Od svojih početaka 1971, Study of Mathematically Precocious Youth ili SMPY je pratila 5000 najpametnije djece u Americi – top 1%, 01% i čak 0.01% svih učenika. To je jedna od najdužih studija o darovitoj djeci u povijesti.

Ovo su otkrića te studije.

Darovita djeca imaju iznimne živote

SMPY je ispočetka testirao inteligenciju djece koristeći SAT, prijamne ispite sa sveučilišta i druge IQ testove. Kasnije su istraživači uzeli u obzir i druge kriterije, poput upisa na fakultete i razvoj karijere. Ono što su otkrili jest da najdarovitija djeca najčešće stječu diplome i doktorate, te mnogo češće prijavljuju patente od manje darovite djece. Također su unutar top 5% ljudi koji najviše zarađuju.  „Sviđalo se to nama ili ne, ti ljudi kontroliraju naše društvo“ kazao je Jonathan Wai, psiholog na Duke University Talent Identification Program-u.

Darovita djeca ne dobivaju dovoljno pažnje

Darovita djeca često ne primaju dovoljno pažnje od svojih učitelja koji su ih skloni „otpisati“ jer misle da su oni već dosegli svoje potencijale. SMPY istraživači su tako otkrili da veliku većinu nastavnog sata učitelji provode pomažući slabijim učenicima da ostvare bolje rezultate.

SMPY sugerira da bi učitelji trebali umjesto univerzalnog kurikuluma „koji odgovara svima“ prilagoditi i održavati nastavu u skladu s individualnim afinitetima i sposobnostima učenika.

Preskakanje razreda

Kako bi pomogli djeci da ostvare svoje potencijale, učitelji i roditelji bi trebali razmotriti mogućnost da iznimno darovitu djecu prebace u viši razred. Kada su istraživači usporedili kontrolnu grupu darovitih učenika koji nisu preskočili razred s onima koji jesu, otkrili su da drugi imaju 60 posto veće izglede da dobiju doktorate – i više nego dvaput veće šanse da doktoriraju na području znanosti, tehnologije, inženjeringa ili matematike.

Inteligencija je raznovrsna

Biti pametan ne znači samo imati sposobnost memorirati činjenice ili sjećati se imena i datuma. SMPY je kroz brojne analize i u više navrata otkrio da neka od najbistrije djece posjeduju veliki kapacitet za prostorno rezoniranje. Takva djeca imaju talent za vizualizaciju sustava, bilo to ljudski krvožilni sustav ili anatomija Honde. Istraživanje iz 2013. je dokazalo snažnu povezanost između vještina prostornog rezoniranja i broja objavljenih patenata i recenzija.

Standardizirani testovi nisu uvijek gubitak vremena

Standardizirani testovi, od kojih je najpoznatiji SAT, ne mogu izmjeriti sve što učitelji i roditelji trebaju znati o djeci. No SMPY sugerira da SAT i drugi standardizirani testovi za mjerenje inteligencije imaju prediktivnu moć – dok još uvijek uzimaju u obzir čimbenike kao što su socioekonomski sustav i razina prakse. Camilla Benbow, jedna od istraživačica koji su proučavali SMPY, kaže da se ti testovi najbolje mogu koristiti kako bi se pokazalo u čemu su djeca dobra kako bi učitelji mogli usmjeriti njihovu pažnju na različita područja.

Darovita djeca posjeduju „growth mindset“

Psihologinja Carol Dweck je utvrdila da darovita djeca ne posjeduju fiksni mentalni sklop, već se vide kao bića koja stalno rastu, mijenjaju se i adaptiraju. SMPY se slaže s tom procjenom, ali je također ustanovio da najraniji znakovi kognitivne sposobnosti kod djece mogu naznačiti kako će napredovati kasnije u životu. Uzimajući u obzir sve rečeno, na roditeljima i učiteljima je da rano prepoznaju iznimne potencijale u djece te da ih njeguju što više moguće.