da naučite nove stvari). Testovi inteligencije općenito mjere više kristaliziranu inteligenciju  pa promjene u načinu školovanja mogu dovesti do opadanja IQ rezultata.

Krajnji zaključak je ipak da uzrok nastalog pada ostaje zagonetka, no mi bismo se svakako trebali malo zabrinuti kakav učinak trenutni sjedilački načina života uz prečestu uporabu pametnih telefona i laptopa kao i konzumacija junk-fooda može imati na naš mozak.